Smanjuje se broj oboljelih od karcinoma: Pad je vjerojatno rezultat kombinacije čimbenika povezanih s pandemijom

Europski tjedan borbe protiv raka obilježava se u posljednjem tjednu svibnja, a ove se godine održao od 25. do 31. svibnja. U taj je tjedan uključen i Svjetski dan bez pušenja koji se obilježava 31. svibnja. Time se nastoji informirati i proširiti znanje o rizicima, mogućnostima zaštite i liječenja raka. Raznim edukacijsko-promidžbenim aktivnostima podržala se provedba Europskog plana borbe protiv raka i podsjetilo se na važnost što sveobuhvatnije prevencije i skrbi i za oboljele.

O tome koje su vrste raka evidentirane u Hrvatskoj i postoje li statistički podaci o tome koliko je oboljelih, koliko u remisiji te koliko izliječenih, za 7dnevno podatke je dao Mario Šekerija, specijalist epidemiologije, voditelj Odjela za maligne bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

“Godišnje se u Hrvatskoj dijagnosticira oko 25 tisuća novih slučajeva raka. Postoji mnogo sijela raka, a u Hrvatskoj su najčešći rak debelog i završnog crijeva, rak pluća, rak dojke i rak prostate. Procjenjuje se da u Hrvatskoj trenutno živi oko 170 tisuća osoba kojima je nekad u životu postavljena dijagnoza zloćudne bolesti, međutim, ne znamo koliko je njih u stanju remisije”, rekao je dr. Šekerija.

Deset posto manje

Zanimalo nas je i je li razdoblje pandemije koronavirusa negativno utjecalo na naše stanovnike, odnosno je li se povećao broj oboljelih od raka.

Doc. dr. sc. Mario Šekerija istaknuo je kako “u usporedbi s podacima za 2019. godinu, u 2020. godini je, prema podacima Hrvatskog registra za rak, zabilježeno 10 posto manje slučajeva raka”.

“Međutim, ne radi se o tome da je zaista i bilo manje osoba oboljelih od raka, već on nije iz nekog razloga dijagnosticiran. Ovaj pad vjerojatno je rezultat kombinacije čimbenika povezanih s pandemijom koronavirusa, što uključuje smanjenu dostupnost dijagnostičkih pretraga zbog djelomičnog zatvaranja bolnica, na određeno vrijeme prekinutu provedbu nacionalnih programa ranog otkrivanja raka, kao i smanjenje učestalosti traženja liječničke pomoći ili obavljanja drugih sistematskih pregleda. Slični pokazatelji smanjenja broja dijagnosticiranih slučajeva u 2020. godini zabilježeni su i u drugim zemljama koje imaju dostupne podatke”, rekao je.

No podaci za 2021. godinu otkrit će, smatra on, hoće li biti “nadoknade” ovog broja te će se pratiti hoće li ovaj pad, odnosno moguće otkrivanje bolesti u kasnijoj fazi, utjecati na mortalitet od raka.

“Podaci o smrtnosti od raka za 2020. i 2021. godinu pokazuju da je nastavljen pozitivan trend smanjenja smrtnosti od raka koji je započeo sredinom prošlog desetljeća”, naglasio je dr. Šekerija.

Iako su statistički podaci relativno zadovoljavajući, ipak treba poraditi na prevenciji u borbi protiv raka. No kako to učiniti?

Prim. Tatjana Nemeth Blažić, specijalistkinja epidemiologije iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i nacionalna koordinatorica za Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice te dopredsjednica Hrvatske lige protiv raka, ističe da “stalno treba poboljšavati i unapređivati aktivnosti u području prevencije”.

“U današnje vrijeme dosta se zna o rizičnim čimbenicima i razvoju raka te o njihovoj prevenciji i važno je stalno poboljšavati znanje i informirati se što možemo sami učiniti za svoje zdravlje. Udruženje europskih liga protiv raka navodi kako se gotovo polovica smrti od raka u Europi može izbjeći, i to pridržavanjem 12 jednostavnih preporuka Europskog kodeksa protiv raka”, rekla je.

Glavni uzročnik

Govoreći o vrstama raka, naglasila je kako se neke vrlo dobro mogu prevenirati jer na raspolaganju imamo učinkovite alate kojima ih možemo otkriti u ranoj fazi ili njihovim predstadijima, kada je liječenje izuzetno učinkovito i kada se može postići potpuno izlječenje. Napomenula je da su to, primjerice, rak vrata maternice, rak dojke, rak debelog crijeva, rak pluća, i za te vrste raka imamo organizirane programe probira.

