петак, август 22, 2025
Blog Stranica 1906

Šta bi trebalo da znamo ako se vodom snabdevamo iz bunara

Foto: Shutterstock

Voda iz bunara sa poplavljenih područja, kojom se domaćinstva snabdevaju vodom za piće, može biti zdravstveno neispravna usled mešanja sa poplavnom vodom i drugim zagađivačima.

Da bi se utvrdilo da li je bunarska voda ispravna za piće, potrebno je laboratorijski je ispitati i to redovno raditi nekoliko puta godišnje. 

Bunar se mora čistiti, prati i dezinfikovati (asanirati ) svake 2-3 godine. Asanacija bunara podrazumeva dovođenje postojećih bunara u ispravno stanje, u tehničkom i higijenskom pogledu. Bunari se moraju asanirati kada su dotrajali, nehigijenski, nepravilno postavljeni ili oštećeni, jer je voda tada podložna zagađivanju. 

Uputstvo za čišćenje bunara posle poplava

Očistiti prostor oko bunara: ukloniti svu vidljivu nečistoću, a po potrebi odstraniti gornji sloj zemlje.

Ako je bunar oštećen popraviti oštećene zidove bunara i po potrebi dopuniti glinom prostor između zida bunara i zemlje.

Sprečiti punjenje bunara površinskim vodama odvođenjem vode drenažnim kanalima.

Ispumpati svu vodu iz bunara, a zidove bunara iščetkati rastvorom dezinficijensa na bazi hlora, pripremljenog prema uputstvu proizvođača.

Kada se bunar ponovo napuni, sprovesti postupak hiperhlorisanja uz nadzor stručnjaka zavoda/instituta za javno zdravlje. 

Nakon sprovedene dezinfekcije, voda se ne može koristiti odmah, već u skladu sa preporukom stručnjaka iz zavod/instituta za javno zdravlje (minimalno 30 minuta), što zavisi od doze primenjenog sredstva.

Namenu vode nakon sprovedenog postupka dezinfekcije će odrediti stručnjaci zavoda/instituta za javno zdravlje na osnovu procene situacije i rizika po zdravlje ljudi i životinja.

Prilikom korišćenja preparata za dezinfekciju obavezno se pridržavati uputstva za rukovanje. Sprečiti dospevanje dezinficijensa na kožu, u oči, nos i usta nošenjem zaštitnih maski i rukavica, zaštitne obuće (čizama) i odeće. Obavezno temeljno oprati ruke nakon kontakta sa preparatom.

Izvor: Ministarstvo zdravlja Republike Srbije

Efektna dinamika u bašti

Foto: Shutterstock

Mnogi vlasnici bašta su presrećni jer je njihov posed od prvog do poslednjeg pedlja ravan. Ne moraju da prave stepenište niti da zidaju zidiće da bi prevazišli i izjednačili razliku u visini. Na prvi pogled uređenje deluje znatno jednostavnije, ali ako se malo bolje zagleda, često je i dosadnije – nedostaje dinamika koju u baštu unose male razlike u visini. Zato pejzažne arhitekte koriste efektne trikove u uređenju kojima se postiže veća dinamika u zelenom scenariju.

Drveni pontoni, koji umesto staze prolaze baštom, posedu daju sasvim novu perspektivu. I podesti, koji mogu da se koriste kao mesto za sedenje ili kao klupa na suncu, pružaju nesvakidašnji pogled na obližnje leje. Pored strukturalnih elemenata, koji se lako mogu integrisati u već postojeću baštu, druge ideje se mogu ostvariti s većim, ali uspešnim naporom. Tako se od travnate površine, na primer modeliranjem tla, može napraviti čaroban brdoviti pejzaž i u njegovoj kotlini smestiti jezerce koje izgleda kao pravo mirno jezero. Šljunkovita staza i veće kamenje podsećaju na litice.

Onome ko voli prave i jasne linije dopašće se uzdignuta leja. Ona se najbolje pokazala u korisnim baštama, dok se u ukrasnim baštama retko može videti. Međutim, ona daje mnoštvo mogućnosti, a njena veoma važna funkcija je to što baštenski posed može da izdeli na različite celine. Biljke u uzdignutim lejama, pošto su na većoj nadmorskoj visini nego kada su u običnim lejama, u pravom smislu reči dobijaju na značaju – u uzdignutim lejama postoji idealna mogućnost da se biljno blago prikaže na poseban način.

U ulegnutoj bašti stepenik odnosno nivo prelazi u drugi, niži. Takav deo bašte nalazi se ispod normalnog nivoa poseda. Okružen zidićima, ovaj deo može da se dobro iskoristi kao mesto za beg, gde ćete biti skriveni od buke i pogleda. Za sprovođenje ove ideje u delo posed ne sme da bude mali. Za ulegnutu baštu potrebno je da isplanirate najmanje 12 kvadratnih metara – što je deo niži, treba da su veće površine. U suprotnom, imaće se osećaj da se sedi u dubokoj rupi. Preostali deo bašte trebalo bi da ponudi veliki prostor, a ne samo uski ukrasni deo ulegnutog dela.

