• Dehidracija ozbiljna komplikacija • Unositi što više tečnosti • Izbegavati masnu hranu • Neophodno mirovanje
Virusni gastroenteritis (stomačni grip) je česta infekcija stomaka i creva, koja za posledicu ima povraćanje i dijareju, a mogu se javiti i glavobolja, groznica, bolovi u stomaku i mišićima. Infekcija može biti izazvana nizom različitih virusa, kao što su rotavirus i norovirus, ali postoje i mnogi drugi uzroci uključujući bakterije, toksine, parazite i neke neinfektivne bolesti.
Glavni simptomi virusnog gastroenteritisa su povraćanje i vodnjikava dijareja koji mogu dovesti do dehidracije, a javljaju se jedan do tri dana posle infekcije. Obično traju dan-dva, retko duže.
Ovo oboljenje je zarazno i prenosi se preko izbljuvka ili izmeta obolele osobe, najčešće preko zaražene površine, hrane i pića ili ličnim kontaktom (na primer rukovanjem). Postoji i mogućnost širenja infekcije putem aerosolnih čestica, prilikom povraćanja.
Ukoliko, ipak, ne uspete da se zaštitite od ovog oboljenja, potrebno je da mirujete, odmarate se i uzimate dosta tečnosti. Mnogi ljudi oporaviće se bez komplikacija, međutim, virusni gastroenteritis može da bude veoma ozbiljna bolest za one koji imaju teškoća sa nadoknađivanjem tečnosti izgubljene povraćanjem ili usled dijareje.
Sa prvim znacima stomačnog virusa trebalo bi da zaboravite na posao i školu, a ni decu ne bi trebalo voditi u obdanište. Obolele osobe ne bi trebalo da pripremaju hranu za druge, kao ni da rade na nezi pacijenata, dece ili starijih. Ove mere predostrožnosti moraju se nastaviti i 48 sati posle oporavka.
Pored toga, posebnu pažnju trebalo bi posvetiti higijeni ruku, perite ih temeljno, sapunom i tekućom vodom uvek posle upotrebe toaleta. Pijte dosta bistre tečnosti, kako bi sprečili dehidraciju. Izbegavajte nerazblažene sokove i druga osvežavajuća pića, jer ovakvi napici mogu da pogoršaju dehidrataciju i pojačaju dijareju. U teškim slučajevima dehidracije neophodno je intravenozno unošenje tečnosti.
Cilj lečenja je nadoknađivanje tečnosti i elektrolita (soli i minerala) izgubljenih prolivom i povraćanjem. Važno je napomenuti da antibiotska terapija nije delotvorna kod virusnih oboljenja. Ne bi trebalo primenjivati ni lekove protiv proliva, jer mogu da produže infekciju.
Mere prevencije, kako bi se izbegla dehidracija, uključuju uzimanje posebne elektrolitske mešavine (tečnost koja se može kupiti u slobodnoj prodaji), kako bi se nadoknadila izgubljena tečnost, što je posebno važno kod male dece. Inače, rizik od dehidracije veći je kod beba koje sisaju i male dece, pa bi svakako trebalo posetiti lekara i nikako ne lečiti sebe ili dete samovoljno.
Promena ishrane se, takođe, preporučuje, pa ne bi trebalo jesti masnu, slatku i začinjenu hranu već dijetalnu. Deci davati male količine mlakog čaja od šipka.
Stomačni grip
Zablude o sredstvima za kontracepciju
Oko svakog sredstva za kontracepcoju kruži na desetine zabluda kao što su da anti-bebi pilule potstiču gojenje i doprinose pojavi raka, da spirala doprinosi pojavi infekcija, bolnog seksa da ukoliko su kondomi tesniji bolje štite od neželjene trudnoće.
Od svih mitova najčešći je da anti-bebi pilule izazivaju rak što je glavni razlog mnogim ženama da izbegavaju ovaj najbolji način za kontracepciju.
Anti bebi pilule ne da ne potstiču pojavu raka nego je smanjuju, kontinunuiranim korišćenjem kontraceptivnih pilula se drastično smanjuje mogućnost oboljevanja od raka jajnika i materice.
Kod većine žena ne utiče ni na verovatnoću pojave raka dojke. Slična situacije je i kod kardiovaskularnih oboljenja, rizik od embolije krvnih sudova u nogama ili plućima je 1 na prema 1,000 kod svih žena a u populaciji onih koje redovno koriste pilule za kontracepciju 3 prema 1,000.
Naravno sve se ovo menja sa godinama života ali naravno mnogo veći rizik imaju žene koje su ujedno i pušači.
Žene koje pate od teških migrena praćenih neurološkim simptomima kao što su slabost u nogama ili rukama takođe imaju povećan rizik od kardiovaskularnih problema ukoliko koriste pilule za kontracepciju i trebale bi da razmotre neki drugi način zaštite od trudnoće. Naravno ukoliko su migrene vezane za hormonalne promene tokom menstroalnog ciklusa onda ih pilule mogu ublažiti ili čak uticati na smanjenje njihove učestalosti.
Zablude vezane za spiralu su da bi ona mogla da se pomeri tokom seksualnog osnosa, da izazove bolan seksualni odnos što ginekolozi apsolutno demantuju. Strahovanje da organizam sam može da odbaci spiralu je takođe neopravdano jer se izuzetno retko javlja i to kod žena koje nikada nisu rađale. Mit da doprinosi infekcijama takođe nije istinit, sam odnos sa inficiranim partnerom sa ili bez spirale dovodi do pojave seksualno prenosivih bolesti.
Jedna od zabluda je i da ako se slučajno izostavi jedna pilula opada delotvornost pilula. Ovo nije istina ali sledećeg dana treba uzeti dve, inače kontraceptivne tablete koje se baziraju na progesteronu treba redovno uzimati i to u tačno određeno vreme inače opada njihova efikasnost.
Nije tačna ni zabluda da antibiotici smanjuju efikasnost pilula, jedini antibiotik koji stupa u interakciju sa pilulama za kontracepciju je rifampin koji se koristi za lečenje tuberkoloze tako što može doći do manjih krvarenja.
Da li pilule mogu potstaći gojenje? Ne kod većine žena, moguća je retencija vode u organizmu što može doprineti da dobijete 1 kilogram. Neke se žene žale da im se pojačava apetit u tom slučaju treba da promene vrstu pilula koje uzimaju.
Za kondome je vezana predrasuda da ako suuži bolje štite od neželjene trudnoće….naprotiv veća je veratnoća da prsnu, tokom njihovog korišćenja treba ostaviti prostor koji je potreban da bezbedno pokupi ejakulat.
Takođe nije tačno ni verovanje da je posle nekog određenog perioda potrebno napraviti pauzu u uzimanju kontraceptivnih pilula.
Pilule za kontracepciju nikako ne utiču na plodnost, tako da nije tačno ni verovanje da otežavaju ostajanje u drugom stanju, niti je potrebno napraviti neku veću pauzu u uzimanju kontraceptivnih sredstava pre termina kada planirate bebu. Mnogi lekari preporučuju ženama da prekinu uzimanje pilula 3 meseca pre planiranog termina za trudnoću jer je u nekim slučajevima toliko potrebno da se ponovo ustali menstrualni ciklus.
