недеља, август 24, 2025
Blog Stranica 1222

Srbiju čeka pakao u narednih 10 dana: Omikron nije jednostavan virus

Tanjug
Lekari bez predaha: Kovid bolnice i dalje pune pacijenata

Direktorka Instituta za javno zdravlje “Dr Milan Jovanović Batut” Verica Jovanović kaže da je oko 3.240.000 osoba vakcinisano, a 31,17 odsto je primilo buster dozu.

Verica Jovanović rekla je da se epidemiološka situacija može proceniti prema broju poseta kovid ambulantama, kao i prema broju hospitalizovanih pacijenata.

– Kada imamo veliki broj inficiranih u jednom momentu, što se dešava tokom ovih nedelja, možemo očekivati veći broj osoba koje imaju potrebu za bolničkim lečenjem – rekla je Jovanovićeva.

Prema njenim rečima, u ovom trenutku povećan je broj prijema, određeni broj pacijenata se tokom dana otpusti, sama hospitalizacija kraće traje, osobe koje zahtevaju bolničko lečenje ostaju ne manje od sedam dana u bolnici.

Veliki broj pacijenata je na poluintenzivnoj nezi i zahteva kiseoničku potporu.

– Respiratorni simptomi i posledice koje nastaju infekcijom koju izaziva koronavirus dovode do komplikacija, najčešće su to osobe koje imaju hronična oboljenja, treba voditi računa o korišćenju preventivnih mera, izbegavati masovna okupljanja – rekla je ona.

– Istovremeno apelujem na vakcinaciju koja će dati mogućnost da se zaštitimo od komplikacija teških formi bolesti – istakla je dr Jovanović.

– Blizu smo najvišeg broja inficiranih u jednom momentu, to se procenjuje putem stopa, u odnosu na 100.000 stanovnika, očekujemo da će se u narednih desetak dana dostići najveći intenzitet pojave Covida-19. Ne možemo sa sigurnošću to tvrditi – kaže ona.

Dodaje da puno toga zavisi od nas i našeg postupanja.

– Apelujem na sve osobe koje imaju simptome ili da se jave lekaru ili da ostanu u kući i kontrolišu svoje kretanje da ne bi prenosili ovaj soj virusa – rekla je dr Jovanović.

– U sezoni smo respiratornih virusa, možemo očekivati neke druge viruse koji će se paralelno pojavljivati, najveće očekivanje se može identifikovati u odnosu na koronavirus. Ako se javi povišena temperatura, prvo na šta treba pomisliti je da se radi o Covidu-19 – podvlači Jovanovićeva.

Najugroženije su osobe koje boluju od hroničnih bolesti, kaže ona.

– U starijoj populaciji možemo očekivati veće komplikacije, imamo i veći broj osoba koje su na respiratorima, na bolničkom lečenju, kod onih osoba koje imaju hronične bolesti, astmu, šećernu bolest – ako dođe do infekcije mogu se očekivati posledice – istakla je dr Jovanović.

Sve osobe koje do sada nisu primile buster dozu, a prošao je period koji je stručni komitet najavio kao neophodan za proces vakcinacije, tri meseca od primovakcinacije, treba to da učine, kaže ona.

Vakcinacija sprečava pojavu komplikacija i smrtne ishode, poptuno je drugačiji odnos kada su u pitanju očekivanja komplikovanih formi ako je osoba vakcinisana.

Navionalni komitet za imunizaciju u ovom trenutku nije doneo odluku o primanju četvrte dozu, ali se preporučuje osobama sa hroničnim oboljenjima.

Osobe koje imaju hronične bolesti ako su primile treću dozu mogu primiti četvrtu dozu 28 dana posle treće, kaže Jovanovićeva.

Prema njenim rečima, imunizacija je neophodna, a obaveznost će biti razmatrana i prate se preporuke stručnih tela.

Oko 3.240.000 osoba je vakcinisano, a 31,17 posto je primilo buster dozu.

– Apelujem na mlade, na radno aktivno stanovništvo da prime treću dozu, i da sa milion i 800.000 primljenih trećih doza idemo ka dostizanju većeg obuhvata koji će nam omogućiti da sprečimo komplikacije, to možemo zajedničkim snagama – zaključila je Jovanovićeva.