Koliko deca treba da spavaju

Foto: Shutterstock

U spavanju svakako treba naći meru, jer ni previše sna nije dobro, tako da se odraslima ne preporučuje da spvaju više od devet sati odjednom, pišu Novosti.

To čak može da bude i simptom bolesti poput kardiovaskularne. Uz previše spoljnih nadražaja, poput televizije i interneta, civilizacije okupirane poslom i novčanim brigama, veoma mali broj ljudi spava previše, a ispostavi se da su to vrlo često osobe koje imaju neki od poremećaja spavanja.

Prema tablicama preporučene dužine sna, novorođenče treba da spava od 16 do 18 sati dnevno, predškolac od 11 do 12 sati. Školskoj deci obično je dovoljno 10 sati sna, srednjoškolcima devet, a odraslima sedam do osam časova noćnog odmora. Zabrinjavaju podaci koji pokazuju da samo 30 odsto srednjoškolaca spava najmanje osam sati.

7 saveta za oporavak zemljišta nakon poplava

Foto: Shutterstock

Da biste vratili svoju baštu i dvorište u prvobitno stanje, morate biti strpljivi i naučiti nekoliko stvari koje su neophodne da savladate ovaj izazov. Izađite kao pobednik i vratite sve u normalno stanje kao pre poplava, uz pomoć ovih nekoliko trikova.

Isušivanje

Kada se voda povuče, nemojte žuriti i pružite priliku zemlji da se isuši. Ovo može potrajati nekoliko nedelja, a najvažnije je da nikuda ne žurite, jer čak i hodanje po raskvašenom tlu može naneti još veću štetu zemljištu. Kada se zemlja osuši, očistite svo đubre koje je voda nanela i procenite štetu.

Hranljive materije

Poplave odnose hranljive materije iz zemljišta, što dodatno šteti tlu. Ako nahranite zemljište odgovarajućim đubrivom, vratižete mu preko potrebne hranljive materije. Tako će se i trava oporaviti i mnogo lakše ponovo nići.

Mulj

Poplavna voda nosi sa sobom sedimente koji sami ulaze u zemljište. Kada voda prestane da se pomera, ti sedimenti počinju da šire vrlo neprijatne mirise. Ako je nivo nataloženog mulja na vašem posedu niži od dva centimetra, možete ga pokupiti grabuljama. Ako je mulj suviše gust i zatrpava svu travu koju imate u dvorištu, možda je vreme da formirate novi travnjak. Ako je to u pitanju, obradite mulj i pomešajte ga sa postojećim busenima i zemljom. Nakon toga, možete posejati novu travu.

Ventilacija

Korenju trave potreban je vazduh. Može preživeti nekoliko dana poplave, ali zemljište pod vodom može izgubiti svoj prirodni reljef. Takve promene ne dozvoljavaju vazduhu da prodre do korenja. Ako je to slučaj sa vašim zemljištem, odgovarajućom mašinom morate tri puta ventilirati zemljište, a zatim posaditi nove biljke. Budite spremni da ventilirate i tokom cele sledeće godine.

Ponovno sađenje

Ako vam je travu odneo polavni talas ili je ostavio umrtvljenu, vreme je da je ponovo posadite. Koristite početničko đubrivo kako biste pomogli travi da brže raste. Kada nova trava počne da raste, nakon prvog košenja je morate još jednom đubriti.

Korov

Korov se tokom poplava mnogo širi. Ako vdite da je počeo da raste na vašem zemljištu, pregledajte ceo posed. Laganim pomeranjem biljaka videćete da li se negde krije izdanak korova. Takođe, ako trava postaje žuta, možda će vam trebati proizvodi za kontrolu gljivica.

Pesticidi i insekticidi

Pored ruiniranog zemljišta, poplave donose dodatne probleme. Komarci, crveni mravi, miševi i pacovi su svuda. Komarci se razmnožavaju u mirnoj, stajaćoj vodi. Možete ublažiti njihovo razmnožavanje tako što ćete isušti sve što sadrži takvu vodu: dečje igračke, ljuljaške, čak i konzerve ili posude za ishranu vaših ljubimaca sadrže dovoljnu količinu vode koja je potrebna komarcima.

Sa druge strane, štetočine poput crvenih mrava dolaze na površinu zemljišta sa poplavama. Tokom poplava, mogu se zapaziti čitava gnezda crvenih mrava, sve dok ne dođu do suvog tla i zato ta gnezda možete primetiti čak i nakon poplava. Nabavite odgovarajući proizvod za kontrolu crvenih mrava.

