Šta se dešava u organizmu ako svakog dana pojedete 12 šljiva?

12. септембар 2021.

pixabay.com

Šljive su poznate kao prirodan multivitamin, ali mnogi nemaju naviku da ih jedu redovno. Ipak, toliko su zdrave, da ćete možda promeniti mišljenje kada budete čuli šta samo nekoliko šljiva dnevno može da učini za vaš organizam.

Samo 12 šljiva dnevno može da poboljša zdravlje – to bi značilo da tokom sezone, svakog dana užinate ovo ukusno voće i time smanjite rizik od oboljevanje od raka debelog creva.
Kada prođe sezona svežih, u svoj jelovnik obavezno uvrstite i suve šljive.
Konzumacija 12 šljiva dnevno može regulisati i holesterol, povećati gustinu kostiju i ojačati svoj imuni sistem, piše Blic.

Jedna sveža šljiva u proseku sadrži 113 miligrama kalijuma, a ovaj mineral pomaže pri kontroli visokog krvnog pritiska, a time smanjuje rizik od moždanog udara.
Ovo letnje voće poznato je i po svojoj blagodeti po digestivni trakt.

Za višak kilograma ne krivite metabolizam

12. септембар 2021.

Prebacujete krivicu zbog viška kilograma na sporiji metabolizam usled starenja? Ne tako brzo. Rezultati nove međunarodne studije u suprotnosti su sa uvreženim mišljenjem da metabolizam ravnomerno opada sa godinama. Sve do 60. vaš metabolizam je isti kao i kad ste imali 20.

Međunarodni tim stručnjaka analizirao je brojne parametre kod 6.400 ljudi, uzrasta od 8 dana do 95 godina iz 29 zemalja širom sveta. Utvrdili su da metabolizam ostaje isti tokom dobrog dela „srednjih“ godina. Vrhunac dostiže do prve godine, a od 20. do 60. se stabilno održava na istom nivou.

Da bi utvrdili uticaj starosti na metabolizam, istraživači su prilagodili faktore poput veličine i težine tela (veća tela sagorevaju više kalorija da bi se održavala), kao i količinu masnog i mišićnog tkiva (mišići sagorevaju mnogo više kalorija od masnog tkiva).

– Metabolički procesi ostaju stabilni tokom našeg odraslog života, od 20. do 60. godine – ističe vođa studije Herman Poncer, profesor evolutivne atropologije na Univerzitetu Djuk.

Posebno zanimljivo stručnjacima bilo je to što nisu zapazili promenu metabolizma tokom menopauze, puberteta ili trudnoće. „Ljudi često kažu: ‘Kada sam prešao 30 moj metabolizam se strašno usporio.’ Mi nismo pronašli dokaze za to“, kaže autor studije objavljene u časopisu Science.

Faze menjanja brzine metabolizma

Nakon prilagođavanja parametara i uzimanja u obzir rezultata različitih grupacija u uzorku, stručnjaci su identifikovali četiri faze.

– od rođenja do prve godine kada se metabolizam ubrzava od onog koji je usaglašen sa majčinim i dostiže vrhunac sa 50 odsto većom potrošnjom u odnosu na odrasle jedinke;

– period od prve godine do 20. tokom kojeg se metabolizam postepeno blago usporava i nije primećeno ni njegovo ubrzavanje tokom puberteta;

– od 20. do 60. godine metabolizam ostaje na istom nivou;

– od 60. godine do kraja života metabolički procesi se osetno usporavaju, a do 90. godine metabolizam je oko 26 odsto sporiji nego u srednjim godinama.

Epidemija gojaznosti

Činjenica da je novo istraživanje pokazalo da postoje veoma male razlike između potrošnje kalorija tokom mladosti i odrasle dobi takođe je važna zbog potencijalnog rešavanja epidemije gojaznosti.

Najveći broj gojaznih ljudi, posebno u razvijenim zemljama, dobijaju višak kilograma u odraslom dobu.

Nalazi pokazuju da je za epidemiju gojaznosti kriv preterani unos kalorija a ne, kako je bilo uvreženo mišljenje, usporavanje metabolizma tokom starenja.

4 faktora koji određuju da li će vakcinisani dobiti koronu

12. септембар 2021.