“Omikron nije jednostavan virus”

Doktorka Marija Zdravković, direktorka Kliničko-bolničkog centra “Bežanijska kosa”, kaže da je jasno da je epidemija koronavirusa u piku i da je broj zaraženih u porastu.

– Nadamo se da ćemo uspeti sve da zbrinemo, kao i do sada, mada je veliki broj pacijenata i nisu tako laki kao što se misli. Omikron nije tako jednostavan virus, ali nadamo se da će u narednom periodu doći do smirivanja situacije – ističe doktorka Zdravković.

Navodi da svaki dan imaju između 350 i 400 pacijenata koji su upućeni na Bežanijsku kosu, u najveću sekundarnu trijažu u Beogradu.

Ističe da imaju pacijenata i na respiratorima, kao i da je intenzivna nega 100 odsto popunjena.

– Imamo zauzeta sva 24 mesta u intenzivnoj nezi. To su sve teške bilateralne pneumonije. Najveći broj pacijenata – oko 95 procenata su na kiseoniku i to nisu uopšte male potrošnje. Bolnica troši velike količine kiseonika – kaže Zdravkovićeva.

Doktorka Zdravković ističe da imaju dve kategorije teških pacijenata – pacijente koji nisu vakcinisani a koji imaju jako teške forme bolesti, i pacijente koji inače imaju teška oboljenja, pa je kovid samo kap koja je prelila čašu.

– Pacijente ne pitamo gde su se zarazili, ali iz njihove priče uglavnom saznamo da je neko iz njihove porodice, najčešće najmlađi članovi, bio pozitivan na koronavirus – navodi Zdravkovićeva.

Naglašava da je posao zdravstvenih radnika da budu uz pacijente i svoj narod, ali da svakako dele njegovu sudbinu.

– U ovom trenutku imamo 92 zaposlena koja su bolesna. Na sreću, bio je veliki odziv za vakcinaciju, tako da niko od zaposlenih nije na hospitalnom lečenju. Veliki broj nas je već uspešno preležao kovid. Dobrom organizacijom i velikom složnošću uspevamo da napravimo raspored i zbrinemo pacijente – ističe doktorka Zdravković.

Starinska poslastica od pirinča, ako ovo niste probali evo prilike nemoj te propustiti

Starinska poslastica od pirinča, ako ovo niste probali evo prilike nemojte propustiti

Potrebno je:
300 gr pirinča100 gr suvog groždja4 jaja3 kašike šećera3 kašike šećerakorica limuna300 ml. mleka za pirinačšećer po želji za pirinačmalo cimetamalo voća
Priprema:
Skuvati pirinač prvo u vodi pa dokuvati u mleku. Zasladiti po želji. Prohladiti malo. Umutiti jaja sa 4 kašike šećera,. U kuvan pirinač dodati koricu limuna, suvo groždje i cimet pa izmešati.

Umućena jaja dodavati pirinać i sve dobro izjednačiti. Veći pleh (35 cm ) podmazati uljem i posuti brašnom.

Izliti pirinač poravnati pa poredjati voće (ja sam višnje) .


Protresti pleh. Peći 50-60 min na 200 stepeni C

https://www.youtube.com/watch?v=poHPMpoKxZo
Original Article

Upala oka od propuha – koji su simptomi i kako ju liječiti?

Propuh je svima od malih nogu dobro poznat kao “veliki neprijatelj” od kojeg ćemo se prehladiti. No, nitko nikad nije rekao da je propuh opasan jer može dovesti do upale oka.

Već smo pisali u našem članku o uzrocima i liječenju konjunktivitisa odnosno upali očne spojnice. Liječenje konjunktivitisa ovisi o vrsti, a neki od uzroka pojave konjunktivitisa jesu: smog, alergije, infekcije itd.

Optical Express

Upala oka – simptomi

Ako vam oko natekne i imate neke od ovih simptoma, vrlo vjerojatno imate upalu oka:

Upala oka od propuha

Uzrok upali oka može biti i dugotrajno izlaganje suhom i hladnom zraku ili propuhu. Ako je oko duže izloženo na zraku ono može dovesti do iritacije i sušenja oka, a zbog nedostatka očne vodice dolazi do upale. Kao što nije dobro biti dugo izložen suhom i hladnom zraku tako nije dobro ni previše izlaganja na suncu koje također može dovesti do upale.

