08:00
Kuhinja
Blog Stranica 1082
Narodno vjerovanje / Šta znači kad vas svrbi nos?
Narodno vjerovanje / Šta znači kad vas svrbi nos?
Posted by: Aura Redakcija
Sigurno vam se desilo da vas bez razloga svrbi nos, pa zbog toga osjećate nelagodu, a neko vam je uz osmijeh rekao “Bićete ljuti, posvađat ćeš se s nekim ili belaj u najavi”.
Naravno, riječ je o starom vjerovanju da, ako te svrbi nos, to znači da ćeš se sa nekim posvađati, može doći i do toga da ćeš “oplakati”.
U nekim dijelovima svijeta kažu da će osobu uskoro neko iznenaditi posjetom.
No ni romansa ni svađa nisu, dakako, pravi razlozi zbog kojih bi nekoga mogao mučiti svrbež nosa. Oni su fizički, a ponekad mogu ukazivati i na alergije, piše The List.
Većinom svrbež nastupa naglo i intenzivno, a riješava se brzo kao što i dođe – jednim “običnim” kihanjem. No ponekad se problem može javljati češće tokom dana i biti znak alergija, virusa, pa čak i kožnih problema, upozorava Healthline.
Broj pregleda:
22
2022-05-26
Aura Redakcija
Zaustavljaju smrt moždanih ćelija, leče krvne sudove, štitnu žlezdu a evo gde ih možete naći
PixabayBorove šišarke pomažu u borbi protiv odumiranja moždanih ćelija, zahvaljujuci velikoj akumulaciji tanina, tako da se alkoholna tinktura od mladih šišarki upotrebljava za prevenciju i lečenje moždanog udara, ali ne u pocetnoj fazi ove bolesti, već nakon što se stanje pacijenta stabilizuje na bezbedan nivo.
Korisna lekovita svojstva borovih šišarki poznata su od pamtiveka, i to naročito u Rusiji, ali se na našim prostorima o njima vrlo malo zna i govori. Zato ćemo vam u ovom tekstu dati veoma korisne informacije o njima, koje ce vas iznenaditi.
Kada se pristupa lečenju uz pomoc borovih šišarki od njih se može pripremati čaj ili tinktura, a mogu se i potapati u tegle sa medom.
Stanje nedovoljnog stvaranja hormona štitne žlezde zove se hipotireoza. Ono što je najčešći uzrok hipotireoze je zapravo hronična autoimuna upala štitnjače.
Osobama koje pate od ovog stanja, prirodna medicina preporučuje sledeći jednostavan recept od samo dva sastojka, koja možete vrlo lako da nabavite.
Sastojci koji su vam potrebni:
15 mladih borovih šišarki
50ml domaće rakije
Upute za pripremu recepta:
U proleće uberite 15 mladih borovih šišarki (veličine od 3-5 cm). Sameljite ih što je moguće sitnije. Prelijte ih sa 50 ml kvalitetne votke ili domaće rakije i ostavite da odstoje u poklopljenoj tegli deset dana. Nakon toga, procedite tečnost.
Kada i koliko ga uzimati:
Pijte po pet kapi tri puta dnevno. Kura neka traje tri nedelje.
Kako bor utiče na naše zdravlje
Bor se od davnina koristi u narodnoj medicini u lečenju reume i pročišćavanju disajnih organa, kao i lečenju kašlja i plućnih oboljenja, te hipotireoze.
Bor je jedan od najrasprostranjenijih četinara i svi delovi ovog drveta imaju lekovita svojstva. Dobra strana bora je što ga ima tokom cele godine, a najdelotvorniji je kada se njegovi lekoviti delovi skupljaju tokom proleća.
Lekovito dejstvo imaju iglice bora, mladi izdanci, mlade šišarke, smola i kora bora. Iglice se koriste sveže, jer se njihovim sušenjem gubi vitamin C, kojim je ovaj četinar bogat. Malo ko zna da je lekovitost iglica veća i do 80 odsto, ako se iglice izlome na manje delove.
Šišarke bora za zimu
Šišarke bora se upotrebljavaju dok su mlade, veličine od 3-5 cm, jer njihovim daljim zrenjem poprimaju drvenasti oblik i gube sva lekovita svojstva.