često se ne radi o gljivičnoj infekciji na koju sumnjate
Tek jedna od četiri žene koje sumnjaju da pate od uporne gljivične infekcije je zaista i imaju. Puno žena veoma često leče gljivičnu infekciju lekovima koji se nalaze u slobodnoj prodaji ali prema jednoj novijoj studiji u većini slučajeva lekovi ne pomažu. Ginekolog Dr. Susan Hoffstetter direktor klinike pri Sent Luis Univerzitetu tvrdi da često korišćenje vaginaleta protiv gljivičnih infekcija osim toga što ne pomaže može da škodi.
Većina žena smatra da dovoljno dobro poznaje simptome gljivične infekcije i samostalno preduzimaju lečenje u želji da se što pre i što lakše oslobode neprijatnih simptoma.
Dr. Hoffstetter i njen tim su pregledali kartone 150 pacijentkinja koje su redovno posećivale ginekologe na njihovoj klinici i koje su prijavile upornu gljivičnu infekciju.
Laboratorijski rezultati su pokazali da je samo 26% žena inficirano kandidom koja je najčešće prouzrokovač gljivičnih infekcija. Ostali slučajevi koji veoma potsećaju na gljivične infekcije kao što je svrab, peckanje su drugog poreklo uključujući seksualno prenosive bolesti, suvu kožu i sluzokožu, zapaljenje na koje vaginalete ptotiv gljivičnih infekcija ne deluju čak ih i pogoršavaju.
Vaginalete protiv gljivičnih infekcija mogu čak i da promene normalnu vaginalnu floru što opet može dovesti do drugih zdravstvenih problema a sve učestalija vrsta kandide rezistentne na lekove.
Ukoliko žena tokom seksa oseti peckanje u oblasti vagine, ima beličast sekret i bol tokom uriniranja moguće je da zaista ima gljivičnu infekciju i da može da primeni vaginalete protiv glivičnih infekcija ali samo ako veoma retko ima ovakve simptome.
Ali ukoliko pati od gljivične infekcije koja nikako ne prolazi verovatnije je da pati od nekog drugog problema, pa se preporučije da ode na pregled kod ginekologa.
Magnetoterapija
Planeta na kojoj živimo treba da se ponaša kao veliki magnet i tako bi omogućavala pravilan i nesmetan razvoj svih živih bića na njoj (ima severni i južni pol, magnetne linije sila izviru iz severnog, a uviru u južni pol). Zahvaljujući postojanju snažnog magnetnog polja oko zemlje, stvoren je život na njoj. Na žalost, danas je magnetizam zemlje jako smanjen, u proseku oko 0.5 Gaussa, što je između ostalog uzrokovalo i pad magnetnog polja čovekovih ćelija. Na pojedinim delovima naše planete prisutna su još uvek snažna magnetna zračenja, pa su ta mesta poznata po tome što povoljno utiču na zdravlje (Lurd u Francuskoj, Najdanovi krugovi kod Male Krsne, Sedona u Arizoni, jug Italije).
Zašto je potrebno koristiti magnete?
Pad magnetnog polja čovekovih ćelija u medicini je okarakterisan kao sindrom hroničnog umora. On se ogleda u jednoj tipičnoj rečenici: “Legnem umoran, ustanem umoran, a spavam cele noći!“ Pad magnetnog polja uzrokuje lošu cirkulaciju i samim tim slabije dovođenje kiseonika i hrane u ćelije (slaba razmena jona na ćelijskim membranama). To u osnovi dovodi do narušavanja imunološkog statusa organizma. Osnovni simptomi ovog poremećaja su umor, malaksalost, adinamija, nedostatak energije i koncentracije, nespecifične glavobolje, nesanica i dr. Potrebno je na svim mestima za stimulaciju cirkulacije nositi magnete i to u ukupnoj jačini magnetnog polja između deset i dvadeset hiljada Gaussa. Tako jačate magnetno polje svojih ćelija, a stimulacijom cirkulacije stimulišete i imunitet, jer bolja oksigenacija stimuliše proizvodnju funkcionalno aktivnih T-limfocita i endorfina, a smanjuje lučenje hormona koji pojačavaju stres, jer je i stres jedan od najvažnijih faktora koji utiču na smanjenje jačine magnetnog polja čovekovih ćelija!
Pojam magneta:
Pojam magneta poznat je još 6000 godina pre naše ere. Prema čuvenoj legendi pastir Magnes je primetio da se nanule iskovane od metala lepe za pojedine stene. To su magnetne stene vulkanskog porekla. Jedna od prvih otkrivenih magnetnih stena nazvana je LODSTONE.
Postoje prirodni i veštački magneti. Prirodni su načinjeni od rude magnetita, koja se sastoji od gvožđa i njegovih oksida. Oni nastaju u trenutku hlađenja lave (magnetne stene). U veštačke magnete spadaju elektro magneti, čije jezgro je od gvožđa, a oko njega se sprovodi struja (slabe struje, niske frekvence). Magneti mogu biti i stalni i privremeni. U nakit se ugrađuje neodimijumski magnet, prirodni, stalni magnet, jedan od najjačih prirodnih magneta, jer čuva magnetizam jako dugo, za sto godina izgubi samo 1% svoje snage.
Kako najbolje iskoristiti mnogobrojna pozitivna iskustva drevnih civilizacija u korišćenju magneta za poboljšanje zdravlja?
Postavljanje magneta na površinu tela i njihovo dejstvo na ljudski organizam prvi put je proučeno od strane švajcarskog alhemičara i fizičara Paracelziusa (1493-1541). On je napisao: “Magneti imaju različite osobine, a jedna od njih je ta da oni privlače sve rdjave materije koje se mogu naći u ljudskom telu, tako da su magneti vrlo korisni kod svih vrsta upala, oticanja i čireva, kao i kod oboljenja bešike i materice“. Rimski istoričar Plinije stariji (23-79) zabeležio je da su se magneti u njegovo vreme koristili za lečenje očnih oboljenja. Persijski fizičar Avicena (980-1037) je koristio magnete kako bi odagnao simptome depresije. Drevni tekst, pisan sanskritom, Atarvaveda, govori o upotrebi magneta za zaustavljanje krvarenja. Egipatski spisi navode da su magneti bili u upotrebi u njihovoj medicini. Vikinzi sa severa Evrope koristili su magnetnu stenu, neku vrstu jakog magnetita, na mestima bola.
Englesku kraljicu Elizabetu I (1533-1603) dvorski lekar, doktor Viljem Gilbert lečio je postavljanjem magneta na kožu i uveo u zvaničnu englesku medicinu magnetoterapiju. Nemački fizičar Semjuel Haneman (1755-1843), osnivač homeopatije koristio je magnete u kombinaciji sa homeopatskom terapijom i beležio značajna poboljšanja kod bolesti zglobova, zapaljenjskih procesa, preloma i depresije. I Hipokrat je pisao o povoljnom dejstvu magneta na upalne procese i cirkulaciju. Dejstvo magneta na ljudski organizam:
Danas su jasno utvrđena dejstva magneta na ljudski organizam, a to su: dejstvo na cirkulaciju, imunitet, protiv zapaljenja i protiv otoka i bola.