Upala oka tj. konjunktivitis ako je uzrokovan određenom iritacijom (prašina, kontaktne leće i sl.) naziva se upalni konjunktivitis. Postoji i alergijski konjunktivitis, a on nastaje jer je nešto u zraku izazvalo alergijsku reakciju koja je na kraju dovela do upale oka.

Liječenje upale oka

Na koji će se način liječiti upala oka prije svega ovisi o uzročniku zbog kojeg je upala nastala. Ako je upala blaga i ne boli previše možete uvijek probati nanijeti topli oblog od kamilice ili zelenog čaja. Također, ako nosite kontaktne leće bilo bi dobro ne nositi ih dok se upala ne smiri.

Kako pripremiti obloge od čaja?

Vrećicu čaja stavite u vruću vodu i kada se dovoljno rashladi da ju možete dirati, iscijedite je i stavite na zatvoreno, upaljeno oko. Oblog se u prosjeku treba držati par puta dnevno po 15 minuta. U slučaju da se bol i upala ne smiruju, obavezno se obratite oftalmologu.

Više o konjunktivitisu pročitajte u ovom članku:

Konjunktivitis ili upala očne spojnice – uzroci, simptomi i liječenje

Zjenice – recite nam kolike su vam i reći ćemo vam što vam je!

Što za zdravlje znači veličina zjenica? U slučaju ozljede glave i potresa mozga, primjerice, zjenice mogu dati odgovor doktoru o tome koliko je ozljeda teška i je li oštećen mozak.

★ Normalna rekacija zjenice na svjetlo i tamu

Postoje dvije glavne reakcije zjenica na svjetlo – direktna i indirektna. Kada je svjetlo usmjereno u oko, najsnažnija reakcija je direktna i zjenica se smanjuje. Indirektna reakcija je kada drugo oko šalje poruku u testirano oko, govoreći mu da raširi zjenicu opet – jer je drugo oko još u mraku. Direktna reakcija zjenice na okolinu uvijek treba biti snažnija od indirektne.

Optical Express

Veličina zjenice – Testiranje

Pogledajte obje zjenice u normalno osvijetljenoj prostoriji kako biste dobili dojam o dvije stvari – koliko su velike ili male u normalnim okolnostima i jesu li otprilike iste veličine.

Zatamnite sobu i pričekajte jednu ili dvije minute kako bi se zjenice priviknule na temu. Očekivana rekacija je raširivanje obje zjenice kako bi propustile više svjetla.

❁ Upotrijebite malu ručnu svjetiljku (poput kemijske, nikako nemojte koristiti laser), i posvijetlite u jedno oko, ali ne i u drugo. Pripazite da svjetlo ne prijeđe u drugo oko.

Promatrajte zjenicu dok svijetlite u nju – trebala bi biti veća nego u normalno osvijetljenoj prostoriji (nemojte se zamariti s tim koliko bi veća trebala biti – to ovisi o puno faktora: koliko je soba zatamnjena, koliko je jaka svjetiljka, pijete li neke lijekove itd.).

Normalna reakcija zjenice na svjetlo je smanjivanje. Ova direktna reakcija je odgovor zjenice na zatamnjenu sobu i svjetlo koje je upereno u nju. Nakon što malo duže promatrate zjenicu pod svjetlom, malo će se opet povećati, i veličina će se malo mijenjati. To je normalno i očekivano.

Nakon što svjetlo upereno u to oko, zjenica će zadržati svoju manju veličinu i ne bi se trebala jako raširiti.

Ugasite svjetiljku i pričekajte par sekundi, kako bi se zjenice u tami vratile na svoju veličinu i testirajte drugo oko.

Zjenice ne reagiraju odmah, potrebno im je malo vremena kako bi se raširile i suzile.

Očekivani rezultat

Zjenice su jednake u veličini, jednako reagiraju na svjetlo – sužavanjem.

Neočekivani rezultat

Kao što smo već naveli, zjenice bi veličinom trebale biti jednake, okrugle, i reagirati na svjetlost i tamu. Direktna i indirektna reakcija bi također trebale biti jednake. Reakcija na svjetlo – direktna reakcija – bi uvijek trebala biti jača od drugog oka – indirektne reakcije.