U šumi skupim mlade zelene šišarke, prelijem ih vodom da budu pokrivene, a nakon toga ih kuham 20 minuta u zatvorenoj posudi. Posle toga treba da odstoje 24 sata. Onda se u to dodaje šećer u razmeri 1 : 1 i kuva se kao običan džem. Tri puta na dan uzima se po kašičica meda od jele radi jačanja imuniteta usled bilo kog oblika prehlade, gripa i bolesti disajnih puteva.
Za čisto i zdravo lice
Primetićete da je veoma koristan i za cišćenje kože, pa ukoliko ga svakodnevno pijete 10 do 14 dana, nestaće vam bubuljice sa lica, umesto njih pojavice vam se lepo zdravo rumenilo, dok će vam sitne mimicke bore nestati.
NEMOJTE ISKORIŠTAVATI ONE O KOJIMA VAM OVISI ŽIVOT: Gotovo šezdeset posto ljudi zove Hitnu pomoć bez veze
Foto: Damir Krajac / CROPIX
NEMOJTE ISKORIŠTAVATI ONE O KOJIMA VAM OVISI ŽIVOT: Gotovo šezdeset posto ljudi zove Hitnu pomoć bez veze
Autor: Ivana Jurišić / 7dnevno
Ove godine se obilježava devet godina otkako je, 2013., Hrvatski sabor 30. travnja proglasio Nacionalnim danom hitne medicinske službe. Nacionalni dan HMS-a jedinstvena je prilika da se građani informiraju i senzibiliziraju o važnostima, specifičnostima i djelokrugu rada ove odgovorne i zahtjevne javnozdravstvene djelatnosti te njezini djelatnici na taj dan nizom edukacijskih programa nastoje razviti svijest građana o važnosti prepoznavanja hitnih stanja te ih upoznati s jednostavnim postupcima pružanja pomoći kojima mogu pridonijeti boljem zdravstvenom ishodu ozlijeđene ili oboljele osobe.
Veliki problem
U povodu tog dana razgovarali smo s ravnateljicom Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Majom Grba-Bujević, koja ističe kako su u protekle dvije godine medicinski dispečeri zaprimili više od dva milijuna poziva, što znači da su na razini RH u prosjeku dnevno odgovorili na gotovo 3000 poziva.
“Najčešći razlozi izlaska tima HMS-a na teren su intervencije vezane uz simptome i bolesti cirkulacijskog (visoki krvni tlak, srčane bolesti, cerebrovaskularne bolesti), dišnog i probavnog sustava, zatim ozljede te bolesti mišićno-koštanog sustava. Najviše pacijenata zbrinutih u objedinjenim hitnim bolničkim prijmovima imalo je kardijalne simptome te ozljede zadobivene u nesrećama”, objašnjava Grba-Bujević.
Veliki problem cijelog sustava je što u Hrvatskoj mnogi pacijenti koji traže pomoć, bilo izvanbolničkog, bilo bolničkog HMS-a, nisu hitni pacijenti.
“Takvih je tijekom pandemijske godine bilo čak 58 posto”, navodi ravnateljica, ističući kako upravo ti pacijenti, čije zdravstveno stanje neposredno ne ugrožava njihov život, ali zahtijeva zdravstvenu skrb koja im na drugim mjestima nije dostupna, predstavljaju najveći izazov u sustavu.
“S obzirom na to da su odlučujući čimbenici učinkovitosti HMS-a brzina reakcije i dostupnost, jasno je kako nehitni pacijenti usporavaju rad HMS-a te dovode u opasnost živote ljudi koji imaju neko stvarno hitno stanje. Ovaj problem nije specifičan samo za naš sustav, s njim se susreću i druge zemlje”, kaže ravnateljica.
Prvo zvati 194
Dio rješenja je u edukaciji građana, zbog čega je HZHM izradio letak “Hitna medicinska služba” i u suradnji sa županijskim zavodima za hitnu medicinu kontinuirano provodi kampanju informiranja javnosti o hitnim stanjima koja zahtijevaju intervenciju HMS-a te ih uče kako razgovarati s medicinskim dispečerom koji zaprima poziv.
Ipak, cjelovito rješenje zahtijeva uvođenje promjena u način i organizaciju rada svih dionika u zdravstvenom sustavu kako bi se racionalizirali postojeći ljudski, materijalni i financijski kapaciteti te osigurala pravodobna zdravstvena skrb svim pacijentima.