Dejstvo na cirkulaciju:
Osnovno dejstvo magneta je dejstvo na cirkulaciju.
Nošenjem magneta na mestima važnim za cirkulaciju periferije i centralnu cirkulaciju, utičemo značajno na brzinu cirkulacije (radijalna arterija-mesto gde se pipa puls na ruci i na stopalima, važna mesta za stimulaciju periferne cirkulacije, i oko vrata, za stimulaciju centralne cirkulacije).
Magnetno polje stvara bipol na membranama ćelija krvi i tako dolazi do pregrupisavanja jona, te krvni elementi postaju elektropozitivni spolja, što omogućava njihovo nesmetano kretanje, bez sudaranja i usmeravanje kroz lumen krvnog suda. Takav način kretanja(mnogo brži), ne samo što sprečava sudaranje i lepljenje krvnih pločica, već i usporava taloženje LDL-holesterola i drugih supstanci na njih, pa se tako značajno usporavaju procesi arterioskleroze. Tako je magnetoterapija našla primenu kod svih bolesti krvnih sudova (hipertenzija, angina pectoris i infarkt srca, šlogovi) i kod mnogih drugih bolesti koje imaju komplikacije na krvnim sudovima, kao što je šećerna bolest .
Dejstvo na imunitet i protiv zapaljenja:
Ubrzanim kretanjem i davanjem energije leukocitima, naročito polarizacijom T-limfocita stimuliše se proces fagocitoze, ili gutanja uzročnika. Tako se rešavaju,vrlo brzo, procesi zapaljenja, ali, što je još značajnije, podiže se nivo odbrane od malignih ćelija, tj. stimuliše imunitet. Na taj način se otklanja i sindrom hroničnog umora, koji je nastao padom magnetnog polja ćelija imuniteta.
Smanjenje otoka i smanjenje bola:
Ubrzanom cirkulacijom magnetno polje donosi više kiseonika i hrane, ali pošto imamo zatvoreni sistem krvotoka, ono brže i odnosi višak tečnosti i toksine. Taj višak tečnosti su otoci, koji se pod dejstvom magnetnog polja smanjuju. Kada se smanji otok, tada se smanji i BOL, jer je bol načešće posledica pritiska viška tečnosti na nerve!
Primena magnetoterapije:
Bolesti i stanja kod kojih se naročito preporučuje primena magneta:
– Povišen krvni pritisak
– Angina pectoris, infarkt, šlog
– Šećerna bolest
– Multipla skleroza
– Parkinsonova bolest
– Fibromialgija, artritis, artroze, lumboišialgije, teniski lakat i druga bolna stanja zglobova, tetiva i mišića
– Osteoporoza i prelomi kostiju
– Hormonalni poremećaji
– Nesanica
– Depresija
– Sindrom hroničnog umora i dr.
– Usporavanje procesa starenja
Tačke za aplikaciju magneta:
Magnete možete stavljati svuda na telu, gde imate problem, jer magneti imaju najbolje lokalno dejstvo!
Nemojte ih samo savetovati onima koji imaju ugrađen pejsmeker i onima koji nose slušni aparat (mogu da nose magnete kad skinu aparat), trudnicama i dojiljama i obolelima od karcinoma!
Današnja medicina u stanju je da odgovori na sve veći broj zdravstvenih problema savremenog čoveka. Nove metode lečenja, kao što je lečenje magnetima, mnogo su učinili da se poboljša zdravlje i spase čovekov život. O lečenju magnetima i njihovoj primeni govori Branko Vorkapić, viši fizioterapeut. Osobine magneta Magnet ima sposobnost da privlači kiseonik što je od velikog značaja za lečenje. Naime, pod uticajem magneta kiseonik se iz zdravog tkiva kretanjem čestica iz regije veće koncentracije prenosi u regiju manje koncentracije i koncentriše u tkivu koje je izloženo delovanju magnetnog polja. Tkivu koje je tretirano magnetnim poljem omogućeno je normalizovanje metabolizma kiseonika, olakšan unos hranljivih materija i ubrzana eliminacija štetnih materija čime su ispunjeni osnovni uslovi za njegovo ozdravljenje. Primena Zbog širokih mogućnosti doziranja terapija magnetima ima široko polje primene. Impulsno magnetno polje može se primenjivati kod lokalnih zapaljenskih procesa na želucu, debelom crevu, prostati, koštano-zglobnom sistemu, kod zapaljenskog i degenerativnig reumatizma, povreda centralnog i perifernog nervnog sistema, poremećaja i oštećenja periferne cirkulacije (Rejnoova i Birgerova bolest), povrede mekog i koštanog tkiva. Magnetoterapija pojačava efekte lasero terapije i drugih vidova fizikalne terapije, a zbog izražene apsorpcije kiseonika izuzetno snažne efekte ispoljava kada se primenjuje neposredno posle tretmana hiperbaričnom oksigenacijom (HBO). Vrste magneta Impulsno magnetno polje – koje se danas koristi u procesu medicinske rehabilitacije je veštačkog porekla. Proizvode ga specijalni aparati koji magnetno polje emituju preko različitih elektroda tako da je omogućeno delovanje ili na ceo organizam ili na pojedine delove tela gde je potrebno. Pored toga dejstvo magnetnog polja se prilagođava osobinama tkiva ili oboljenja. Time se omogućava kvalitetno doziranje ove vrste terapije i izbegavaju se eventualna neželjena dejstava. Prirodni magneti ili magnetofore – Magnetofore su okrugle pločice koje se sastoje iz prirodnog magneta i specijalne smole. Emituju homogeno magnetno polje za razliku od veštačkih izvora. Dejstvo im je opšte na sva tkiva, ali bez mogućnosti pouzdanog doziranja. Primenjuju se lokalno na obolelo mesto, prema literaturi mogu se nositi od 2 do 24 sata dnevno. Primena ovakvih magneta sreće se i u tradicionalnoj kineskoj medicini gde magneti koriste za, kako se objašnjava, uravnoteženje energetskih puteva organizma. Iskustveno pacijenti prijavljuju prestanak tegoba u prvim danima nošenja magnetofora, ali se u većini slučajeva tegobe vraćaju posle nekoliko dana nezavisno da li aplikacija magnetofora i dalje traje. Magnetoterapiju ne treba posmatrati kao nezavisnu terapijsku metodu nego kao deo procesa lečenja sa neospornim pozitivnim efektima na organizam. Efikasnost, skraćenje vremena rehabilitacije i bezbednost primene obezbedili su magnetoterapiji stabilno mesto u medicinskoj rehabilitaciji, ali i drugim granama medicine.