Pexels.com

Dve nedelje posle druge doze vakcine protiv kovida zaštitna barijera vakcine je u punoj snazi. Ipak, zbog određenih faktora rizika, moguće je da se osoba ipak zarazi koronom, s tim što, zahvaljujući vakcini, najverovatnije neće završiti u bolnici i umreti.

Prema studiji COVID Symptom, najčešći simptomi infekcije koronom su glavobolja, curenje iz nosa, kijavica, bol u grlu i gubitak čula mirisa i ukusa. Neki od tih simptoma – glavobolja, bol u grlu i curenje iz nosa – jesu i simptomi koje imaju nevakcinisani, s tim što oni obično imaju i temperaturu i kašlju.

Osim blažih simptoma, vakcinisani su u mnogo manjem riziku da završe u bolnici ako se ipak i posle dve doze vacine zaraze koronavirusom.

U svemu tome na sajtu SciTechDaily.com izdvajaju četiri faktora koji utiču na to koliko ste dobro zaštićeni vakcinom od korone.

Vrsta vakcine

Svaka vakcina je dobra, ponavljaju stručnjaci, s tim što neke jednostavno imaju malo bolji procenat efikasnosti, odnosno uspešnije blokiraju razvoj bolesti kod onih koji su primili tu vakcinu.

Istraživanja su pokazala da vakcina Fajzer smanjuje rizik kod osobe do 95 odsto da razvije simptomatski oblik kovida. Astra Zeneka vakcina je nešto ispod, oko 81 odsto, pod uslovom da je razmak između dve doze duži.

Vreme od vakcinacije

Davanje treće buster doze sve je aktuelnije jer se pokazalo da vreme koje prođe od vakcinacije utiče na našu zaštitu od kovida. Istraživanje koje tek treba da bude potvrđeno kaže da dejstvo Fajzer vakcine bledi posle šest meseci od vakcinacije. Još je rano da se kaže kolika je zapravo zaštita koju nam vakcine pružaju šest meseci nakon što smo je primili.

Sojevi

Koliko će nas vakcina štititi zavisi i od toga kom soju korone smo izloženi. Vakcine su uglavnom nastale na osnovu podataka o prvobitnom alfa soju, pa recimo, efikasnost Fajzera kod delta soja pada sa 95 na 88 odsto. Ali i to je svakako bolje nego nula, što je situacija kod nevakcinisanih. Dakle, ako ste recimo, potpuno vakcinisani Fajzerom, šanse su oko 88 odsto da nećete dobiti deltu.

Imunosistem

Na sve ovo navedeno na kraju se nadovezuje naš imunitet. Svi smo različiti i svako telo drugačije reaguje na bilo šta, pa i na viruse.

Imunitet pada s godinama, a i hronična oboljenja mogu da umanje efekat vakcine koju ste primili. Starije odobe i one sa narušenim imunitetom mogu razviti slabiju zaštitu od virusa posle vakcinacije nego potpuno zdrave osobe ili im pak ta zaštita može brže proći.

Sve u svemu, vakcine odlično smanjuju rizik da se zarazimo koronom, a u ogromnom procentu smanjuju rizik od hospitalizacije i smrti. I to je ono što je najvažnije. A da li ćemo ih primati iz tri ili osam doza, manje je bitno.

JESTE LI RAZMIŠLJALI O TRČANJU? Donosimo sve bitne informacije o ovoj popularnoj aktivnosti

12. септембар 2021.

Foto: Pixabay

I ZAMKE I PREDNOSTI

+
AAA
–

JESTE LI RAZMIŠLJALI O TRČANJU? Donosimo sve bitne informacije o ovoj popularnoj aktivnosti

Autor: D.D.
Nedjelja, 12. rujna 2021. u 10:49

Posljednjih godina imate osjećaj da svi oko vas trče? Kao da je trčanje odjednom postalo jako pomodno, pa su čak trgovine sportskom odjećom organizirale posebne odjele s odjećom namijenjenom trkačima. Trči se uz brdo, niz brdo, po parkovima, prometnicama… nema gdje nećete vidjeti zaljubljenike u trčanje. Ako ste jedan od onih koji samo razmatraju mogućnost da se pridruže toj aktivnoj zajednici trkača, ovaj tekst će za vas biti odlično štivo. Trener trčanja Marko Bićanić odgovorio je na sva naša pitanja o ovoj zaraznoj, jednostavnoj i veoma korisnoj tjelesnoj aktivnosti.