Na pitanje koji su to nehitni razlozi zbog kojih dolaze pacijenti, odgovara kako je problem u tome što građani često ne mogu sami procijeniti zahtijeva li njihovo zdravstveno stanje hitnu medicinsku skrb.
“U tim slučajevima, kao i pri hitnim stanjima, treba što prije kontaktirati educiranog medicinskog dispečera na broj 194 i postupiti prema njegovim uputama. Jasno je kako upala grla, bolesti uha ili uganuća nisu hitna stanja, što ne znači da tim pacijentima nije potrebna zdravstvena skrb, samo im nije potrebna hitna medicinska skrb. Često u nedostatku ili nedostupnosti liječnika obiteljske medicine pacijenti traže pomoć HMS-a iako im upravo njihov liječnik u slučaju nehitnih stanja može dati najbolji savjet i pružiti odgovarajuću skrb”, objašnjava ravnateljica.
Građani se često žale na dugo čekanje Hitne pomoći, a kada je Hitna u medijima, to je često zbog toga što nije došla na vrijeme.
Grba-Bujević odgovara kako su u 80 posto slučajeva timovi HMS-a dostupni unutar deset minuta od poziva u gradskim sredinama, a unutar 20 minuta u ruralnim dijelovima RH. “Zahvaljujući reorganizaciji sustava hitne medicine, iz dana u dan približavamo se standardu ‘zlatnog sata’ pri zbrinjavanju hitnih pacijenata na području cijele RH”, napominje ravnateljica.
Egzodus osoblja
Istočna Europa posljednjih je godina svjedok egzodusa medicinskog osoblja na zapad. Na pitanje kako se njihova služba nosi s tim problemom, ravnateljica odgovara da u malim sredinama bilježe veliki nedostatak osoblja, dok situacija u velikim gradovima još nije kritična.
“Upravo zato kontinuirano se provode projekti kojima se može odgovoriti na takve izazove, poput projekta specijalizacija iz hitne medicine kako bi se mlade liječnike privuklo da ostanu u sustavu. Tim projektom financijski su se rasteretili županijski zavodi za hitnu medicinu koji svoja sredstva mogu uložiti u opremu i zapošljavanje. Zahvaljujući konstruktivnim i kvalitetnim organizacijskim mjerama, u proteklih 13 godina broj zdravstvenih djelatnika na terenu povećan je za gotovo 100 posto, a time je povećana i dostupnost hitne medicinske skrbi”, govori ravnateljica.
Hrvatskim je građanima danas na raspolaganju 709 timova HMS-a s liječnikom, 205 timova s medicinskim sestrama i tehničarima te 31 tim pripravnosti, dok su u bolnicama uspostavljena 24 objedinjena hitna bolnička prijma s odgovarajućim, standardiziranim procesom rada. Uvedena je specijalizacija hitne medicine, standardizirani su postupci zbrinjavanja, redovito se nabavljaju standardizirana vozila, medicinska oprema, uređaji i pribor.
Na pitanje koja je razlika između hitne pomoći u Hrvatskoj i one u drugim zemljama EU-a, odgovara kako je Hrvatska jedna od država u kojoj je liječnik dio tima izvanbolničkog HMS-a.
“Za razliku od nas, u anglosaksonskim zemljama hitnu medicinsku skrb pružaju paramedici koji prolaze i do tri dodatne godine edukacije te poslije rade pod supervizijom liječnika. S druge strane, germanske i frankofonske zemlje prakticiraju rendez-vous sistem, paramedici izlaze na intervenciju, a samostalno im se priključuje liječnik po pozivu paramedica ili po procjeni dispečera da izađe na teren istovremeno s paramedicima”, objašnjava.
Gužva u sezoni
HMS je posebno važan tijekom turističke sezone kada dolazi do znatnog povećanja intenziteta prometa na cestama, ali i porasta broja posjetitelja na obali i otocima, što zahtijeva odgovoran i promišljen način zbrinjavanja hitnih pacijenata. Broj intervencija tijekom turističke sezone obično se udvostruči, a kako bi osigurali kvalitetnu hitnu medicinsku skrb svakom pojedincu, redoviti timovi HMS-a pojačavaju se dodatnim timovima koji se raspoređuju na frekventne lokacije duž hrvatskih prometnica.