Delovanje Pogodnost primene magneta je što deluje na ceo segment koji se nalazi u njegovom polju bez obzira na prepreke kakve su odeća ili imobilizacija (gips) kod preloma kostiju i nekih povreda. Na primeru preloma kosti možemo najslikovitije prikazati terapijske mogućnosti magneta. Prva linija zbrinjavanja lakšeg preloma je ortopedska repozicija polomljenih segmenata i učvršćivanje ovog položaja imobilizacijom (gips). Dužinu „nošenja gipsa“ određuje lekar a retko traje manje od mesec dana. Za ovo vreme mišići ispod gipsa atrofiraju i skraćuju se, a zahvaćeni zglobovi gube elestičnost i pokretljivost. U koliko se u ovoj fazi imobolizacije primeni magnetno polje za koje gips ne pretstavlja prepreku propadanje mekog tkiva se zaustavlja i ubrazava se zarastanje kosti. Efekti su još izraženiji ako de megnet kombinuje sa hiperbaričnom oksigenacijom (HBO).
Piletina sa šampinjonima
• Potrebno je za četiri osobe: 400 g pilećeg filea, 1 kašika gustina, 200 g šampinjona, 50 ml ulja, 1 čen belog luka, 1 kašičica naseckanog đumbira, 1 kašičica vegete, pola kašičice soli, nekoliko kapi susamovog ulja.
• Priprema: meso isecite na tanke rezance i izmešajte ga sa gustinom. Očišćene šampinjone narežite na tanke listiće. Na vrućem ulju propržite meso i izvadite ga. Na istu masnoću dodajte šampinjone, pa i njih propržite. Meso vratite u posudu sa šampinjonima, dodajte naseckani beli luk, đumbir, vegetu, so i sve dobro promešajte. Na kraju dodajte susamovo ulje. Piletinu sa šampinjonima poslužite uz kuvani pirinač i zelenu salatu. Ovo kinesko jelo pripremite u tiganju.
Cvekla smanjuje holesterol
Cvekla je lekovito povrće koje podstiče razmenu materija i poboljšava funkciju jetre. Poseduje velike količine vitamina C, karotena, vitamina B1 i B2, kao i minerala: kalijuma, natrijuma, kalcijuma, fosfora, gvožđa, sumpora, joda…
Ako ste vegetarijanac, ona je idealna za vašu ishranu, jer cvekla sadrži kobalt, koji učestvuje u stvaranju vitamina B12 kojeg vegetarijanci ne unose dovoljno.
Iako nije preterano bogata gvožđem, često se preporučuje anemičnim osobama, jer štiti crvena krvna zrnca i povećava elastičnost krvnih žila, što pospešuje bolje pumpanje krvi. Idealna je za regulisanje krvnog pritiska i smanjuje holesterol.
U slučaju da imate problema sa kamenom u bubregu ili patite od osteoporoze, nemojte da preterujete sa unosom cvekle, jer smanjuje upijanje kalcijuma.
Recept dana – Teleće šnicle sa pršutom
Potrebno je za četiri osobe: 600 g telećih šnicli, 100 g tankih parčića pršuta, 8 svežih listova žalfije, 100 ml maslinovog ulja, 20 g maslaca, 1 kašičica vegete, biber, 100 ml prošeka.
Priprema: pršuti i šniclama uklonite suvišnu masnoću. Odreske izlupajte batom za meso tako da dobijete tanke šnicle. Pospite ih vegetom i biberom samo s jedne strane i stavite na njih list žalfije. Svaku šniclu položite na parče pršuta, pa pršutom omotajte odreske i sve zajedno pričvrstite čačkalicama. Na zagrejanom maslinovom ulju propržite šnicle s jedne strane oko tri minute, a zatim ih okrenite, pa po pršutu rasporedite maslac i pržite još tri minute. Izvadite ih na topli tanjir, a u tiganj ulijte prošek i kratko prokuvajte. Šnicle prelijte sosom od pečenja i poslužite uz krokete od krompirovog testa.
Doručak daje energiju
Ljudi koji jedu ujutru podstiču metabolizam, obezbeđuju telu snagu, bolje su raspoloženi i produktivniji su.
Doručak je najvažniji dnevni obrok, jer posle osam sati sna organizam već ulazi u prvi stadijum gladovanja. Pronađite 10 minuta vremena za doručak i podstaknućete metabolizam, osigurati telu potrebnu energiju i bićete mnogo aktivniji i produktivniji.
Evo nekoliko razloga zašto bi trebalo da doručkuju svaki dan…
• Više jela – manje kilograma. Dokazano je da ljudi koji nikada ne preskaču doručak brže gube kilograme i uspevaju da zadrže željenu težinu. Ako preskočite doručak, do ručka ćete biti toliko gladni da ćete pojesti puno više hrane! Statistike pokazuju da 90 odsto ljudi, koji su izgubili 15 ili više kilograma, a koji su uspeli da ostanu na istoj težini više od godinu dana, doručkuje svakog dana.
• Budite uspešniji u školi i na poslu. Istraživanja pokazuju da su ljudi koji doručkuju budniji, prisebniji i postižu bolje rezultate na testovima od onih koji preskaču doručak. Svi znamo da su deca ujutro – ako nisu ništa pojela – apatična, razdražljiva i nezainteresovana, pogotovo ako pred njih stavimo zahtevne zadatke. Isto je i s odraslima.
• Stop razdražljivosti. Preskakanjem doručka postajete razdražljivi! Istraživanja pokazuju da su ljudi koji doručkuju boljeg raspoloženja, za razliku od onih kojima on nije navika.
• Lakše u novi dan. Posle doručka vaše telo bolje funkcioniše. Pokušajte da napravite raspored zdrave hrane koju ćete jesti za doručak – vaše telo će daleko lakše podnositi dnevne obaveze. Ali, izbegavajte čokoladne keksiće ili krofne! Takva hrana naglo podiže nivo šećera u krvi, ali ona se vrlo brzo i snizi pa za nekoliko sati morate ponovo posegnuti za novim izvorom energije.
Roditelji su uzori deciBudite uzor svojoj deci! Ako preskačete doručak, velika je šansa da će i vaša deca smatrati da se radi o nebitnom obroku, pa te će ga i sami izbegavati.
Šta je nasledno?
Deset ćerkinih pitanja
Od predaka nismo nasledili samo izgled, talenat, ime, već i sklonost ka više od stotinu različitih bolesti. Zato je neophodno da svaka ćerka dobije odgovor bar na deset osnovnih pitanja vezanih za zdravstvene probleme.
1. Da li si patila od srčanih smetnji?
Porodična sklonost ka zakrečavanju krvnih sudova, dokazana je i opominje kćerke da na vreme spreče ili odlože ovakva obolenja. Obavezno bavljenje sportom još u mladosti smanjuje rizik zakrečavanja krvnih sudova za 40 procenata. Najveći neprijatelj je gojaznost! Zato ne dozvolite sebi prekobrojne kilograme. Ako uzimate anti-bebi pilule uzdržite se od cigarete! Ko se odrekao duvana, pobedio je polovinu rizika ka oboljevanju!
2. Da li imaš povećan nivo holesterina?
Oko 40 odsto žena starijih od 55 godina ima povećan holesterin u krvi. I, to je nasledna pojava, koja vodi isto do zakrečavanja krvnih sudova, mogućeg moždanog ili srčanog udara.