“Stoga je važno odazivati se na programe za rano otkrivanje raka. Za dva sijela raka imamo i cijepljenje kao zaštitu koje se provodi u sklopu nacionalnog programa cijepljenja – to je cijepljenje protiv hepatitisa B koji može izazvati razvoj raka jetara i cijepljenje protiv humanog papiloma virusa (HPV) koji je glavni uzročnik raka vrata maternice. Stoga je važno odazvati se na programe cijepljenja”, rekla je prim. Nemeth Blažić.

Dodala je kako je važno educirati i jačati kapacitete zdravstvenih djelatnika i drugih stručnjaka kako bi bili što bolje osposobljeni za rad u pružanju zdravstvenih preventivnih usluga.

“Zdravstveni sustav i liječnici trebaju provoditi ili sudjelovati u edukacijsko-informativnim kampanjama kako bi poboljšali zdravstvenu pismenost ljudi i osnažili ih u brizi za njihovo zdravlje. Tomu mogu pridonijeti i organizacije civilnog društva, odnosno udruge koje djeluju u zajednici, poput Hrvatske lige za borbu protiv raka i njezinih podružnica diljem Hrvatske, udruge Sve za nju, Budi dobro, Udruga Nada, Krijesnica, Udruga Agata, Klub žena i druge”, istaknula je prim. Nemeth Blažić.

O prevenciji, dijagnosticiranju i liječenju raka razgovarali smo i s liječnicom u ordinaciji obiteljske medicine u Domu zdravlja Zagreb zapad, Julijanom Hađinom, koja je s nama podijelila svoje iskustvo o skrbi o onkološkim bolesnicima.

Govorila je o tome koliko oboljelih od raka ima u skrbi svoje ordinacije te istaknula kako među 1800 pacijenata za koje se skrbi njezin tim, 190 pacijenata je imalo neku vrstu raka.

“Među malignim bolestima najčešće dijagnoze su zloćudne novotvorine kosti i zglobne hrskavice – 41 oboljeli, zatim zloćudne novotvorine probavnih organa – njih 31, te skupina zloćudnih novotvorina u dišnom sustavu i intratorakalnim organima – 14 oboljelih”, rekla je doktorica Hađina.

Zanimalo nas je i, kada već netko oboli od nekog oblika raka, na koji se način pomaže toj osobi, treba li ona promijeniti kompletno svoj stil života – od prehrane, preko vježbanja, hodanja do promjene posla.

“Ovisno o vrsti i stadiju raka, s pacijentom se razgovara i predlaže odgovarajući plan liječenja. Pacijenta se educira o vrsti raka od kojeg boluje, stadijima bolesti, mogućnostima liječenja i nuspojavama terapije. Nastojimo im objasniti sve da bolje razumiju svoju bolest i da aktivno sudjeluju u svim aspektima liječenja. Upućuje ih se u bolnicu na detaljnu obradu i liječenje. Liječenje uključuje kirurški zahvat, kemoterapiju, radioterapiju, imunoterapiju ili ciljanu terapiju prema uputi onkologa”, rekla je.

Naglasila je kako zdrava prehrana ima važnu ulogu u održavanju općeg zdravlja, jačanju imunosnog sustava i povećanju kvalitete života tijekom liječenja raka. Preporučuje se uravnotežena prehrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i proteinima, najviše mediteranska prehrana.

Također, naglašava dr. Hađina, redovita umjerena fizička aktivnost može pomoći u održavanju snage, raspoloženja i poboljšanja općeg zdravlja. Međutim, vrsta i intenzitet vježbi ovise o vrsti i stadiju raka.

“Rak može imati emocionalni i psihološki utjecaj na pacijenta i njegovu obitelj, a kao pomoć preporučuje se i psihološka podrška. Psihološka podrška uključuje razgovor s pacijentom i obitelji u ordinaciji obiteljske medicine, psihoterapiju ili pregled kod psihijatra ovisno o emocionalnom stanju pacijenta. Promjene u svakodnevnom životu su neizbježne, različite su, a ovise o dobi pacijenta, vrsti i stadiju raka i općem zdravstvenom stanju”, rekla je.