Poplave uglavnom ubijaju glodare, ali preživeli miševi i pacovi tražiće hranu i utočište, pa se nemojte začuditi ako ih vidite u dvorištu. Pronađite proizvod kojim ćete kontrolisati glodare na svom zemljištu.

Kako se treba ponašati u slučaju susreta sa zmijama u poplavljenom području

Foto: Profimedia

Ministarstvo zdravlja objavilo 25. maja 2014. godine uputstvo šta treba činiti ako u svom posedu naiđete na gmizavce poput zmija.

U poplavnom području se pretežno mogu susresti vrste zmija koje su svojim načinom života vezane za vodu. To su u najvećem broju slučajeva ribarice (Natrix tessellata) i belouške (Natrix natrix), ali se i na poplavljenim delovima polja mogu susresti i smukovi i to najčešće stepski smuk (Dolichophis caspius), i šumski smuk (Zamenis longissimus). Ono što je zajedničko svim ovim vrstama je da mogu biti izuzetno velikih dimenzija čak 1,5 pa i 2 metra, ali takođe, zajedničko im je da su neotrovne i potpuno bezopasne. 

Otrovnice koje naseljavaju naše područje, pretežno nisu nastanjene na ovim poplavama zahvaćenim prostorima, međutim, nije nemoguće da se poneka susretne, ali i ove zmije, kao i ostale vrste životinja, poplavom su poterane iz svojih skloništa i u potrazi su za suvim kopnom. Zmije ne prenose nikakve bolesti, nego svojim načinom života i ishranom, pomažu suzbijanju epidemija i zaraznih bolesti (smukovi se recimo hrane pacovima i ostalim glodarima).

Ukoliko bi se naišlo na neku od zmija, u poplavljenim područjima, dovoljno je osloboditi joj prolaz i pustiti da prođe ili je jednostavno odgurnuti nekim štapom. 

Neotrovne zmije (belouške, ribarice i smukovi) samo se u krajnjoj nuždi „brane ujedanjem“, koje je potpuno bezopasno, dok u najvećem broju slučajeva beže. Čak i ako bi došlo do ujeda, ništa se ne bi dogodilo. Prvenstveno zbog karakteristične obojenosti dorzalne (leđne) strane tela, sa otrovnicama se mogu pomešati, ribarica i smukulja (Coronella austriaca). Smukulju je takođe moguće sresti na ovim poplavnim područjima, ali je ona mnogo manja i sitnija, ali takođe potpuno bezopasna za ljude. 

Ukoliko je neophodno neku od ovih zmija hvatati, dovoljno je zaštititi se najobičnijim rukavicama (samo zbog neposrednog kontakta sa jedinkom) i transportovati u nekoj platnenoj vreći (ili vreći za pesak) van naseljenog mesta i pustiti je.

Kako prepoznati simptome šuge

Foto: Profimedia

Kada se spomenu zarazne bolesti, većini će pasti na pamet neprijatna zarazna infekcija kože uzrokovana gnjidom “Sarcoptes scabiei”, u narodu poznatija kao šuga. Manifestuje se kroz uporan svrab i osip koji se lako uočava na koži

Prepoznajte simptome šuge

Ako ste zaraženi po prvi put, možda nećete imati simptome u prvih 2 do 6 nedelja. Međutim, ako ste i pre imali problema sa ovom infekcijom, simptomi se mogu javiti veoma brzo, posle samo dva dana. Najčešći simptom šuge je intezivan svrab (naročito noću) i osip koji zahvata veću površinu tela.

Pogledajte sive, braon ili crvene linije na svojoj koži

Ove linije koje uočavate na koži će pokazati tunele koji grinje ukopavaju ispod vaše kože. Linije će biti uočljivije na mekšoj koži, nego na grubljoj. Međutim, ako se često češete o stvore se ogrebotine ili kraste na koži, svrab vas može sprečiti da vidite tunele. Ova bolest je zarzana jer je dovoljan telesni kontakt da bi se infekcija prenela.

Šuga se prenosi dužim direktnim koža sa kožom kontaktom sa infestiranom osobom, (najčešće spavanjem), ili deljenjem garderobe, peškira ili posteljine. Najčešće se prenosi na članove porodice i seksualne partnere.

Potražite dokaze i na drugim mestma

 Najčešća mesta na telu gde napadaju grinje su:

  • Zglobovi, laktovi, kolena
  • Pazuh
  • Bradavice
  • Lopatice
  • Grudi
  • Struk
  • Urogenitalna oblastz
  • Tvrda tkanica između prstiju

Proverite temeljno odojčad i malu decu

Ako vaša deca krenu preterano da se češu po telu ili mislite da ima potencijalnog rizika da se zaraze obavezno im temeljno pregledajte telo. Najčešća mesta infekcije za bebu ili malu decu su dlanovi ruku, tabani, glava , lice ili vrat.

Obavezno posetite lekara

Ukoliko primetite prve simptome ove zarazne kožne bolesti, odmah se uputite lekaru. Ako vam stručno lice potvrdi da je to u pitanju, izolacija je najbolji način da zaštite osobe u vašoj okolini.