“Najčešće intervencije timova HMS-a županijskih zavoda za hitnu medicinu i objedinjenih hitnih bolničkih prijmova u ljetnom periodu su srčane smetnje, alergijske reakcije, ozljede zadobivene u prometnim nesrećama, ali i u prirodi, zatim vrućine i nesvjestice, visoke temperature te dehidracija.
U hitnim stanjima svi zdravstveni djelatnici dužni su pružiti pomoć potrebitima bez odgađanja. U skladu s navedenim, HMS ne naplaćuje zbrinjavanja pacijenata prvog stupnja hitnosti ni na terenu ni u ambulanti, bez obzira na njihovo državljanstvo. Pružanje zdravstvenih usluga stranim državljanima regulirano je Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u RH”, zaključuje ravnateljica.
U kojim slučajevima treba zvati pomoć?
Hitna medicinska služba poziva se na broj 194 kada je izravno ugrožen život ili teško narušeno zdravlje. U tim trenucima pitanja koja postavlja medicinski dispečer nužna su kako bi pacijenti što brže dobili pomoć kada im je ona potrebna pa mu treba dopustiti da vodi pozivatelja kroz razgovor. Zaprimanje poziva propisano je Hrvatskim indeksom prijma hitnog poziva za medicinsku prijavno-dojavnu jedinicu, čime je ujednačena metodologija primanja poziva u svim hrvatskim županijama te osigurano ispravno dodjeljivanje stupnja hitnosti. Medicinski dispečeri u svakom trenutku vide sva vozila i sve timove na terenu te na hitnu intervenciju uvijek šalju najbliže vozilo.
Pri pozivanju HMS-a treba imati na umu da svaki nepotreban ili lažan poziv zauzima telefonsku liniju i onemogućava pomoć onima čiji je život ugrožen. Također, u slučajevima kada nije ugrožen život ili zdravlje (npr. manje posjekotine, prehlada, kronična bol koja se ne mijenja, prijelomi prstiju, uzrujanost), timovi HMS-a ne izlaze na teren, ali će medicinski dispečer pozivatelju savjetovati što učiniti i komu se obratiti za pomoć.
Autor:Ivana Jurišić / 7dnevno
ZADNJE VIJESTI
APEL GRAĐANIMANEMOJTE ISKORIŠTAVATI ONE O KOJIMA VAM OVISI ŽIVOT: Gotovo šezdeset posto ljudi zove Hitnu pomoć bez veze
PRIRODNO MRŠAVLJENJELJETO JE PRED VRATIMA! Ovim čajem mogli biste brzo dovesti liniju u savršeno stanje. Sastojke već imate u kuhinji
UKUSAN I ZDRAVPIĆE STARO 1000 GODINA: Porijeklom s Kavkaza, otkriveno je potpuno slučajno. Danas je popularan u nepopularnoj Rusiji
ČUDESNOČINI SE ODVRATNO, ALI JE VRIJEDNO: Jazavčeva mast liječi mnoge tegobe. Trebalo bi je češće koristiti
Komentari
odražavaju
stavove
njihovih
autora,
ali
ne
nužno
i
stavove
portala
Dnevno.hr.
Molimo
čitatelje
za
razumijevanje
te
suzdržavanje
od
vrijeđanja,
psovanja
i
vulgarnog
izražavanja.
Portal
Dnevno.hr
zadržava
pravo
obrisati
komentar
bez
najave
i/li
prethodnog
objašnjenja.Original Article
Najkvalitetnije za najmilije
Dom Bele pčele
U podnožju Avale, na samo dvadesetak minuta vožnje od centra Beograda, smestio se luksuzni dom za starije Bele pčele. Ovo je verovatno najbolji i najsavremeniji namenski građen dom ove vrste u čitavom regionu, ne samo u Srbiji.
Budući korisnici mogu izabrati između jednokrevetnih, dvokrevetnih soba ili luksuznih apartmana, a po potrebi veličina prostora se može prilagođavati posebnim zahtevima.
U domu Bele pčele, u susret sunčanom letu, u prijatnom avalskom okruženju, svim korisnicima nude se zaista najkvalitetnije usluge, baš kao u hotelu visoke kategorije.