Trčanje je posljednjih godina postalo veoma popularno. Pokazuje to i velik broj škola trčanja. Kako je došlo do te nagle popularizacije ove aktivnosti?

Trkački “boom” počeo je osamdesetih godina prošlog stoljeća u SAD-u. Početkom se smatra 1970. godina kada je u New Yorku održan prvi maraton u Central Parku kojega je trčalo samo 100 ljudi. U Hrvatskoj je “boom” počeo oko 2010./2011. godine pojavom prvih škola trčanja, čiji je koncept bio od netrkača i potpunih početnika stvoriti rekreativne trkače natjecatelje koji mogu istrčati utrke na 5 km, 10 km te polumaraton i maraton. Od tada je naša trkačka scena postala bogatija za mnoštvo trkača rekreativaca kojih prije 15-ak godina nije bilo na utrkama.

Koje sve blagodati trčanje ima za naše zdravlje?

Kada bi imali tabletu kojom preveniramo širok spektar bolesti i pozitivno utječemo na zdravstveni status osobe, zvala bi se svakako tjelesna aktivnost. Trčanje kao aerobna aktivnost pozitivno utječe na zdravstveni status osobe. Brojna su istraživanja koja svojim rezultatima idu u prilog pozitivnom djelovanju tjelesne aktivnosti (trčanja) na smanjenje čimbenika rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Razne provedene studije govore da trkači imaju 25-40% manji rizik od preuranjene smrtnosti i žive otprilike tri godine duže nego netrkači. Također rezultati istraživanja pokazuju pozitivne učinke na razinu masnoće u krvi, zdravlja kostiju, krvni tlak, inzulinsku rezistenciju, sastav i masu tijela, a time i na psihološki status te kognitivno funkcioniranje. Trkači su raspoloženiji, samopouzdaniji, zadovoljniji svojim izgledom i životom.
Tjelesna neaktivnost nalazi se na visokom četvrtom mjestu rizičnih čimbenika ukupne smrtnosti u svijetu te stoga Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje 150 minuta umjerene intenzivne aerobne aktivnosti tjedno ili 75 minuta visoko intenzivne aerobne tjelesne aktivnosti tjedno.

Koje sve vrste trčanja postoje?

Trčanje možemo podijeliti na kratke pruge, srednje pruge, duge pruge te superduge pruge ili ultramaratone. Također druga podjela dijeli trčanje na stadionsko trčanje po atletskoj stazi, cestovno trčanje te trail trčanje odnosno trčanje po svim podlogama koje nisu staza i cesta (brdsko, trail, kros…)

Zbog kojih razloga se ljudi odlučuju za ovu aktivnost?

Ljudi kreću s trčanjem jer im treba neka promjena u životu, jer se žele pokrenuti i nešto dobro napraviti za sebe i svoje tijelo. Neki pak kreću s ciljem smanjenja tjelesne mase i promjene sastava tijela, drugi žele pomicati vlastite granice u vidu sve dužeg trčanja, treći su više usmjereni na socijalizaciju i ekipu s kojom treniraju ¾ puta tjedno, privlači ih osjećaj grupne pripadnosti. Postoje i oni koji se nakon posla žele “ispuhati” i riješiti nagomilanog stresa te s osmijehom na licu otići doma. Razni su razlozi početka bavljenja trčanjem no jedno je svima zajedničko – kada krenu to im postane pozitivna ovisnost bez koje ne mogu.

Možete li nam objasniti kako trčanje, s obzirom na intenzitet, utječe na naš organizam?

Ukratko, veći intenzitet tijelo shvaća kao veći stres i manje vremena možemo provesti trčeći na visokom intenzitetu, dok niži intenzitet znači manji stres i na tom tempu možemo trčati duže. Intenzitet (tempo) trčanja veže se uz priču planiranja i programiranja te s time treba biti oprezan i prepustiti ga profesionalcima. Konstantno visok intenzitet na treninzima vodi vas u pretreniranost koja je siguran put do ozljeda, a to nitko ne želi. Stoga je važno naučiti trčati sporo jer da bi bili brzi morate trčati sporo. Logika ponekad nema logike.

Što je važno znati kad se odlučimo za trčanje kao aktivnost kojom ćemo održavati naše zdravlje? Na što treba paziti?