Provera krvne slike i dijeta, veoma brzo dovode procenat holesterola ukrvi na dozvoljeni nivo.
3. Da li si osetila zadebljanja u dojci? Da li su ti dali pravu dijagnozu?
Najčešća vrsta karcinoma kod žena je rak dojke. Samo u Nemačkoj godišnje se razboli 60 hiljada žena, 19 hiljada umire od ove bolesti.
Nasledni faktor je krivac u deset odsto slučajeva. Smatra se da je za 40 odsto rizik povećan ako je od raka dojke obolela majka ili sestra.
Jedina preventiva je pregled, mamografija i samo-pregled pred ogledalom, jer u 80 odsto slučajeva oena sama napipa čvorić. Naravno, nije svaki čvor zloćudan, ali dijagnozu mora da donese lekar i da reaguje na vreme.
4. Da li imaš migrenu?
Tri puta češće pate žene od migrene nego muškarci. Uzrok je i dan-danas nepoznat, a sve je vezano sa suženjem krvne mreže u mozgu. Velike pomoći nema u naslednoj migreni, može se promeniti način ishrane i sprovoditi svakodnevno kretanje.
5. Da li si imala problema sa štitnom žlezdom?
Smetnje se ne mogu predvideti! Najbolje je što pre otkriti smanjenu ili povećanu funkciju ove važne žlezde. Zapažena je vidna naslednost kod obolenja štitne žlezde, a proverava se krvnom slikom i merenjem hormona. Svako odstupanje leči se na vreme medikamentima ili operacijom.
6. Da li si melanholična ili depresivna?
Iako se smatra da su melanholija i tuga normalne emocije, koje se javljaju kod svake osobe, one mogu, češće kod žena, da pređu u depresiju.
Bolesti duše nasledne su koliko i bolesti tela, zato je neophodno da se u ovakvim situacijama obratite psihijatru ili psihologu, samo on može da odredi pravu dijagnozu i terapiju. Ne lečite se samoinicijativno!
7. Kada si počela da dobijaš sede vlasi?
Majke i kćerke imaju slične sklonosti, kad je reč o koži i kosi. Ako je majka patila od celulita, verovatno će i kćerka, ako je majka rano posedela i kćerka će u devedeset odsto slučajeva. Naravno, što se potkožnog tkiva i kože tiče, neželjene pojave se sprečavaju vežbama i zdravom ishranom. Ako se majci proredila kosa posle menopauze, ta pojava čeka i kćerku, zato nije na odmet povećati unos cinka i drugih preparata, koji utiču na rast kose.
8. Kako si prebrodila menopauzu?
U kritične godine doći ćete otprilike kad i vaša majka. Ako je u 50. izgubila menstruaciju, možda ćete je vi izgubiti u 51. ili 52.
Još je rano da razmišljate o neprijatnim simptomima, ali ne i da se obavestite kako su uticali na vašu majku, kako ih je sprečavala… Napredak medicine svakako će vama ovaj period učiniti još lakšim.
9. Da li imaš povećan šećer u krvi?
I to je nasledna bolest. Dijabetes je hronična bolest savremene civilizacije. Takozvani starački dijabetes pojaviće se i kod vas, ako ga ima vaša majka. Veoma malo ljudi se razboli pre 40. godine.
Pojava takozvanog trudničkog dijabetesa je srećom prolazna i nestaje posle porođaja, ali mora se redovno kontrolisati. Ako je i vaša majka patila u trudnoći od povećanog šećera sigurno će se to i vama desiti.
10.Zašto te stalno bole leđa?
Posle menopauze jedna četvrtina žena pati od reumatičnih bolova. To je donekle posledica osteoporoze, ali i nedostatka kretanja, kao i naslednog faktora.
Jedini lek je u stavu: bolje sprečiti nego lečiti. Pravilna ishrana, mnogo kalcijuma, rekreacija, kretanje i hormonska terapija, kad stignete u mamine godine!
Nasledne strasti
Naučnici nisu sigurni da se strast prema nečemu, na primer alkoholu, drogi, nikotinu ili gutanju lekova nasleđuje ili je stvara atmosfera u kojoj dete odrasta.
Naravno, za 50 odsto su izloženiji većem riziku deca alkoholičara ili narkomana ovoj sklonosti, ali ne zna se da li je to genetska stvar ili sociološka. Ako stalno gleda pijance oko sebe ili narkomane, verovatno će u želji imitiranja to i samo postati.
Svako mora sebe da posmatra i ako oseti da mu se takva opasna strast javlja, na vreme da je spreči.
Blagotvorni zeleniš i vitamin B12
Najnovija studija CSIRO je pokzala da ukoliko se 3 puta dnevno hranom unose folati i vitamin B12 može se značajno smanjiti rizik od bolesti srca i raka. Namirnice bogate folatima je lisnato zeleno povrće a vitamin B12 se nalazi u mesu, piletini, ribi, đzigerici.
Nalazi ove studije ukazuju da veća količina folata i vitamina B 12 uneta ishranom usporava habanje i oštećivanje DNA – genetskog materjala koji se nalazi u nukleusima naših ćelija.
Takođe ljudi koji pate od većeg oštećenja DNA mogu smanjiti oštećenja korišćenjem ovih vitamina.
Studija je izvedena nad 1000 Australijanaca kod kojih je meren nivo i tip oštećenja DNA. Dr Fenech je rezultate ove studije podelio sa 40 drugih naučnika u novoj globalnoj studiji sa nadom da se mogu smanjiti oštećenja DNA koja nastaju sa godinama, vezana za način ishrane i načina života.
Folati i B 12 imaju veoma važnu ulogu u sintezi i za funkcionisanje DNA. Dr Fenech smatra da 10% ljudi koji se hrane na zapadnjački način ne unose dovoljno ovih vitamina za optimalnu popravku i sintezu DNA.
Ova studija je otkrila širok diapazon oštećenja DNA među ljudima grupisanim prema sličnom godištu što bi moglo da bude vezano sa lošim načinom ishrane ili izloženosti karcinogenima.
Ljudi sa većim oštećenjem DNA imaju 3 puta veći rizik od oboljevanja od kancerogenih oboljenja u odnosu na one koji imaju nizak nivo oštećenja DNA. Takođe je utvrđeno da je došlo do 25% smanjenja oštećenja na DNA kod grupe ljudi kod kojih su oni bili veoma oštećeni posle 12 nedelja ishrane bogate folatima i B 12 vitaminom. Kod grupe ljudi koji su imali mala oštećenja DNA nije došlo ni do kakvih promena.
Poruka ove studije je da se manjim promenama u ishrani mogu smanjiti oštećenja DNA što smanjuje rizik od kancerogenih oboljenja i povećava šanse za dugovečnost. Nova globalna studija će utvrditi optimalan nivo drugih vitamina koji mogu da minimalizuju oštećenja DNA.
Pušenje i ishrana
Nikotin i toksične supstance koje se nalaze u cigaretama imaju veliki uticaj na proces detoksifikacije u organizmu pušača.