Voćni kolač sa cimetom

Foto: Shutterstock

Sastojci:

  • 2 jajeta
  • 6 kašika šećera
  • ½ šoljice ulja
  • kesica praška za pecivo
  • kašičica cimeta
  • ½ šolje mleka
  • 1-2 kašike brašna
  • 500 g sezonskog voća

Priprema: Umutite jaja, šećer, ulje, prašak za pecivo, cimet, mleko i brašno. Testo sipajte u podmazan pleh obložen papirom za pečenje. Odozgo poređajte voće i ispecite u rerni.

Recepte piše: Marija Jakob

Osobuko sa jagnjetinom

Foto: Shutterstock

Sastojci za 4 osobe:

  • 2 jagnjeća parčeta od buta
  • so, biber
  • 3 kašike maslinovog ulja
  • 500 g šargarepe
  • vezica mladog luka
  • 2 glavice luka
  • 2 čena belog luka
  • 500 ml crvenog vina
  • prstohvat narendane limunove korice

Priprema:

Meso posolite i pobiberite i ispržite na ulju sa obe strane po desetak minuta. U međuvremenu očistite povrće. Šargarepu isecite na štapiće, mladi luk na kolutiće, a beli i crni luk na kockice. Povrće potopite u vino, dodajte narednanu koricu limuna i meso, poklopite i sve kuvajte na umerenoj vatri tridesetak minuta. Dodajte vodu ako je potrebno.

Meso i povrće izvadite iz šerpe, a tečnost ostavite da vri. Zgusnite sos sa malo skroba ili kukuruznog brašna. Začinite solju i biberom.

Vreme pripreme:  65 minuta

Pripremila: Marija Jakob

Pofezne

Foto: Shutter Stock

Sastojci:

  • 1/2 kg krompira
  • so, biber
  • 1 jaje
  • malo brašna

Priprema: Skvajte krompir, izgnječite ga, pa dodajte umućeno jaje, so i biber. Mesite i dodajte brašno dok ne dobijete fino testo. Ne stavljajte previše brašna jer će šnicle biti tvrde. Od testa napravite šnicle/pljeskavice i pržite na vrelom ulju. Pofezne su dobar prilog spanaću, mesu, kupusu, kelju…

Recepte piše: Marija Jakob

Kako je Danska uspela da smanji smrtnost od kardiovaskularnih bolesti

Foto: Shutterstock

Broj Danaca koji su između 1985. i 2009. umrli od kardiovaskularnih bolesti smanjen je za 70%, što bi mogao da bude rezultat zabrane transmasti 2003. godine. Nijedna članica Evropske unije nije u posmatranom periodu smanjila smrtnost od kardiovaskularnih bolesti kao Danska. U Evropi je 46% svih smrti posledica kardiovaskularnih bolesti čijem nastanku doprinose pušenje, visok pritisak, holesterol, gojaznost, fizička neaktivnost, prenosi Euractiv 7. maja 2014. godine.

Sten Stender sa biohemijske klinike u Gentofte bolnici rekao je da smanjenje stope smrtnosti u Danskoj može pripisati boljoj prevenciji, smanjenju pušenja, fizičkim aktivnostima i promeni režima ishrana, ali da kao faktor treba razmotriti i zabranu dodavanja transmasti hrani.

„Danska je 2003. godine postala prva zemlja u svetu koja je zabranila transmasti. Istraživanja su pokazala da konzumiranje više od pet grama transmasti dnevno uvećava rizik od kardiovaskularnih bolesti“, rekao je Stender i dodao da su zdravstvene statistike Norveške i Švedske obično bolje od danskih, ali da je Danska preuzela vođstvo u borbi protiv kardiovaskularnih bolesti.

Danskim zakonom o transmasnim kiselinama (nezasićenim masnim kiselinama poznatijim kao transmasti) utvrđen je maksimalan sadržaj industrijski proizvedenih transmasti u prerađenoj hrani. Tako sadržaj transmasti u ulju, masti i prehrambenim proizvodima ne sme da prelazi dva grama na 100 grama ulja ili masti.

Evropska komisija povela je 2005. godine postupak protiv Danske zbog kršenja pravila jedinstvenog tržišta tvrdeći da će danski zakon o transmastima napraviti velike probleme prehrambenoj industriji, posebno lancima brze hrane.

Danska vlada odgovorila je Komisiji da je njen zakon legitiman sa stanovišta zdravlja ljudi.

Komisija je 2007. odlučila da obustavi postupak s obrazloženjem da lanci brze hrane imaju jednak tretman po danskom zakonu.