Svakako je savjet imati mentora trkača s iskustvom koji će vas voditi na tom putu na siguran način. Druga opcija je upis u neku školu trčanja gdje opet imate nadzor i praćenje na vašem putu da postanete trkač. Ako se sami odlučite trčati, trebali bi se pozabaviti trkačkom literaturom kako biste shvatili koncept kako od netrkača postati trkač. Puno je faktora koji su važni kako biste na siguran način postali trkač. Tu su tehnika trčanja, disanje, kadenca, oprema za trčanje, sami treninzi koji moraju biti vama individualno prilagođeni.

Kako se pravilno trči?

Pravilna tehnika ima svoje stavke i pravila koja ponekad treba prilagoditi individualno pojedincu. Osnovne stavke su da je glava gore u produžetku tijela kako bismo otvorili gornje dišne puteve te omogućili pravilno duboko disanje i dovoljan unos kisika. Trup je uspravan i nagnut lagano prema naprijed kako bismo iskoristili inerciju u našu korist i poboljšali efikasnost trčanja. Ruke uvijek rade uz tijelo koordinirano s nogama (suprotna ruka – suprotna noga), s time da je kut u laktu 90 stupnjeva (+-). Koljeno je to koje vodi pokret, a prvi kontakt s podlogom dolazi prednjim dijelom stopala. Kukovi su visoko gore kako ne bismo dobili položaj tzv. sjedećeg trčanja. Ovo su samo neke osnovne stvari na koje treba paziti i prilagoditi pojedincu.

Koja oprema je nužna za trčanje?

Najvažniji dio opreme je motivacija i disciplina. Uz to sve ide lako. Po meni su tenisice najvažniji dio trkačke opreme, zatim slijedi odjeća za trčanje (majica, hlače), trkačke čarape, kapa, šilterica, naočale.

Koje nam potencijalne ozljede prijete prilikom trčanja i kako ih izbjeći?

Najbrojnije su ozljede lokomotornog sustava, dok je koljeno najčešća lokalizacija. Uzrok tome su krivi program treninga te nedovoljno pripremljen mišićno-koštani sustav. Iskusniji trkači često su pretrenirani, a uzrok leži u tome da su htjeli previše prebrzo (too much, too soon).
Siguran način izbjegavanja ozljeda je trkači mentor ili škola trčanja koji će vaše tijelo pripremiti na napore koje nosi trčanje te kroz pravilan i vama prilagođen program treninga, dovesti vas do željenog cilja. Neizostavni dio jednadžbe svakako je stalno praćenje vašeg napretka te modifikacije programa.

Koliko je važno dobro se razgibati prije trčanja?

Zagrijavanjem se tijelo zagrijava i postaje spremno za trčanje čime drastično smanjujemo rizik od nastanaka ozljeda. Možemo reći da povećanje temperature mišića (i ukupne tjelesne temperature) dovodi do najvećih pozitivnih benefita zagrijavanja. Kada se dobro zagrijemo tijelo će biti spremno za trčanje, a sama izvedba će biti bolja.

Autor:D.D.
Nedjelja, 12. rujna 2021. u 10:49

ZADNJE VIJESTI

I ZAMKE I PREDNOSTI

JESTE LI RAZMIŠLJALI O TRČANJU? Donosimo sve bitne informacije o ovoj popularnoj aktivnosti

JEFTINO I UČINKOVITO

INFUZIJA S TISUĆU SVOJSTAVA: Djeca ga vole, svi ga imamo u kuhinji, a sjajan je u obrani protiv viroza, prehlada i napornog suhog kašlja!

USMENA PREDAJA

JESU LI ISTINITI? Donosimo osam poznatih narodnih mitova o medicini, od čokolade do WC školjke!

HODANJE JE VAŽNO

DESET TISUĆA KORAKA DNEVNO JE MIT? Znanstvenici ističu MANJU BROJKU koja itekako utječe na zdravlje

Komentari
odražavaju
stavove
njihovih
autora,
ali
ne
nužno
i
stavove
portala
Dnevno.hr.
Molimo
čitatelje
za
razumijevanje
te
suzdržavanje
od
vrijeđanja,
psovanja
i
vulgarnog
izražavanja.
Portal
Dnevno.hr
zadržava
pravo
obrisati
komentar
bez
najave
i/li
prethodnog
objašnjenja.Original Article

Hoće li nam bakterije doći glave zbog previše antibiotika

12. септембар 2021.

pixabay.com

Antibiotik s vrata kod lekara i ako vas samo boli grlo odvešće nas do toga da nam u budućnosti neprijatelj bude bakterija, a ne samo virus, poput korone – takve loše prognoze sve češće čujemo, a da li je zaista tako, govori dr Nikola Stojković.