Sve prostorije su opremljene po svetskim standardima – najkvalitetnijom opremom i nameštajem. U savremenoj i velikoj kuhinji spremaju se svi obroci od zdravih namirnica, a meni se uskađuje sa potrebama korisnika i predlozima nutricionista. Svaki korisnik bira tri, odnosno pet a la card jela svakoga dana.
U letnjim danima korisnici mogu da koriste veliki prostrani bazen u dvorištu sa svim neophodnim rekvizitima. Medicinska nega i pomoć je svakodnevno na raspolaganju svim stanarima. Stručno, specijalizovano i ljubazno osoblje 24 časa dnevno brine o vašem zdravlju. U okviru osnovne nege, korisnici mogu da koriste usluge frizera, masera, pedikira i manikira.
Za razliku od svih drugih domova, Bele pčele je potpuno autonomna, samostalna i održiva jedinica, jer raspolaže sopstvenim izvorima struje, vode i energije. Dom Bele pčele u stanju je da mesecima funkcioniše nezavisno od bilo kakvih restrikcija.
Ušuškan u prirodi, okružen ružom vetrova, ovaj dom je pre svega mirno i porodično mesto gde vladaju harmonija, pozitivna atmosfera i dobra energija, u kojem je zagarantovana usluga i nega na najvišem nivou.
Za korisnike sa posebnim zdravstvenim potrebama i korisnike na palijativnoj nezi obezbeđeni su u, posebnom delu, bolnički apartmani, sa specijalizovanim krevetima i opremom, uz stalno prisustvo medicinskih sestara i lekara.
Ako su Vaši roditelji ili rođaci samostalni ili im treba pomoć pri obavljanju dnevnih potreba, uz stalnu brigu domaćica i organizovane svakodnevne aktivnosti od strane socijalnog radnika, uživaće u smeštaju hotelskog tipa najviše kategorije.
Svako jutro jela je ovu mešavinu, evo šta joj se desilo sa organizmom
pixabay.com
Ako set u mogućnosti uvek birajte prirodne stvari, jer su puno praktičnije i zdravije za celo stanje organizma.
Poznato je koliko je Čuvarkuća efikasna kod raznih kožnih problema kada se koristi spolja, ali je veoma efikasna i kada se jede, a to znaju i naši stari.
Osim što je dobra za imunitet, njeni sveže izgnječeni listovi ili sveže ceđeni sok blagotvorno deluje na bradavice, čireve, rane i opekotine, kurje oči, pege od sunca, kao i na bolna mesta izazvana gihtom ili ubodom insekata. Međutim, evo šta se dešava ako pojedemo list. Čuvarkuća se pokazala posebno delotvorna kada se kombinuje sa medom, za jačanje imuniteta, cista, smetnji u varenju, a posebno je dobra kod zatvora.
Ljudi koji žive u skladu sa prirodom znaju za njena lekovita svojstva i najčešće imaju naviku i konzumiraju je baš ovako.
RECEPT:
300 g iseckanih svežih listova domaćice pomešati sa 500 g meda, prebaciti u teglu, poklopiti, umotati u foliju i držati u frižideru. Uzimajte po kašiku svakog jutra pola sata pre doručka i kafe, a preporučljivo je da ne jedete i ne pijete ništa posle ovog eliksira. Pored toga, ova sjajna mešavina podstiče eliminaciju toksina iz tela. Naravno, kao i kod svih alternativnih lekova, pre upotrebe treba voditi računa da se konsultujete sa lekarom.
Ako imate ove simptome, fali vam jedan od najvažnijih vitamina
Pexels
Vitamin C igra važnu ulogu kada je reč o imunitetu, zdravlju kože, kostiju i kardiovaskularnog sistema. Najveći faktori rizika za nedostatak vitamina C su loša ishrana, alkoholizam, anoreksija, pušenje i mentalne bolesti.
Dešava se da se neki izraženiji simptomi pojavljuju tek nakon nekoliko meseci, pa je zato još važnije obratiti pažnju na manje znakove.
Najčešći znakovi nedostatka vitamina C su:
Gruba koža
Promena oblika kose (dlaka odjednom postaje neobično zakrivljena)
Crvene mrlje na noktima
Suva, oštećena koža
Modrice
Sporo zarastanje rana
Bol u zglobovima
Slabe kosti
Krvarenje desni
Gubitak zuba
Oslabljen imunitet
Nedostatak gvožđa
Slabost
Pad raspoloženja
Neobjašnjivo gojenje
Upalne bolesti
Ako sumnjate na nedostatak vitamina C, posetite lekara koji će vas uputiti na detaljnije analize. Ono što svakako treba da uradite jeste da, uz to, pojačate unos vitamina C kroz ishranu.
