Svaka promjena, pa tako i promjena vremena, pomalo zbunjuje naše biće koje predvidljivost tumači kao sigurnost. Kada se vrijeme mijenja, važno je pratiti prognozu, reorganizirati rutine, produljiti ili skratiti boravak vani, prilagoditi sezonsku prehranu i baviti se umjerenom tjelesnom aktivnošću koja je korisna za psihičko zdravlje.
Osjetljivost na sezonske promjene je nešto drugačija od meteoropatije. Ona se odnosi na skup simptoma koje ljudi doživljavaju tijekom promjena godišnjih doba. Ti simptomi mogu uključivati promjene raspoloženja, energije, apetita, sna i druge simptome.
S druge strane, meteoropatija se odnosi na skup simptoma koje ljudi osjećaju u vrijeme promjene vremenskih uvjeta. Osobe koje pate od meteoropatije osjećaju fizičke ili emocionalne simptome tijekom vremenskih promjena, uključujući promjene temperature, vlažnosti, atmosferskog tlaka, vjetra i oborina.
Simptomi meteoropatije mogu varirati od osobe do osobe i mogu uključivati glavobolje, bolove u mišićima i zglobovima, umor, razdražljivost, anksioznost, depresiju, nesanicu, koncentracijske probleme, težinu u tijelu i druge simptome.
Dok su meteoropatija i osjetljivost na sezonske promjene slični po tome što ljudi osjećaju simptome tijekom promjena vremenskih uvjeta, ipak se radi o različitim pojavama. Meteoropatija se odnosi na simptome koji se javljaju tijekom kratkoročnih promjena vremena, dok se osjetljivost na sezonske promjene odnosi na promjene koje se događaju tijekom dužih razdoblja, poput promjena godišnjih doba.
Meteoropati su osobe koje, čak i kada aktiviraju mehanizme prilagodbe, i dalje osjećaju nelagodu pri promjeni vremena. Pritom nije riječ o egzacerbacijama (pogoršanju) već postojećih psihičkih problema, već o izoliranim stanjima.
Sezonska depresija i izraženije psihičke promjene najčešće se javljaju u prijelaznim razdobljima između jeseni i zime te zime i proljeća.
Ne krivite (samo) kišu
Srećom, ljudi mogu utjecati na svoja uvjerenja, mijenjati ih i tako mijenjati emocije koje vežu uz neku pojavu. Ako ne volite kišu, bilo bi dobro da smislite neku ugodnu aktivnost kojom ćete se baviti baš kada padne. Neka to bude cilj tog dana – kako da vam tada, unatoč kiši, bude lijepo i dobro. Tako će, postupno, kiša postati okružje u kojem se osjećate ugodno ili barem neutralno.
Kada nekoga pitate kako je, često čujete odgovor: “Vrijeme je grozno” ili “Kako ću biti na ovakvo vrijeme?”. Vrijeme nam, očito, često služi kao paravan za razumijevanje i objašnjavanje pravih osjećaja.
U određenim obiteljima o emocijama se malo priča. Ljudi ih ne znaju dobro prepoznati i “zabranjeno” im je osjećati i pokazivati pa to često povezuju s tjelesnim senzacijama i vanjskim faktorima. Tada vrijeme mogu koristiti kao izgovor.
Uostalom, stručnjaci često naglašuju da ne postoje negativne i pozitivne emocije, već da svaka od njih ima svoj značaj koji je prečica do naših uvjerenja i promjena.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