Ukoliko primijetite drugačije ponašanje zjenica, to biste trebali shvatiti ozbiljno. Nejednake zjenice ili nejednaka reakcija na svjetlo ili tamu mogu biti razlog za brigu.
Vrlo mali postotak ljudi ima nejednake zjenice – i to stanje naziva se anizokorija, ali bi reakcije na svjetlo i tamu, direktne i indirektne trebale biti prisutne i jednake. Ukoliko ste naglo primijetili da su vam zjenice različite veličine – to je kod mnogih znak ozljede glave. Zjenice, čija se veličina razlikuje dva i više milimetara, bi trebale biti pregledane te se u tom slučaju obavezno javite svom liječniku.

Pročitajte sljedeće:

Kako ublažiti crvenilo oka? 10 savjeta za bistre i bijele oči

Ovo su najčešći problemi s vidom! Pogledajte kako ih izbjeći.

Oči su jedan od najvažnijih organa u tijelu. One nam otvaraju pogled u svijet i pomažu u svakodnevnim aktivnostima.

Teško je uopće zamisliti život osoba koje ne vide ili pate od nekih očnih bolesti. Iako možda imamo dobar vid dok smo mladi, on vrlo često slabi kroz život.

Optical Express

Što je iza globalnog porasta kratkovidnosti?

Briga o vidu uvelike može poboljšati kvalitetu našeg života. Očni problemi mogu se pojaviti u bilo kojoj fazi života, a najčešće se pojavljuju nakon 60. godine života. Kako bi u budućnosti izbjegli probleme s vidom, vrlo je važno znati na koji način možemo zaštititi svoje oči.

Činjenice o očima koje niste znali:

  • Oko 80% globalnih oštećenja vida mogu se izbjeći ili dijagnosticirati u ranoj fazi razvoja
  • Oko 70% ljudi koji imaju neku vrstu oštećenja vida jesu odrasli koji su prešli 50-tu godinu života
  • Jedna od šest osoba iznad 45 godina je pod rizikom neke vrste oštećenja vida
  • Neispravljene refrakcijske pogreške i katarakta vodeći su uzrok oštećenja vida u svijetu
  • 36 milijuna ljudi na svijetu potpuno su slijepi, više od njih 150 ima blage probleme s vidom dok oko 200 milijuna ljudi ima srednje do teške probleme s vidom

Slab vid i sljepoća: tko je rizična skupina?

Istraživanja su pokazala kako se rizik od slabljenja vida povećava s godinama i može utjecati na bilo koga. Loš način života i geni mogu povećati taj rizik. Bez obzira na godine, trebamo paziti svoje oči kako bi spriječili gubitak vida.

Osobe koje imaju određena zdravstvena stanja, a prešli su 50 godina pod najvećim su rizikom od gubitka vida.

Na žalost, većina bolesti oka poput glaukoma, makularne degeneracije i trahoma nemaju preopoznatljive simptome.

Najčešći uzroci oštećenja i gubitka vida

Stanja u koja vas mogu dovesti problemi s vidom:

  • Depresivni ste

Činjenica da ne možete razaznati sve oblike oko sebe teško je prihvatiti pa dovesti čak do depresije. Prema istraživanjima oko 60% ljudi koji imaju slabiji vid skloniji su depresiji.

  • Manje ste produktivni

Oči koristimo svaki dan u svakom trenutku, a pogotovo na poslu. Problemi s vidom mogu dovesti do otežanog rada pa i pada produktivnosti.

  • Povećava vam troškove života

Od kad ne možete normalno funkcionirati bez naočala, leća i lijekova, vaši troškovi osjetno se povećavaju.

Što možete napraviti kako bi poboljšali svoj vid?

Briga o očima ne oduzima puno vremena, a može vam doslovno spasiti život. Većina savjeta i trikova su besplatna i možete ih uraditi sami.

  • Redovne kontrole vida

Ponekad ćete možda misliti da je s vašim vidom sve u redu, no u to nećete moći biti sigurni dok ne obavite očni pregled. Preporučljivo je da obavite ofatlmološki pregled barem svake dvije godine. To će vam također pomoći detektirati probleme poput glaukoma, makularne degeneracije ili dijabetesa u ranoj fazi.

Računalo manje od zrna soli u borbi protiv glaukoma

U zdravom tijelu zdrav vid

  • Obratite pažnju na zdravu prehranu

Dodavanjem voća i zelenog povrća poput špinata i brokule možete spriječiti nastanak makularne degeneracije. Ako do sada niste voljeli ribu, vrijeme je da to promijenite jer riba i ostale namirnice koje su bogate omega 3 masnim kiselinama mogu poboljšati vaš vid.