Pušenje prouzrokuje oštećenje ćelija koje mogu da prerastu u rak, visok nivo holesterola, koronarna oboljenja, probleme sa cirkulacijom, bolesti disajnog aparata, povećani rizik od osteoporoze.
Pušači pate od nedostatka mnogih esencijalnih vitamina i minerala jer pušenje negativno utiče na sposobnost njihove apsopcije iz namirnica.
Vitamin D – pušenje značajno utiče na metabolizam vitamina D, 50% pušača nema dovoljno ovog vitamina u organizmu u odnosu na nepušače.
Kalcijum – pušenje značajno utiče i na metabolizam kalcijuma kao i na njegovu nedovoljnu adsorpciju, pa pušači u većem procentu pate od osteoporoze.
Vitamin E – smatra se da sprečava stvaranje masnih naslaga na zidovima arerija. Pušači mogu da smanje rizik od kardiovaskularnih oboljenja uzimanjem suplemenata vitamina E.
Antioksidansi – vitamin C i E, karotenoidi pomažu u odbrani organizma od bolesti i to u širokom opsegu od raka do kardiovaskularnih oboljenja, usporava degenerativne procese tokom starenja.
Pušenje najviše utiče na smanjenje količine vitamina C i to što je veći broj popušenih cigareta tokom dana njega ima manje u krvi i tkivima. Pored ovog pušačima je potrebno više vitamina C kako bi delovao protiv oštećenja ćelija prouzrokovanih pušenjem.
Tako je pušačima potrebno dnevno 2000mg vitamina C a ova se količina ne može uneti povrćem i voćem već je pored njih potrebno uzimati suplemente vitamina C.
Što se tiče vitamina E, kod pušača se nalazi veća količina vitamina E u formi gama-tokoferola dok se kod nepušača nalazi veća koncentracija vitamina E u formi alfa- tokoferola koji se mnogo lakše apsorbuje od gama-tokoferola. Naučnici smatraju da se ovo dešava možda kao odbranbena reakcija u kojoj se koncentracija jedne forme vitamina povećava a druga smanjuje.
Pravi savet za pušače je da prestanu da puše a u međuvremenu bi trebalo da se hrane zdravije od nepušača. U njihovoj ishrani treba da bude zastupljeno više voća i povrća koje ipak ne može da nadoknadi gubitak svih vitamina i minerala pa je potrebno da uzimaju suplemente vitamina E i C.
Likopen je glavni karotenoid koji se nalazi u paradajzu i proizvodima od paradajza, dok je izvor beta-karotena šargarepa, naranđzasto i crveno voće i povrće.
Namirnice bogate polifenolima ( ima ih u voću i povrću) mogu da smanje rizik od kardiovaskularnih oboljenja. Zeleni čaj štiti od oboljenja srca štiteći ćelije od oštećenja slobodnim radikalima pojačavajući antioksidativnu odbranu.
Namirnice i pića mogu da utiču na ukus cigareta, tako mleko, sirevi, jogurt, voda, voće i povrće pogoršavaju ukus cigareta dok alkohol, kafa, gazirana pića i meso utiču na poboljšanje ukusa cigareta.
Većina pušača takođe ima loše navike u ishrani kao što su preskakanje nekih obroka – najčešće doručka, prejedavanje tokom vikenda, u specijalnim prilikama ili tokom izlazaka, prejedavanje usled stresa ili kada im je dosadno, smanjen unos vode, manje odmora i trenutaka relaksacije i smanjena fizička aktivnost.
čak i pre početka odvikavanja od pušenja treba promeniti pogrešne navike u ishrani. Mnoge pušače brine da će dobiti na težini kada se odviknu od pušenja, većina dobije u proseku samo 3kg, što se delimično može sprečiti. 30min pre jela treba popiti čašu vode što smanjuje apetit. Treba naučiti da se razlikuje prava glad od potrebe da se jede samo da bi se izazvao osećaj zadovoljstva. Treba jesti taman toliko koliko je potrebno da se utoli glad što je otprilike osećaj da je stomak tek upola pun, posle 20min. signal da smo jeli dolazi do mozga i gubi se osećaj gladi.
Uobičajite svakodnevnu brzu šetnju, jedite uobičajenu hranu, ali u manjim količinama, pijte niskokalorična pića ili jedite slatkiše bez šećera (za dijabetičare) kada ste gladni ustanite od stola čim završite obrok, operite zube odmah posle obroka .
Tikvice sa mocarelom
Potrebno je za četiri osobe: 1 kg tikvica, 4 mlada luka, 200 g šargarepe, 125 g mocarele. Za salatni preliv: 50 ml vode, 1 kašika vinskog sirćeta, 2-3 kašike maslinovog ulja, 2 kašičice vegete.
Priprema: tikvice i šargarepu operite i narežite na tanke uzdužne parčiće. Mladi luk operite i iseckajte na komadiće, a mocarelu na kockice. Salatni preliv pripremite tako što ćete pomešati vegetu, vodu i sirće, pa ostavite neka odstoji oko 10 minuta. Zatim umešajte maslinovo ulje, pa prelijte salatni preliv preko povrća. Salatu ostavite da se marinira oko 15 minuta. Pre posluživanja, po tikvicama rasporedite naseckanu mocarelu.
Rekreacija oslobađa od stresa
Preskačite konopac, šetajte i nikako ne preskačite doručak – ovo su samo neka pravila koja će sačuvati vaš imunološki sistem, srce i kosti
• U zdravlje bi trebalo ulagati celog života. Zato, fizička aktivnost i zdrava ishrana postaju nužni i glavni faktori na koje bi trebalo da pazite ukoliko želite da ulažete u zdraviju budućnost. Nađite vremena, ne tražite izgovore i poslušajte savete koji vam mogu samo koristiti.
• Preskačite konopac. Na svaka tri minuta u Velikoj Britaniji jedna osoba slomi kost kao rezultat osteoporoze koja stanjuje i oslabljuje kosti. Mlade žene su u većoj opasnosti nego ikad zbog modernog načina života i nepravilne ishrane. Zato učinite svojim kostima uslugu, svakodnevno unosite u organizam dovoljne količine kalcijuma i preskačite konopac 10 minuta jer time jačate kosti.
• Jutarnja gimnastika. Da biste izgubili na težini i podstakli metabolizam, trebalo bi da odradite mali set vežbi svako jutro. Najbolji način da smanjite kilažu jeste jutarnji trening. Posle samo jedne nedelje razgibaćete sve mišićne grupe i podići formu. Sa samo osam minuta vežbe svakog jutra tokom 12 nedelja smanjićete težinu, oblikovati telo i steći veće samopouzdanje.
• Trčite ili pešačite. Fizička aktivnost je dobra za srce. Ne mora to da bude pravi trening, dovoljno je samo da šetate ili trčite. Pokušajte da svoju šetnju podelite u tri desetominutne serije kada prvu seriju hodate polako, zatim ubrzate, pa onda opet polako hodate. Fizička aktivnost smanjuje rizik od razvijanja srčanih bolesti, smanjuje krvni pritisak i popravlja nivo holesterola u krvi.