Osetljivost na gluten možda ne postoji

Foto: Profimedia

Gluten, protein koji se nalazi u pšenici, žitu i drugom zrnevlju, može da pokrene niz zdravstvenih problema, među kojima je i celijakija, međutim, ishrana bez glutena postala je toliko popularna da na njoj insistiraju i osobe koje nemaju osnova za brigu. Medijska pažnja usmerena na ove probleme izazvala je eksploziju proizvoda bez glutena kojima su preplavljene prodavnice i restorani.

Međutim, studija koja je privukla mnogo pažnje, a objavljena  je u magazinu Gastroenterology prošle godine, tvrdi da osetljivost na gluten možda i ne postoji. Studija je rađena na 37 subjekata koji su prijavili osetljivost na gluten, ali ne i celijačnu bolest.

Svi su podvrgnuti osnovnoj ishrani koja je obuhvatala mnogo proizvoda sa glutenom, a zatim su smenjivali tri planirana obroka: jedan sa visokim nivoom glutena, drugi sa niskim nivoom glutena, a zatim sa visokim nivoom pšeničnog proteina koji je služio kao placebo.

Rezultat studije je pokazao da su se ispitanici manje žalili na gastroenterološke probleme tokom osnovne glutenske ishrane nego kada su prešli na planirane obroke. Neki ispitanici su čak prijavili da su osetili olakšanje tokom konzumacije osnovne ishrane bogate glutenom.

Na taj način su istraživači zaključili da ni jedan od ispitanika ne reaguje značajno na gluten, tako da verovatno gluten nije ni bio razlog njihovih tegoba.

Zanimljivo je što je upravo tim ovih istraživača proglasio osetljivost na gluten postojećom u studiji objavljenoj 2011. godine, ali su kasnije odlučili da bolje ispitaju ovaj problem. Oni tvrde da nadimanje, gasovi i grčevi koje su učesnici imali možda potiču od različite osetljivosti na  hemijske ili mikroelemente u pšenici.

Takođe je moguće da su ispitanici iskusili nocebo efekat, odnosno da su očekivali da će tokom istraživanja osećati tegobe, pa ih zbog toga i jesu osećali.

Jedno ipak nije pod znakom pitanja, a to je postojanje celijačne bolesti, pri čemu gluten izaziva autoimunu reakciju u tankom crevu, sprečavajući apsorpciju važnih hranljivih sastojaka.

Mafini s makom

Foto: Shutterstock

Sastojci:

Za testo:

  • 350 g brašna
  • 20 g kvasca
  • 60 g šećera
  • 1 dl mleka
  • 75 g putera
  • 2 žumanceta
  • 1 jaje
  • rendana kora limuna

Za fil:

  • 250 g mlevenog maka
  • 2 dl mleka
  • 20 g putera
  • 100 g šećera
  • 1 žumance
  • 2 kašike pavlake

Priprema:

Napravite udubljenje u brašnu. Izmrvite kvasac, pa ga pomešajte s kašičicom šećera i 50 ml mlakog mleka. Ostavite kvasac da uskisne desetak minuta. Dodajte sve sastojke i testo dobro umesite. Pokrijte ga i ostavite da raste barem 45 minuta.

U mleko stavite puter i šećer, pa kad prokuva, dodajte mak. Kuvajte kratko uz stalno mešanje, pa ostavite da se ohladi.

Testo premesite i na površini posutoj brašnom rastanjite oklagijom u pravougaoni oblik debljine 1 cm. Premažite filom od maka i urolajte po dužini. Isecite 12 kolutova, na ivici dva puta zasecite. Stavite ih u podmazan kalup za mafine i ostavite ih da nadođu pola sata. Zagrejte rernu na 200 stepeni. Pomešajte žumance s mlekom i time premažite mafine. Pecite ih dok ne porumene.

Vreme pripreme: 140 minuta

Recepte piše: Marija Jakob

Domaći recept za bolje pranje voća i povrća

Foto: Profimedia

Pre nego što iznesete sveže voće i povrće na trpezu, važno je da ga temeljno operete.

Uz uobičajenu proceduru pranja u više voda, možete dodati i specijalno “međuredpranje” domaćom mešavinom za uklanjanje štetnih materija: u bočici sa raspršivačem pomešajte čašu vode, supenu kašiku limunovog soka i kašiku alkoholnog sirćeta pa dobro izmešajte i isprskajte voće i povrće.

Ostavite da stoji nekoliko minuta, pa isperite po mlazom hladne vode, a tvrđe povrće istrljajte mekom četkicom koju ćete koristiti samo u te svrhe.

Devet stvari koje nismo znali o snovima

Foto: Profimedia

Većina nas razume samo da se dešavaju neke promene u mozgu, ali kakve ne znamo čak ni da objasnimo. Bez brige, i stručnjaci imaju samo teorije o aspektima vezanim za spavanje.

Odavno se smatra da spavanje treba da obradi informacije koje su se dešavale tog dana. 