Popis dobrih namirnica za oči

  • Pazite na svoju težinu

Pretilost je uzrok visokog krvnog tlaka, kolesterola i dijabetesa. Svi ovi simptomi poznati su kao jedni od uzroka bolesti oka i refrakcijskih pogrešaka.

  • Prestanite i nikad ni ne počinjite pušiti

Prema različitim istraživanjima, pušači imaju veći rizik od razvitka katarakte, makularne degeneracije kao i oštećenja vidnih živaca koji mogu dovesti čak i do potpunog gubitka vida.

Zaštitite svoje oči

Svakim danom naše oči izložene su situacijama i stvarima koje ih mogu ozlijediti. Većina ozljeda oka dolaze od malih predmeta koji nam slučajno uđu u oči. To može biti bilo što, od kemikalija, raznih sredstava za čišćenje do metalnih i ostalih stvari koje nam mogu oštetiti oko. Zbog toga, potrebno je biti na oprezu, a evo i nekih savjeta kako uvijek dobro zaštititi svoje oči:

  • Koristite sunčane naočale
  • Nosite zaštitne naočale na poslu
  • Ne zaboravite odmarati svoje oči od kompjutera ili TV-a
  • Pazite na higijenu očiju
  • Ako oko dođe u kontakt sa sredstvom za čišćenje ili nekom drugom kemikalijom, očistite svoje oko sa hladnom vodom i što prije posjetite doktora. Pokušajte ne trljati oči kako ne bi proširili štetne substance u oku.

Kupnja naočala preko interneta – što morate znati?

Preporučujemo vam da se držite ovih jednostavnih savjeta kako bi sačuvali svoj vid:

  • Redovite očne kontrole
  • Jedite zdravo, pogotovo zeleno povrće i hranu bogatu Omega 3 masnim kiselinama
  • Nosite sunčane naočale kako bi se zaštitili od štetnog utjecaja UV zraka
  • Ne zaboravite na poslu redovito odmarati oči od kompjutera
  • U slučaju da kemikalija uđe u oči, isperite oči hladnom vodom i potražite savjet stručnjaka

Ako radite većinu savjeta koje smo vam dali, velike su šanse da ćete i nakon 60-te godine života imati odličan i zdrav vid.

Pročitajte sljedeće:
Kako oko vidi? Što je refrakcijska pogreška?
Vodič za pravilno održavanje naočala
Sindrom suhog oka i može li se suhoća očiju liječiti?
Ptoza – spuštenost gornjeg kapa
Kolobom oka – što je to?
Dioptrija kod djece – je li dijete kratkovidno?

Ljekovita namirnica poznata od davnina: Zbog svog sastava kozje mlijeko ima brojna protuupalna svojstva i probiotički učinak

Ilustracija/Flickr

DAROVI PRIRODE

+
AAA

Ljekovita namirnica poznata od davnina: Zbog svog sastava kozje mlijeko ima brojna protuupalna svojstva i probiotički učinak

Autor: Zlatko Govedić

Kozje mlijeko je već stoljećima neizostavni sastojak ljudske prehrane. Pretpostavlja se da je kozje mlijeko prvo konzumirano i od kojega je proizveden prvi sir. Još su stari Grci tvrdili da je sirutka od kozjeg mlijeka lijek za brojne bolesti.

Danas se ispitivanjima došlo do saznanja da kozje mlijeko ima iznimna protuupalna svojstva. To potvrđuje činjenica da su koze otporne na mnoge bolesti zbog izraženog imunosnog sustava.

U kozjem mlijeku veći je postotak vitamina A i B nego u kravljem. Osim toga, sadrži mnogo više kalcija, magnezija, fosfora i klora. Na njegovu kvalitetu utječe niz faktora: pasmina, prehrana, način uzgoja, starost životinje, stadij laktacije, kao i način muže.

Zbog visokog udjela bjelančevina, neproteinskog dušika i fosfata kozje je mlijeko većeg pufernog kapaciteta zbog čega je poželjno u liječenju čira na želucu. U usporedbi s kravljim, kozje mlijeko sadrži do pet puta više oligosaharida koji imaju probiotički učinak. Utvrđeno je protuupalno djelovanje oligosaharida kod pojave kolitisa. Viša pH-vrijednost kozjeg mlijeka pogoduje osobama s viškom kiseline u želudcu. Kozje mlijeko ima i određene terapijske učinke napose u osoba alergičnih na kravlje mlijeko.