Najviše vitamina C sadrže crna ribizla, crvena paprika, limun, pomorandža, jagode, papaja, brokoli i peršun.
Čudesno delo prirode i čoveka: Jordan/ Petra (1)
Foto: Branko Vasiljević
Istočna granica Rimskog carstva verovatno se nalazila tamo gde je danas granica Jordana i Saudijske Arabije, u goloj pustinji koja se „sliva“ u Crveno more. Nekoliko trščanih suncobrana pravi hlad na skromnoj plaži na samoj granici, do koje se dolazi iz Akabe.
Ovaj grad, na mestu gde Crveno more najdublje ulazi u kopno, bio je važan centar na karavanskim putevima, ali je na razmeđu stare i nove ere značajniji bio drugi, sto kilometara dalje u unutrašnjosti. To je bila Petra, prestonica Nabatejskog kraljevstva i rimske provincije Arabije.
Put od Akabe do Petre naziva se isto kao i pre Rimljana – Kraljevski put. On preseca ivice dve impresivne pustinje, Vadi Rum i Vadi Arab, pre nego što se sakrije iza oštrih planina koje okružuju Mrtvo more. Pustinjski vetrovi oblikovali su klifove, između kojih vijugaju uski i duboki kanjoni isušenih reka. Njihove boje su bakarne, crvenkaste i ružičaste, a u sutonu se pretvaraju u različite nijanse sive, u kojima se raspoznaju samo obrisi pejsaža, pod difuznom mesečevom svetlošću. Retki stanovnici, Beduini, koje smo sreli zašavši u pustinju, svojom odećom i ukrasima na kamilama dopunili su spektar boja.
Skoro je neverovatno da je u takvom pustinjskom okruženju uopšte mogao da se razvije život i estetika Petre. Kroz kanjon grad se snabdevao vodom sa obližnjeg izvora, koji je po legendi Mojsije štapom otvorio u steni. Voda je dala život pustinjskom gradu, centru karavanske trgovine. I sam prilaz ostacima ovog grada, razorenog zemljotresom i vetrovima, čudesan je…
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
Odvikavanje od pušenja uz stari ruski lek
FreepikNovgorodski gastroenterolog, Dr. Antonjina Šćipina savetuje pacijentima da za odvikavanje od pušenja koriste jednostavan, ali vrlo delotvoran čaj.
Uzmite jedan prstohvat usitnjenog sušenog lišća bokvice, stavite u teglu i prelijte sa pola litra ključale vode.
Poklopite posudu sa čajem i ostavite da čaj odstoji dva sata. Tokom dana treba popiti ceo sadržaj tegle.
Tako treba svakodnevnevno pripremati i piti ovaj čaj, tokom 3 meseca.
Pokušajte i bićete prijatno iznenadjeni kako ćete izgubiti svaku želju da pripalite cigaretu.
Popijte ovaj napitak pre jela i poješćete upola manje i ojačati vaš imunitet
Racool_studio/freepik.comKako se zaustaviti kad je “najslađe”? Kako suzbiti apetit? Kada bi imali odgovor na ovo pitanje, mnogi ne bi mučili muku sa suvišnim kilogramima.
Neki savetuju da se pre obroka popije čaša vode, da ćete teko “zauzeti prostor” u stomaku pa nećete moći da se porejedete. Problem kod ovog načina koji većina prijavljuje jeste neprijatan osećaj nadutosti koji čak ume da izazove mučninu, pa se hrana “vraća”.
Postoji drugi, mnogo zdraviji način, smatraju nutricionisti. Jedna od najzdravijih užina, koje su pritom i posne, jeste sok od paradajza. Ovaj napitak hrani telo, snabdeva ga neophodnim hranljivim materijama, a ne sadrži toliko šećera koliko voćni sokovi.
Ako pijete sok od paradajza pre obroka, zasitićete se brže i bukvalno ćete uneti duplo manje hrane, smatraju stručnjaci.
Bonus je i što ćete telu obezbediti obilje nutrijenata, jer je sok od paradajza izuzetno zdrav i preporučuje se kod brojnih tegoba, počev od povišenog pritiska, holesterola, jača imunitet….