„Noću mozak guta, vari informacije kao što to rade naša creva sa informacijama. Neke informacije eliminiše, neke zadržava. A koje ostanu, predstavlju nas“, objašnjava dokror Rubin Nejman, klinički psiholog i specijalista za san na Univerzitetu u Arizoni.

Međutim, mali je broj stvari o snovima koje mislimo da znamo, a mnogo veći broj mitova o snovima. Pa pogledajte neke od sledećih činjenica vezane za magični svet snova:

Sanjamo celu noć

Verovatno ste čuli ili pročitali da mi sanjamo samo tokom brzog pokreta očiju ili REM faze. Međutim doktor Neiman tvrdi da sanjamo čitave noći. Mi smo podešeni tako da nam se snovi javljaju u REM fazi. Rem faza se tokom noći produžuje, pa se tako većina snova javlja u drugoj ili trećoj fazi noći.

Da li životinje sanjaju?

Svi ste se sigurno bar jednom zapitali da li naš ljubimac sposoban da ima snove. Dokazano je da mnogi sisari nemaju Rem fazu, ali bez obzira naučnici su objasnili da oni ipak imaju snove. Insekti i ribe takođe ne prolaze kroz ovu fazu, ali možemo samo da predpostavimo da i ova bića kao i sisari imaju sposobnost sna.

Zaboravite alarm, ako želite da zapamtite san

Kao što ste i pročitali. Glasan alarm izaziva traumu i u trenutku ćete zaboraviti sve što ste sanjali predhodne noći.Najbolji način da se setite svojih snova je da budite polako par minuta. Međutim, zapamtite jedno, da ne možete na silu zadržati san, kao ni sećanje na njega. „Ako san želi da vam pobegne, pobeći će vam“, savetuje Neiman.

Ljudi koji pamte svoje snove pokazuju bolju moždanu aktivnost

Jedna studija pokazala je veću aktivnost u delu mozga koji se naziva temporo-parijentalni spoj kod ljudi koji pamte svoje snove. Razlike nisu bile samo dok su spavali već i tokom budnog stanja. Prethodno istraživanje pokazalo je da ljudi koji pamte svoje snove bolje reaguju na zvuke u snu i na javi.

Koliko zapravo sanjamo?

Postoji mit kako nam se snovi dešavaju u deliću sekunde, ali su oni zapravo duži. Na početku noći traju po nekoliko minuta, a kako noć odmiče sve su duži i do 20, 30 pa čak i 60 minuta.

Košmari nisu uvek povezani sa strahom

Noćne more ili košmari su nešto najgore što može da nam se desi toko noći. Iako verujemo da nam snovi projektuju ono čega se zapravo bojimo u stvarnosti, jedno istraživanje pokazuje nešto drugo. Naučnici su analizirali snove preko 300 ljudi i zaključili da noćne more polaze od krivice, tuge, zbunjenosti. Muškarci imaju košmare zbog nasilja, dok žene zbog verbalnog sukoba.

Snovi nisu čudni, dok ih vi ne proglasite čudnim

Dok sanjamo, koliko god da je situacija bizarna dok smo u snu ona nam je sasvim normalna. Tek kad se probudimo i zakoračimo u svet realnosti, nama je sve to neobično i čudno.

„To je kao da poredimo hranu dve kulture, naravno da će biti na primer kineska kuhinja biti neobična Australijancima “, objašnjava Naiman.

Ovaj doktor preporučuje da bacite sanovnike i ne tumačite snove jer je to potpuno apsurdno.

Možete umreti u snu – ali i oživeti

Veliki broj ljudi veruje u to, da ako umrete u snu, vi ste zapravo mrtvi. Nemojte brinuti, jer ovo nije tačno, a to potvrđuje i doktor Naiman.

„Neki će čak i reći da je to zbog toga, jer je svest besmrtna, pa sanjate da ste mrtvi, a kad se probudite ste življi nego ranije. Ali ne obraćajte pažnju na priče. Posmatrajte to kao zanimljivo iskustvo“, kaže doktor.

Telo reaguje na snove  kao da ste budni

Naravno da će biti smešno da se ljutite na nekog zbog nečega što vam je učinio u snu, ali logično je da ta osećanja ostaju i kad otvorite oči i izađete iz sveta snova.

„Iskustvo koje ste imali u snu, vaše telo registruje kao da je na javi.Moguće je doći i do povišenog pritiska i emocija u zavisnosti kakav san ste sanjali“, istakao je Neiman.

Sirup za zdravo i jako srce

Foto: Shutterstock

Sastojci:

  • matičnjak
  • cvetovi ljubičice
  • med

Priprema:

Makazama isecite nadzemne delove matičnjaka, sameljite ih na mašini za meso i preko gaze iscedite 1 dl svežeg soka. Naberite sveže cvetove ljubičice i takođe ih sameljite i iscedite istu količinu, pa oba soka pomešajte s 1 kg meda. Uzimajte dva puta dnevno po kafenu kašičicu posle jela.