U Hvatskoj se uzgaja osam pasmina: hrvatska šarena koza, hrvatska bijela koza, istarska koza, sanska koza, alpska koza (alpina), njemačka šarena plemenita koza (srnasta) i Boer (burska koza). Među njima, po broju litara i postotku masnoće u mlijeku ističe se sanska koza. Tijekom laktacije ona daje do 500 l mlijeka s oko 4% masnoće i 3,5% bjelančevina.

Danas polako nestaju predrasude o kozjem mlijeku pa svakim danom sve više raste interes za nj. Da bismo mlijeko sačuvali od raznih mirisa neophodno je da se koze drže odvojeno od jaraca te da se redovno održava higijena smještaja i muže.

Autor:Zlatko Govedić

ZADNJE VIJESTI


DAROVI PRIRODE

Ljekovita namirnica poznata od davnina: Zbog svog sastava kozje mlijeko ima brojna protuupalna svojstva i probiotički učinak


DOBRO JE ZNATI

REAGIRAJTE NA VRIJEME: Evo kako ćete prepoznati rane simptome upale slijepog crijeva


THYMUS SERPYLLUM

Zbogom neugodnom zadahu! Pripremite čaj od ove popularne biljke: Postoje dva načina


POMOZITE SI SAMI

Ova namirnica ublažuje opekline i tegobe nastale od hemoroida: Recept je veoma jednostavan

Komentari
odražavaju
stavove
njihovih
autora,
ali
ne
nužno
i
stavove
portala
Dnevno.hr.
Molimo
čitatelje
za
razumijevanje
te
suzdržavanje
od
vrijeđanja,
psovanja
i
vulgarnog
izražavanja.
Portal
Dnevno.hr
zadržava
pravo
obrisati
komentar
bez
najave
i/li
prethodnog
objašnjenja.Original Article

REAGIRAJTE NA VRIJEME: Evo kako ćete prepoznati rane simptome upale slijepog crijeva

Ilustracija/Flickr

DOBRO JE ZNATI

+
AAA

REAGIRAJTE NA VRIJEME: Evo kako ćete prepoznati rane simptome upale slijepog crijeva

Autor: Zlatko Govedić

Slijepo crijevo je dio debelog crijeva na mjestu gdje se ulijeva tanko crijevo. Mali crvoliki nastavak koji završava slijepo, a polazi sa slijepog crijeva naziva se crvuljak ili apendiks. Može biti različito položen u odnosu na debelo crijevo.

Akutna upala crvuljka nastaje zbog opstrukcije otvora crvuljka. Uzrok može biti bujanje limfnog tkiva koje se tu normalno nalazi, progutano strano tijelo, gliste, ali i tvrdi komadić stolice. Dolazi do pritiska na krvne žile, smanjene opskrbe krvi, umnažanja bakterija i upale. Tada se zbog poremećaja pražnjenja pokreće i razvija upalna reakcija koja se manifestira karakterističnim bolovima i simptomima.

Važno je da na vrijeme prepoznate simptome upale crvuljka.

Bolovi se počinju pojavljivati u prostoru oko pupka. Mogu biti praćeni i dijarejom i vjetrovima, a zatim nastupa mučnina i povraćanje.

Nekoliko sati nakon prvih simptoma bolovi se lokaliziraju u desnom dijelu donjeg trbuhu, no prepoznavanje simptoma otežava činjenica da se tipični simptomi javljaju samo kod polovice bolesnika.

Katkada se bol premješta ili se crvuljak nalazi niže uz mokraćni mjehur pa je osobi teže procijeniti je li problem s mjehurom ili je doista riječ o upali slijepog crijeva. U svakom slučaju potrebno je javiti se liječniku što prije.

Kod male djece trbuh može biti tvrd na dodir, natečen ili nadut. Javlja se bol na desnoj strani trbuha kod pritiska dlana na lijevu stranu trbuha ili prilikom kašljanja.

Bakterijska infekcija može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme ako slijepo crijevo pukne i bakterija se proširi tijelom. Osoba nakon toga može da doživjeti osjećaj olakšanja, ali to je samo “zatišje pred buru” jer nakon nekog vremena upala će se proširiti na cijelu potrbušnicu pa će trbuh postati tvrd i bolan na dodir.