Sam paradajz sadrži obilje vitaminima A, C, B3 i B6, magnezijum, hlor i sumpor, a takođe je odlično sredstvo za detoksikaciju organizma. – potpomažu bolji rad jetre i bubrega, što je ključno za detoskikaciju organizma.
Najpopularniji recept brze hrane u Latino Americi, ulična hrana koja se najviše traži
Najpopularniji recept brze hrane u Latino Americi, ulična hrana koja se najviše traži
Potrebno je
3 krompira200-250 gr mlevenog mesa1 manja glavica crnog lukaulje, biber so ili začin suvi1 kašika gurtog paradajzamalo kisele pavlakemalo majoneza i kečapadekoracija po želji
Priprema:Krompir očistiti i iseči na tanje kriške, posoliti, pobiberiti, dodati po želji malo origana, ulje i sve izmešati. Pleh obložiti pek papirom i istresti u pleh i peći na 250 stepeni C oko 20 minuta.,
Krompir iseckati sitno pa propržiti oko 5-6 minuta pa dodati mleveno meso i dinstati ga oko 15-.20 minuta. dodati kašiku gustog paradajza, soli, bibera kuvati minut pa skloniti sa šporeta Pećen krompit istresti u tanjir, pa odozgo sipati mleveno meso.
Preko mesa dodati u tankom mlazu, kiselu pavlaku majonez i kečap. Ukrasiti kockicama paradajza luka i peršunovog lista..Prijatno!
https://www.youtube.com/watch?v=EOjq8w__nnYOriginal Article
Globalni porast kratkovidnosti i što se krije iza toga?
Tijekom prošlog stoljeća, dogodio se porast kratkovidnosti (miopije) do razmjera epidemije. U jugoistočnoj Aziji gotovo 90% djece postanu kratkovidni do završetka školovanja. Na Zapadu brojke nisu toliko dramatične, no itekako su u povećanju.
Gotovo je polovina mladih ljudi u Europi, dobi od 25-29 godina, kratkovidno, a brojka se udvostručila od razdoblja između 1960-ih u odnosu na 1920-e godine.
Što, dakle, uzrokuje kratkovidnost? Koji je razlog za toliki porast kratkovidnosti? Što se može učiniti da se spriječi i smanji broj kratkovidnih osoba?
Kratkovidnost se obično razvija u djetinjstvu, te se pojavljuje kada očna jabučica izraste preizduljena. To rezultira zamagljenim vidom na daljinu koji iziskuje korekciju bilo naočalama, kontaktnim lećama ili laserskom operacijom.
Također, miopija povećava rizik od bolesti povezanih s vidom poput odvajanja mrežnice oka te miopijske makularne degeneracija. Povećanje stanja kratkovidnosti će dovesti do više slučajeva sljepoće ljudi u budućnosti.
Neke od pretpostavki za porast kratkovidnosti
Iako su geni važni u predviđanju kratkovidnosti, oni sami ne mogu objasniti ovu epidemiju. Rizični faktori su sve više školovanja, dugotrajan radni dan, život u gradu i premalo vremena provedenog na otvorenom.
Posao izbliza, s produljenim čitanjem ili bliskim fokusom se smatrao glavnim krivcem. No vrijeme provedeno čitajući, kako su pokazala nedavna istraživanja, nije direktno povezano s progresijom miopije.
Vrijeme provedeno na otvorenom prostoru čini se mnogo važnijim faktorom, no zašto je baš to zaštitni faktor nije još u potpunosti razjašnjeno.
Može li biti povezano s bijelom svjetlošću, udaljenijim fokusom ili proizvodnjom vitamina D u koži? Vrijeme provedeno educirajući se pokazalo se vrlo značajnim – rizik od kratkovidnosti se povećava za duplo ako imate sveučilišno obrazovanje u usporedbi sa završetkom školovanja oko 16-e godine.
No mogu li nabrojani mogući uzroci objasniti zašto je kratkovidnost postala tako česta pojava? Mora biti nešto u našem životnom stilu što dovodi do ove epidemije. Ljudi su proživjeli mnoge evolucijske adaptacije da svoju dobrobit kako bi bili spremni na naš način života.