Osvežavajući rolat sa malinama

Foto: Profimedia

Sastojci:

Za biskvit:

  • 6 jaja
  • 125 g šecera
  • 80 g brašna
  • 60 g skroba

Za krem:

  • 8 listica želatina
  • 500 g malina
  • 500 g posnog sira
  • 100 g šecera
  • 3 kašike soka od limuna
  • 1 kašika šecera u prahu

Priprema:  Rernu zagrejte na 200 stepeni. Pleh obložite masnim papirom. Razbijte jaja pa odvojte belanca od žumanaca. 2 Belanca izmiksujte sa 40 g šecera u sneg, a žumanca, 4 kašike vruce vode i 85 g šecera izmiksujte u svetao krem. Izmešajte brašno i skrob, prosejte na krem, dodajte sneg pa sve dobro izmešajte. Smesu razmažite na pripremljeni pleh i pecite 12-15 minuta. Iskrenite biskvit na krpu posutu šecerom, papir premažite vodom i pažljivo maknite. Rolat zatim smotajte pomocu krpe i ostavite da se tako ohladi. Želatin natopite u dosta vode da omekša.

Maline proberite, 250 g izmiksujte i propasirajte. Odmerite 150 g dobijenog pirea pa ga izmešajte sa sirom i šecerom. Zagrejte sok od limuna, u njemu rastopite omekšali želatin, umešajte sve u krem od sira i malina, stavite u frižider. Odmotajte rolat. Krem promešajte i razmažite ga po testu cim pocne da želira. Od ostalih malina nekoliko komada stavite na stranu, ostatak raspodelite po kremu, rolat opet smotajte i ostavite ga u frižideru 3 sata. Pre posluživanja ostatak pirea od malina izmešajte sa šecerom u prahu, pa ga namažite dekorativno preko rolata.

Recepte piše: Marija Jakob

Pažnja: Internet uništava mentalno zdravlje dece

Foto: Profimedia

Britansko Ministarstvo zdravlja ističe da postoji jasna veza između preteranog korištenja interneta i društvenih mreža i niskog samopouzdanja.

Osobe koje provode više od četiri sata dnevno gledajući u ekran, naročito su podložne mentalnim bolestima, stoji u izveštaju ministarstva.

Otkrića raspiruju debatu o zdravstvenim rizicima društvenih mreža i igara, pošto su kompanije, poput Facebook- a, na udaru kritika zbog slabe kontrole provere starosti budućih korisnika, piše engleski sajt Independent ,a prenosi B92, 16. maja 2014. godine.

Da biste se pridružili društvenoj mreži Facebook, treba da imate 13 i više godina, ali često se i dosta mlađa deca prijavljuju na ovu mrežu.

„Deca koja provode više vremena za računarom, gledajući televiziju ili igrajući video igre pokazuju viši nivo emocionalne uznemirenosti, anksioznosti i depresije“, stoji u izveštaju.

Istraživanje sprovedeno u Velikoj Britaniji pokazalo je da je čak 750.000 tinejdžera depresivno i da nema „razloga za život“.

Izveštaj je prosleđen Odboru za zdravstvo britanskog parlamenta, koji je naručio istraživanje mentalnog zdravlja mladih u Engleskoj.

Kako izabrati pravi raspored u stanu?

Foto: Shutterstock

Mladi bračni par živi u salonskom stanu, koji ima veliku dnevnu sobu s pogledom na bulevar, takođe  veliku spavaću sobu i prostran ulazni deo s viškom kvadrata, ali ne i dečji kutak. Pitaju se gde da postave  dečju sobu, da li da postojeću dnevnu sobu pretvore u  dečju ili…? Koliko vaše navike utiču na promenu  namene prostorija, i da li ste spremni na kompromise?

Često se radi o potrebi za novim radnim kutkom ili tinejdžerskom sobom. Neki delovi stana prosto se sami  nameću da budu to što jesu, tj. daju prirodnu podelu stvari. Kako to možete da osetite ili dokučite? Mislim da je praksa u ovom slučaju veoma bitna, kao i osećaj za dnevne  aktivnosti i vaše potrebe. Ali sigurno se nećete navići na novo  prinudno rešenje ukoliko je ono prosto iznuđeno i isforsirano.

Jednostavno, treba pratiti energiju prostora i njegovo ponašanje u skladu s vama, i u tom pravcu tražiti izlaz. Da li se na novom mestu u  stanu isto tako dobro osećate? To se lako da primetiti ako samo malo oslušnete. Ukoliko imate sličnih dilema s pregrađivanjem enterijera i  novim podelama radi boljih funkcionalnosti i organizacije, morate uvek posmatrati više aspekata. Da li ja mogu na ovom novom mestu da boravim isto toliko dugo kao i na starom?