Dr Stojković bio je deo nacionalne kampanje o racionalnoj upotrebi antibiotika, i zato odlično zna koliko se u Srbiji antibiotici, nažalost, uzimaju i kad to nije potrebno.

Za bakterije, ne za viruse

Zato je za početak dobro podsetiti čemu zapravo služe antibiotici.

“To su lekovi koji se koriste kod bakterijskih infekcija. Dakle, oni leče od bakterija, ne od virusa. Upravo je najveća greška kad kod prehlade ili virusne infekcije uzmemo antibiotik.”

A kako da znamo da li imamo virusnu ili bakterijsku infekciju?

“Najvažnije je lekove ne uzimati na svoju ruku. Ako vam nije dobro, treba da odete lekaru koji će proceniti šta je u pitanju. Nekada na osnovu simptoma, npr. produktivnog kašlja i slično, lekar može da zaključi da li je reč o bakterijskoj infekciji ili ne. Ipak, najsigurnije je uraditi krvnu sliku, na osnovu čega mi lekari tačno znamo šta je pitanju jer se zna koji parametri rastu kod virusne, a koji kod bakterijske infekcije.”

Dr Stojković napominje da je sve indivdualno, ali da neki okviri postoje.

“Obično leukociti rastu kad je virusna infekcija, a ne rastu kad je bakterijska. Tako osobe s koronom obično imaju povećan broj leukocita jer je korona virus. S druge strane, rast monocita je karakterističan za bakterijske infekcije, kao i limfociti.”

Doktor govori da CRP, protein koji pokazuje upale u telu, nije dovoljan parametar sam po sebi.

“CRP raste kad god je neka upala u organizmu, bilo bakterijska, bilo virusna, pa on nije diferencijalni dijagnostički znak.”

Kod bakterijskih infekcija, kaže dr Stojković, najbolje je uraditi i antibiogram, koji će pokazati koji soj bakterije je u pitanju kako bi se propisao odgovarajući antibiotik.

Dakle, antibiotik s vrata kod lekara nikako nije opcija, već dobra procena simptoma uz laboratoriju.

“U svetu je to uglavnom iskorenjeno, ali kod nas je i dalje trend da se izdaju antibiotici bez recepta umesto da lekar proceni ko je za antibiotik, a ko ne.”

Nekad može preventivno

Doktor Stojković napominje i da ima izuzetaka kada se kod virusne infekcije daje antibiotik.

“Iskustvo iz kovid ambulante govori da se nekim pacijentima s upalom pluća daju antibiotici preventivno da se ne bi razvila bakterijska superinfekcija.”

Inače, prekomenrna upotreba antibiotika ne vodi u dobrom smeru jer postajemo rezistentni na te lekove, odnosno bakterije postaju otporne na njihovo dejstvo. I onda ne čudi onaj scenario da nam baš bakterije jednog dana mogu doći glave i jer im pomažemo u tome.

“Kad uradimo antibiogram, neretko se pokaže da je prisutna rezistetncija na većinu antibiotika, što znači da vi možete da pacijentu propišete bilo koji lek, ali on neće delovati”, kaže dr Stojković.

On napominje da se ta rezistencija povećava što više ljudi neracionalno uzima antibiotike, pa su neminovne posledice.

“Već se dešava da na pojedine antibiotike postoji otpornost, pa kod retko kog pacijenta deluju. Od kratkoročnih neželjenih efekata dešava se poremećaj crevne flore, pa uslede poremećaji varenja, prolivi, mučnina, povraćanje. To pak nije toliko opasno jer se može sanirati probioticima. S druge strane, dugoročne posledice, ta otpornost bakterija na antibitike, jeste velika pretnja za sve nas”, upozorava doktor.

Hoće li nam bakterije doći glave zbog previše antibiotika

12. септембар 2021.