Tako se i naše oči, a moguće i mozgovi, razvijaju kako bi se prilagodili urbanizaciji i novom načinu života koji uključuje dugotrajan rad za računalom, dugotrajnu edukaciju i manje vremena provedenog na otvorenom?
(Svakako više ne moramo provjeravati horizont kako bismo mogli večerati). Odgovor je – vjerojatno krivo. Evolucijske adaptacije događaju se kroz mnogo duži vremenski period, no možemo se zapitati kakav efekt moderan život ima na naše oči.
Tehnologija – poput računala, tableta i mobilnih telefona nije vjerojatan krivac.
Ovaj trend je započeo u 20-om stoljeću, a epidemija u Aziji je bila očigledna 1980-ih. Razina edukacije je porasla tijkom prošlog stoljeća, no sam edukacijski stupanj ne objašnjava ovaj trend. Moguće je da je rizik u više gledanja na blizinu nego na daljinu, više vremena provedenog u zatvorenom prostoru nego na otvorenom.
Još uvijek u potrazi
Iako ne predlažemo niži stupanj edukacije ili zabranu rada na blizinu, moguće su promjene u edukacijskoj praksi. Neke od studija pokazuju kako djeca u školama koja imaju duži odmor na otvorenome imaju manji broj slučajeva kratkovinosti.
Nesumnjivo vidimo promjene u anatomiji oka kao direktan rezultat modernog života. Postoji potreba za razumijevanjem kako naš okoliš, moguće u kombinaciji s genima, povećava rizik od razvoja miopije.
Pročitajte sljedeće:
Laserskom korekcijom vida može se ukloniti i kratkovidnost i dalekovidnost!
Koordinacija očiju – kako je poboljšati?
Trebaju li djeca nositi kontaktne leće?
Očni problemi koje uzrokuje dijabetes!
Znakovi koji ukazuju da trebate pregled vida
Zašto vam titra oko – svi uzroci treperenja oka
Plutajuće čestice u očima – uzroci, simptomi i liječenje
Sveta biljka starih Slovena čisti organizam od svih toksina
Youtube/O Svemu i SvačemuSveto drvo starih slovena skida kilograme i ublažava dijareju, a koristi se i za ublažavanje simptoma prehlade, gripa i drugih infektivnih oboljenja disajnih puteva.
Lipa je sveto drvo Starih Slovena za koje su oni verovali da ih čuva od zla i uroka, a koristili su je i kao lek za mnoge bolesti. Ovo drvo, poznato i kao lipac i lipolist, može da živi nekoliko stotina godina i da dostigne visinu od 25 do 30 metara. Lipa cveta od kraja maja do početka jula, duže nego bilo koje šumsko drvo, što je izuzetno korisno s obzirom na to da je cvet lipe medonosan i lekovit, piše na sajtu “Magično bilje”.
Evo kako da koristite ovu biljku, u zavisnosti od onoga što želite da postignete.
PROTIV NAZEBA Pomešajte po 25 g cveta lipe, zove i kamilice. Tri kašike prelijte sa pola litra ključale vode, poklopite i procedite posle sat vremena. Pijte jednu šolju tokom dana.
PROTIV DIJAREJE Pomešajte po 30 g cveta lipe i kamilice, po 10 g petrovca i šipurka, prelijte sa pola litra vrele vode i ostavite da odstoji pet minuta. Procedite i pijte pomalo celog dana.
ZA OPEKOTINE I RANE Nešto više od 100 g cvetova lipe prelijte s litrom vrele vode, ostavite poklopljeno tri sata, procedite, napravite obloge i stavite na povređeno mesto.
ZA MRŠAVLJENJE Osušene cvetove lipe sameljite u prah. Uzimajte po jednu kafenu kafenu kašičicu ovog praha 3 puta dnevno, pre jela, uz čašu vode.
Cvet lipe bere se čim se otvori, pre nego što precveta i promeni boju. Suši se u hladu, na prozračnom mestu, najbolje na tavanu.
Lipa se tradicionalno koristi za ublažavanje simptoma prehlade, gripa i drugih infektivnih oboljenja disajnih puteva. Od ekstrakata lipe prave se fitopreparati za smirivanje suvog kašlja, i ublažavanje urinarnih tegoba.
U narodnoj medicini lipa se koristi i kao prijatan napitak za olakšano izlučivanje mokraće, blago sredstvo protiv visokog krvnog pritiska i umirenje.