Kronični stres

Poznato je i kako stres negativno utječe na ljudski organizam te čak može dovesti do oboljenja od raka. Kako stres utječe na zdravlje opisala nam je prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić, specijalistkinja javnog zdravstva, voditeljica Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

“Stres može nepovoljno djelovati na razvoj ili pogoršanje velikog broja bolesti, pa tako i malignih bolesti. Tu je važan kronični stres koji dugotrajno i neprekidno traje. Kronični stres koji dovodi do depresije, tjeskobe ili usamljenosti odnosno socijalne izolacije može ugroziti zdravlje. Nedavne studije pokazale su da kronični stres može potaknuti nastanak tumora i pospješiti razvoj raka. Primarno, kronični stres aktivira klasični neuroendokrini sustav (hipotalamo-hipofizno-nadbubrežna – HPA – osovina) i simpatički živčani sustav (SNS) te dovodi do pada i disfunkcije prefrontalnog korteksa i hipokampusa pod stresom. Hormoni stresa koji nastaju tijekom aktivacije i HPA osi i SNS-a mogu pospješiti tumorogenezu i razvoj raka različitim mehanizmima. Kronični stres također može uzrokovati odgovarajuće promjene u tjelesnoj imunosnoj funkciji i upalnom odgovoru, što je značajno jer su dugoročni upalni odgovor i pad sposobnosti tjelesnog imunosnog nadzora uključeni u nastanak tumora”, rekla je prof. dr. Štimac Grbić.

Dodala je kako je upravljanje stresom, odnosno poznavanje i primjena samopomoći ili stručne pomoći ako je potrebno, bitno i za zdrave ljude i za oboljele od raka.

Rak je kompleksna bolest i obično više čimbenika rizika pridonosi njegovu razvoju. Čimbenici rizika mogu biti različiti, ovisno o vrsti zloćudne bolesti, a uključuju i genetske čimbenike i sklonost (nasljedna sklonost – rak u obitelji). Koji čimbenik ili čimbenici će biti uzrok nastanka raka ovisi o vrsti raka, a uglavnom je potrebno više čimbenika rizika za razvoj raka, ističu stručnjaci. Procjenjuje se da je oko polovine svih smrti od raka moguće spriječiti, a oko 30 posto svih smrti od malignih bolesti nastaje zbog pet glavnih rizika koji su vezani uz naše ponašanje: prekomjerna tjelesna masa (debljina), nedovoljan unos voća i povrća, nedovoljno tjelesne aktivnosti, (prekomjerne) konzumacije alkohola, pušenje cigareta i konzumacija duhanskih proizvoda.

Zaustavljanje porasta

Doc. dr. sc. Mario Šekerija istaknuo je da je jedan od čimbenika koji najviše utječu na pojavu zloćudnih bolesti starija životna dob.

“Jednostavno rečeno, kako starimo, oštećenja na našim stanicama se akumuliraju, što može dovesti do pojave raka. Zbog demografskih promjena broj osoba starije životne dobi u Hrvatskoj sve je veći te možemo očekivati i povećanje broja oboljelih. Ovo se ne odnosi na sve vrste raka, primjerice rak vrata maternice sijelo je raka protiv čijeg najčešćeg uzročnika, virusa HPV-a, postoji cjepivo. S visokim udjelom procijepljenih osoba, kao i uz redovite ginekološke preglede koji uključuju PAPA test, možemo očekivati značajno smanjenje broja slučajeva raka vrata maternice”, rekao je.

Ukupno gledano, očekuje se porast broja postavljenih dijagnoza, no u dogledno vrijeme, zdravstveni stručnjaci nadaju se zaustavljanju porasta, pa onda i padu incidencije kontrolirane za starost stanovništva, takozvane dobno-standardizirane stope incidencije.

U današnje vrijeme puno se zna o rizicima i načinima zaštite od raka. Na raspolaganju imamo razne mogućnosti prevencije zloćudnih bolesti, i kao i za prevenciju drugih bolesti, za što bolji učinak najbolje je kombinirati nekoliko dostupnih načina zaštite.

“Važno je znati i primjenjivati načine zaštite na koje možemo djelovati. U Europskom kodeksu za prevenciju raka navedene su preporuke za smanjenje rizika od raka. Pridržavajući se tih 12 koraka iz Europskog kodeksa, svaka osoba čini veliki korak u poboljšanju i zaštiti vlastitog zdravlja. Treba naglasiti iznimnu važnost provođenja i odazivanja na preventivne preglede za probir i rano otkrivanje raka, kako bi se bolest otkrila u ranoj fazi, kada je liječenje uspješnije. Napredak u medicini i znanosti u ranom otkrivanju i liječenju doveo je do toga da velik broj osoba s rakom živi dugi niz godina”, zaključila je prim. Tatjana Nemeth Blažić.