Da li ću  imati iste misli ili nove, opterećujuće, zbog kojih se onda tu neću dobro osećati. Često nova izmeštanja utiču na naše raspoloženje, javljaju se nemir i  nezadovoljstvo. I ma koliko želeli nešto novo, nekako uvek je onaj prvi osećaj ispravan i pravi. Nova dečja soba, radni kutak ili trpezarija… Pratite tok svojih navika i ophođenja u ambijentu. Zato nemojte žuriti s novim odlukama, osetite razlike i prednosti, i pokušajte da budete zadovoljni svojim izborom. 

Milena Obradović,  
dipl. inž. arh.  samostalni umetnik,  
članica ULUPUDS-a  
www.milena-design.com  

Ako koža reaguje na svetlost: Da li patite od fotodermatoze?

Foto: Shutterstock

Ova grupa obuhvata promene na koži koje nastaju usled fotosenzitivnosti, odnosno abnormalne reakcije na sunčevu ili veštačku svetlost.

Fotodermatoze možemo da podelimo na: primarne ili idiopatske – čiji uzrok nije poznat, iako se sumnja na imunološki mehanizam, i na sekundarne ili fotodermatoze udružene sa endogenim (iz organizma) ili sa egzogenim (van organizma) fotosenzibilizatorima. 

Alergija na sunce (Urticaria solaris) se javlja neposredno po izlaganju suncu, i traje nekoliko minuta do jednog sata. Polimorfna svetlosna erupcija se javlja dva sata do pet dana posle izlaganja kože suncu. Izgled promena na izloženim delovima je raznolik: osipi, ekcemske reakcije, slivena polja u velike plakove… Terapija podrazumeva najpre preventivu: izbegavanje sunca, zaštitu kože pamučnom, svetlom odećom i korišćenjem krema sa visokim faktorom zaštite. Od medikamentozne terapije, savetuju se lokalni i sistemski kortikosteroidi.

Sekundarne fotodermatoze na sunce nastaju kada određene fotosenzitivne supstance: bilo iz samog organizma (porfirinski molekuli), ili supstance nanete na kožu, ili unete u organizam (lekovi, kozmetički preparati) – koje imaju sposobnost upijanja sunčevog zračenja, učine kožu osetljivom na takvo zračenje. Među češće fotosenzitivne lekove spadaju: tetraciklini, sulfonamidi, lekovi za lečenje težih oblika akni, oralni antidijabetici, eozin, katran, halogenisani salicilanilidi (u sapunima i kozmetici).

Po načinu nastajanja, vremenu nastanka, kao i izgledu promena, razlikujemo fototoksične i fotoalergijske reakcije.

Fototoksične reakcije nastaju kod svih ljudi ako su bili izloženi dovoljnoj količini leka ili hemikalija – nakon nekoliko minuta ili sati. Promene su striktno ograničene na izložene delove. 

„Livadski“ dermatitis se javlja posle kontakta sa vlažnom travom po sunčanom vremenu. Promene se javljaju nakon nekoliko sati, reprodukujući oblik trave ili lista (mesto kontakta) u vidu crvenila, otoka, ponekad i plikova. 

„Privezak“ dermatitis nastaje usled nanošenja parfema na kožu vrata ili pazuha, a potom izlaganju suncu. Promene imaju oblik kapi koja teče, a karakteristična je pigmentacija (tamno mrka fleka), koja se pri izlaganju sunca pojačava.

Fotoalergijske reakcije nastaju posle 24 sata, i u početku su ograničene na mestu izlaganja. Promene imaju ekcematozni izgled: ograničeno crvenilo, sitno perutanje, uz intenzivan svrab.

Najbolji način za sprečavanje fotodermatoza je, svakako, prevencija, koja podrazumeva: izbegavanje izlaganja suncu, neuzimanje fotosenzitivnih lekova u letnjim mesecima (pogotovo na letovanju), korišćenje krema za sunčanje sa visokim zaštitnim faktorom, nekorišćenje kozmetičkih preparata kućne izrade koji sadrže eterična ulja svih vrsta citrusa, lavande, sandalovine, salicilnu kiselinu ili retinole, na primer. 

Postojeće promene se leče lokalnim ili opštim kortikosteroidnim preparatima. Uzročni agens treba odstraniti.

Dr Dejan Terzić,
spec. dermatovenerolog

Ovan (od 23. do 29. maja 2014. godine)

Posao: Od 25. maja možete imati mnogo više uspeha u novim poslovima i s novim saradnicima. Budite skromni u trošenju novca. Važno je da ne budete tvrdoglavi i da spremno prihvatite novine na svim poslovnim poljima. Od vas se traži da krenete u susret svemu, a ne da čekate.

Ljubav: Vrlo je moguće da sada imate dosta visoke zahteve prema svom partneru, a zauzvrat trebalo bi i da pružate mnogo pažnje i saosećanja.

Zdravlje: Moguća zubobolja.

Horoskop radi Tatjana Drobac, tatjanadrobac@hotmail.rs, 062 858 83 31