• Doručkujte. Doručak je najvažniji obrok jer tako dobijamo prvu dozu energije koja nam je potrebna da izdržimo naporan radni dan. Bez doručka, naše telo mora posegnuti za rezervama glukoze što nas zauzvrat ostavlja umornima i gladnima. Doručak je važan za održavanje težine i za podsticanje metabolizma.
Samopregled dojke
Uradite sami mesečni samostalni pregled grudi.
Za uspešan smopregled dojke treba da poznajete normalno stanje svojih dojki. Samopregled dojke treba da obavljate jednom mesečno neposredno nakon menstrualnog ciklusa. Ukoliko ste u menopauzi, pregled obavljate istog dana svakog meseca.
Samopregledom dojke činite sebi svojevrstan poklon u pogledu zdravlja. On će Vam omogućiti da dobro upoznate svoje dojke i najbrže primetite eventualnu promenu koju ranije niste imali. Obraćanjem lekaru za bolesti dojke razjasnićete o čemu se radi. Većina promena u dojci je bezazlena, ali oprez je neophodan.
Da bi znali da prepoznate promene, morate upoznati normalno stanje (oblik, teklsturu i boju) svojih dojki
-Ispred ogledala, u stojećem stavu, ispravljenih ramena i podbočenom položaju ispitiju se veličina, oblik i boja dojki, simetričnost oblika dojki, odsustvo oteklina i drugih abnormalnosti
-Podignite ruke i potražite iste promene. Dok ste pred ogledalom, palcem i kažiprstom nežno stisnite bradavice da bi eventualno otkrili sekret.
-Sekret može biti beličaste, žućkaste boje ili sukrvičav
-Sledeći korak je pregled dojki u ležećem položaju.
-Desnom rukom opipava se leva dojka i obratno.
– Za opipavanje dojke koristite jagodice ispravljena tri prsta (kažiprst, srednji i domali), koriste se srednje jak pritisak i kružni pokreti prstiju.
-Važno je da opipavanjem pokrijete cele dojke, od ključne kosti do početka stomaka i od jedne do druge pazušne jame.
-Pregledanje dojke možete početi od bradavice, krećući se u sve većim koncentričnim krugovima ka spoljašnjim delovima dojke.
-Od značaja je i da za delove dojke neposredno ispod kože primenite blaži a za dublje strukture intenzivniji pritisak prstima.
-Konačno, pregledajte svoje dojke u stojećem ili sedećem položaju.
-Pregledanje je najpogodnije izvršiti nakon tuširanja, kada je koža vlažna i klizava.
Lekaru se odmah obratite ako primetite:
neuobičajenu razliku u veličini i obliku dojki
malu izraslinu ili čvorić na bilo kom delu dojke
jamice na dojci, nabiranje, oteklinu
da je došlo do promene položaja ili uvlačenja bradavice
crvenilo, bolnu osetljivost, osip, oticanje dojke ili bradavice
neuobičajen iscedak iz bradavice
Breskve u umaku
Potrebno je za jednu osobu: 4 polovine breskvi iz kompota, 1 kašičica maslaca, 1 kašičica šećera, sok od kompota, 2 kašike slatke pavlake, 1 kašika mlevenih oraha (badema, lešnika), 1 kašika suvog grožđa namočenog u rumu.
Priprema: oceđene breskve osušite papirnatim ubrusom. Položite ih u manju tepsiju s prerezanom stranom prema dole. U manjoj posudi rastopite maslac, dodajte sve ostale sastojke i malo prokuvajte, uz neprestano mešanje. Umak prelijte preko breskvi i pecite ih u rerni zagrejanoj na 200 stepeni oko 15 minuta. Pečene breskve pojedite dok su još tople.
Ishrana u trudnoći mora da bude uravnotežena
• Važan je ravnomeran unos svih vrsta namirnica • Previše vitaminskih dodataka šteti majci i bebi • Gvožđe izaziva zatvor
O ishrani trudnica često se polemiše, ali jedno je sigurno: žena u drugom stanju trebalo bi da jede za dvoje, ali to ne znači da porcije moraju da budu udvostručene.
Dodatni unos kalorija koji je neophodan za pravilan rast i razvoj bebe iznosi oko 15 odsto. Zato se trudnicama preporučuje da pojačaju ishranu za oko 150 kalorija u prvom i za oko 300 kalorija u druga dva tromesečja. U suprotnom, ako se unos kalorija u trudnoći smanji, doći će do manjka proteina, vitamina i minerala, neophodnih za ishranu bebe. To rezultira i padom rezervi masti, što dovodi do stvaranja ketona u krvi i urinu. NJihovo nastajanje je znak gladovanja i vrlo lako može da rezultira mentalnom retardacijom deteta. Žene bi u ovom periodu trebalo da zaborave na dijete, a izbalansirana ishrana od samog početka trudnoće, omogućava da se ne dobije više kilograma nego što je potrebno, a da se istovremeno unese dovoljno hranljivih sastojaka potrebnih trudnici i bebi. U ishranu bi trebalo uvrstiti: žitaricesa mlekom (korn-fleks), kuvani pasulj i krompir, ribu, a naročito sardinu, šunku, sir, povrće, piletinu i teletinu, ponekad svinjetinu, sve mlečne proizvode, voće i voćni jogurt.
Za razvoj bebinih organa najvažnija su prva tri meseca trudnoće. Izbalansirana ishrana koja podrazumeva ravnomerni unos svih vrsta namirnica, zato je izuzetno važna u ovom periodu. Tri nedelje posle začeća, bebino srce, krvni sudovi, mozak i kičmena moždina počinju da se razvijaju. Između četvrte i osme nedelje srce počinje da kuca i formiraju se pluća, bubrezi i jetra… Posle trećeg meseca počinje da funkcioniše posteljica. Pre toga je beba direktno zavisila od toga šta jede majka, a zahvaljujući posteljici sada može da uzima samo ono što joj je potrebno. Zato, ako se u prvom tromesečju ne hranite kako valja, narušićete pravilan razvoj bebe, a i sami ćete osetiti negativne posledice vaših grešaka.
Lekari savetuju da se vitamini koji se uzimaju tokom trudnoće prepisuju na individualnoj osnovi, zavisno od ženinog načina ishrane, ali mnoge buduće majke to čine i na svoju ruku. Nemojte uzimati velike doze jednog vitamina tokom trudnoće, osim ako to savetuje vaš lekar. Najrizičniji je vitamin A, višak tog vitamina povezuje se s oštećenjima deteta. Drugi vitamini i minerali u prevelikim količinama takođe mogu izazvati negativan učinak na fetus, višak jednog minerala može uzrokovati neravnotežu drugih.
Redovni vitaminski dodaci uglavnom se pripisuju trudnicama koje nastavljaju da puše u trudnoći, vegetarijankama, trudnicama koje nose više od jednog ploda…
S druge strane, istraživanja pokazuju da u ishrani trudnica najčešće nedostaju četiri vitamina (folna kiselina, B-6, D i E) i četiri minerala (kalcijum, magnezijum, gvožđe i cink). Od svega navedenog, najteže je, samo iz hrane, osigurati dovoljno gvožđa, ali je problem u tome što su zatvor, loše varenje i mučnina njegova nuspojava.
