Alergija na lijekove je neuobičajena reakcija imunološkog sustava na lijek, a potencijalni alergen može biti bilo koja tvar koja je službeno lijek ili dodatak prehrani. Najčešći znakovi i simptomi ove alergije su osip, svrbež i temperatura, a dr. Dragan Miljković, specijalist opće medicine, otkriva na koje smo lijekove najčešće alergični.
Lijekovi mogu olakšati tegobe koje nas trenutno muče, ali često izazivaju i potpuno nove zdravstvene probleme. Među prvima na popisu su alergije.
“Kod osoba sklona alergijama imunološki sustav reagira prejako i pokušava zaštititi organizam od inače neškodljivih tvari koje se nalaze u prirodi, stvarajući antitijela protiv njih. Kod osoba koje nisu alergične, imunološki sustav pri prvom kontaktu s alergenom, u ovom slučaju s lijekom, zapamti alergen kao tvar koja nije štetna i ne poduzima ništa pri ponovnim kontaktima s istom supstancom. Kod alergičnih osoba imunološki sustav burno reagira kao da se radi o infekciji, što rezultira simptomima alergije”, objašnjava dr. Miljković za Kurir.
Alergije se manifestiraju na različite načine
Alergije se manifestiraju na različite načine. Prava alergijska reakcija lako se prepoznaje. Obično počinje desetak minuta nakon uzimanja lijeka, a tipični simptomi su crveni pečati po licu i tijelu, svrbež, otoci očiju, usana i jezika, gušenje, nadražajni kašalj, povraćanje, što dovodi do pada tlaka i gubitka svijesti – objašnjava dr. Miljković.
Najčešće smo alergični na penicilin. Alergijska reakcija može se javiti na bilo koji lijek, ponekad prilikom prvog uzimanja, a ponekad čak i ako ste taj isti lijek već koristili.
“Najčešće alergijske reakcije su na antibiotike (peniciline, cefalosporine, karbapeneme), acetilsalicilnu kiselinu (aspirin i Andol), nesteroidne protuupalne lijekove (diklofenak, Brufen), sulfonamide, vakcine, vitamin B1, Bactrim, jod…”, kaže dr. Miljković.
Način primjene, trajanje liječenja, doza i učestalost primjene lijeka utječu na pojavu alergije. Zanimljivo je da su kožne alergijske reakcije na lijekove znatno češće kod žena, a osobe alergične na jedan lijek imaju čak 15 puta veći rizik od alergije na još neki lijek. Dobra vijest je da se alergije na lijekove prilično lako dokazuju.
Antihistaminik je obavezan
Osim anamneze i razgovora s pacijentom, potrebno je napraviti i krvne analize. Povišena IgE antitijela i prisutnost eozinofila u krvnoj slici dokazi su da se radi o alergiji.
Antihistaminik je obavezan. Liječenje najviše ovisi o vrsti alergijske reakcije. Svaka sistemska reakcija, anafilaktički šok, zahtijeva hospitalizaciju i 24-satno promatranje.
Ovaj lijek naših baka idealan je za jetru i kolesterol: Pomoći će vam samo šalica ovog čaja
Ako se alergija manifestirala samo kožnim osipom, dovoljno je uzeti tablete antihistaminika ili kožu premazati određenim lijekovitim kremama i mastima. Svaka jača alergijska reakcija na lijek zahtijeva pregled liječnika. Baš kao što spontano nastaju, alergije na lijekove mogu isto tako i proći. S vremenom se imunološki sustav mijenja, pa je sasvim moguće da alergija prođe sama od sebe – kaže dr. Miljković.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