Šta izbegavati?
Postoje izvesni proizvodi i namirnice koje mogu da izazovu trovanje, pa bi ih tokom trudnoće trebalo izbegavati.
To su: jetra i njeni proizvodi, stari, slani sirevi, sirova i slabo kuvana jaja ili bilo koja hrana koja sadrži nekuvana jaja, penast sladoled (posebno onaj iz aparata), nepasterizovano mleko, kuvana hrana koja je stajala duže vreme, školjke, sirovo ili slabo kuvano meso.
Korisni saveti• Umereno sa alkoholom. Nikako nemojte piti više od dve čaše vina ili jedne čaše piva dnevno,
• Velike količine napitaka koji sadrže kofein (čaj, kakao, koka-kola i kafa) nisu dobre za bebu,
• Ako postoji i najmanja sumnja u kvalitet vode u vašem kraju, biće bolje da pijete flaširanu,
• Neke biljke i ulja mogu da budu opasni za trudnicu, zato se pre njihovog korišćenja konsultujte sa stručnjakom,
• Perite ruke nakon što dođete u kontakt sa sirovim mesom i uvek ga držite ispod kuvane hrane u frižideru.
Recept dana – Boranija sa pilećim filetima
Potrebno je za dve osobe: 300-400 gr pilećeg filea, malo seckanog peršuna, 1 kašika maslinovog ulja, so i biber.
Varivo: 500 gr široke zelene boranije, 2-3 čena belog luka, 2 kašike soja sosa, 1 kašika seckanog peršuna, 1 kašika seckane mirođije, 1 kašika seckanog bosiljka, so i biber.
Priprema: pileći file iseći na šnicle i svaku malo posoliti, pobiberiti, posuti malo peršuna i maslinovog ulja i utrljati i ostaviti da malo postoji. Pržiti na dobro zagrejanom teflonskom tiganju po dve, tri minute sa svake strane. Skloniti sa vatre i pokapati malo maslinovog ulja i ostaviti koji minut da postoji pre serviranja. Boraniju iseckati na komade i obariti u slanoj vodi oko 20 minuta, ali paziti da se ne raskuva, pa procediti. U šerpi na maslinovom ulju propržiti beli luk kratko i dodati obarenu boraniju, pržiti koji minut, dodati soja sos i uz mešanje pržiti još minut, dodati začinsko bilje, biber i so ako je potrebno, promešati, izmaknuti sa vatre i ostaviti koji minut da se ukusi sjedine iservirati.
Recept dana POSNA PICA
Recept dana POSNA PICA
• Italijanski specijalitet na vegetarijanski način
Testo za picu zamesite od 175 gr brašna, malo soli, 75 gr margarina, 2 do 3 kašike vode. Ruke namažite uljem, kao i dasku na kojoj pravite testo. Razviti tanjir i staviti u rernu da se pokriven folijom peče deset minuta, staviti nadev i dopeći još pet do deset minuta.
Nadev: ispržiti na ulju iseckanu malu glavicu crnog luka, kad omekša dodati jedan patlidžan, iseckan na kocke, pobiberiti i pomešati. Posle pet minuta staviti kockice jedne tikvice i 300 gr iseckanog paradajza (može i iz konzerve), naliti dve kašike vinskog sirćeta, stalno mešati i još malo pržiti. Otklopljeno pržiti 20 minuta. Staviti na testo, vratiti u rernu. Na kraju se može dodati iseckana kisela ili sveža paprika, malo tunjevine ili izdinstane pečurke.
Proširene vene i sunčanje
Proširene vene i sunčanje
NOGE U VODI!
• Posledice sunčanja nogu osetićete posle odmora
Da vam sunce ne pokvari izgled nogu
Proširene vene ne trpe sunčanje. Ko pati od bolova u nogama, zbog ovog oboljenja, obično, baš leti, nosi specijalne čarape za vene.
Dok ste na plaži:
• Držite noge u hladovini, ne pokrivajte ih, jer tako samo povećavate temperaturu.
• Plivajte što duže i što više. Slana i hladna voda su odlična hidromasaža za vene.
• Šetajte po plićaku.• Uveče lezite podignutih nogu, ostanite u tom položaju najmanje pola sata.
Kako da uvek razmišljate pozitivno
Život bez briga
• Kada primetite da ste zabrinuti, vežbajte, šetajte ili potražite prijatelje
• Zapišite kroz šta prolazite, osetićete olakšanje
Zabrinutost je navika, odnosno način razmišljanja na koji smo navikli. Ako su vaši roditelji stalno oko nečega brinuli, velike su šanse da ćete i vi, a zatim da ćete istu naviku preneti i na svoju decu.
Dobra stvar je, budući da je zabrinutost navika, imate mogućnost da se iste rešite i zamenite je s nekim pozitivnijim obrascima ponašanja.
Pripremite se na najgore, uvek se nadajte najboljem. Iako vam sve izgleda crno, ne prihvatajte takvo razmišljanje i uvek pripremite rezervne akcije u slučaju i da se dogodi najgore.
Aktivirajte se. Kada primetite da ste zabrinuti, započnite se bavite nečim produktivnim. Odlučite kako nećete gubiti vreme na zabrinutost. Nazovite prijatelja, idite u šetnju, izvedite decu u park, postoji mnogo stvari koje možete raditi. Ne sedite samo kod kuće gde vas mogu preplaviti crne misli.
Potražite podršku. Prijatelji i familija mogu biti odličan izbor podrške, posebno ako vam kažu kako oni gledaju na vašu situaciju. Saslušajte ih, možda oni imaju bolje rešenje za vaš problem.
Donesite odluku. Ako ste zabrinuti oko nerešenog ličnog ili poslovnog problema donesite odluku i preduzmite korake da bude ispravna i ostvariva.
Vežbajte opuštanje. Važno je da odvojite vremena za potpuno opuštanje i pronađete aktivnost koja vas potpuno opušta.
Zdravo telo, zdrav duh
Nikada ne zapostavljajte svoje zdravlje jer je ono najvažnije. Brinite za sebe. Dovoljno se odmarajte, jedite zdravu hranu i vežbajte. Ako imate zdravo telo i duh, lakše je razmišljati o svojoj perspektivi. Uvek rešavajte probleme. Nemojte ih gomilati i naučite se njima baviti čim se pojave. Sa problemima se uvek suočavajte uzdignute glave.
Budite okruženi muzikom i slušajte sve što volite. Postoje posebni albumi čiji ritam pomaže da se rešite zabrinutosti i anksioznosti, ali to možete postići i sa omiljenim CD-om.
Ukoliko vam ništa od ovoga ne pomaže, pokušajte da zapisujete svoje misli. Pišite dnevnik. Nakon što zapišete sve kroz što prolazite, osetićete olakšanje ili ćete moći iz drugog ugla da pogledate na svoju zabrinutost.