Ako uočite neki od tih simptoma, koji mogu trajati i do dva tjedna, otiđite k liječniku što prije.

Autor:Zlatko Govedić

ZADNJE VIJESTI


DAROVI PRIRODE

Ljekovita namirnica poznata od davnina: Zbog svog sastava kozje mlijeko ima brojna protuupalna svojstva i probiotički učinak


DOBRO JE ZNATI

REAGIRAJTE NA VRIJEME: Evo kako ćete prepoznati rane simptome upale slijepog crijeva


THYMUS SERPYLLUM

Zbogom neugodnom zadahu! Pripremite čaj od ove popularne biljke: Postoje dva načina


POMOZITE SI SAMI

Ova namirnica ublažuje opekline i tegobe nastale od hemoroida: Recept je veoma jednostavan

Komentari
odražavaju
stavove
njihovih
autora,
ali
ne
nužno
i
stavove
portala
Dnevno.hr.
Molimo
čitatelje
za
razumijevanje
te
suzdržavanje
od
vrijeđanja,
psovanja
i
vulgarnog
izražavanja.
Portal
Dnevno.hr
zadržava
pravo
obrisati
komentar
bez
najave
i/li
prethodnog
objašnjenja.Original Article

Keratitis (upala rožnice): što je i kako se liječi?

Keratitis je bolna upala rožnice koja može biti uzrokovana infekcijom ili ozljedom. Postoji više vrsta keratitisa i svaki od njih zahtjeva drugačije liječenje. Poseban rizik od keratitisa imaju korisnici kontaktnih leća.

Keratitis – simptomi

Simpotmi keratitisa u početku su vrlo slični simpotmima konjuktivitisa:

Optical Express

Osim već spomenutih simptoma, mogu se pojaviti i sljedeći:

  • Natečene oči
  • Mutan vid
  • Suzne oči
  • Iscjedak iz oka

Keratitis – uzroci

Ozljeda oka: Ovo je jedan od najčešćih uzroka nastanka keratitisa, a nastaju ubodom oštrijim predmetom u oko kao npr. olovkom.

Bakterijska infekcija: ovo je najčešći uzrok kod osoba koje nose kontaktne leće jer se na kutijicama za leće i na samim lećama mogu nakupiti bakterije. Zbog toga, vrlo je važno održavati higijenu kontaktnih leća.

Virusna infekcija: kao što kaže samo ime, keratitis je urzokovan virusom naziva herpes simplex. Osim toga može nastati uslijed vodenih kozica ili obične prehlade. Ako vam je imunitet pao i razbolili ste se, pazite na higijenu ruku.

Paraziti: Akantameba je mikroorganizam koji se nalazi u vodama (rijeka, jezera, voda iz slavine). Ovdje nosioci leća moraju biti oprezniji pri rukovanju s lećama.

Gljivična infekcija: Infekcija nastaje zbog teške ogrebotine na oku ili kontaminiranih leća. Ova vrsta infekcije je rijetka.

Nedostatak vitamina A kao i suhoća oka mogu dovesti do keratitisa i zato svaki od spomenutih simptoma ne smijete ignorirati već što prije posjetiti oftalmologa.

Keratitis – liječenje

Svaka vrsta keratitisa liječi se drugačije, a ukoliko propisana terapija ne djeluje i dođe do trajnog oštećenja rožnice kao rješenje može se ponuditi transplatacija rožnice.

Bakterijski keratitis najčešće se liječi antibakterijskih kapi u kombinaciji s oralnim antibioticima. Gljivični keratitis liječi se antifungicidnim tabletama i kapima za oči, a virusni keratitis liječi se antivirusnim kapima za oči i antivirusnim tabletama. Akantamebni keratitis teško se liječi i često na ovakvu infekciju nikaki ljekovi nemaju utjecaja.

Naravno, nije svaka ozljeda znak da ćete dobiti keratitis. Dapače, ako je rožnica pretrpjela manju ozljedu, liječenje neće biti potrebno iako ne bi škodilo posjetiti oftalmologa.

Pročitajte sljedeće:

Amebni i infekcijski keratitis – što korisnici kontaktnih leća trebaju znati?

Ove namirnice treba da smanjite kada napunite trideset godina

Pixabay.com
Ilustracija

Većina ljudi ne razmišlja o zdravlju i pravilnoj ishrani sve do onda kada počnu da osećaju prve simptome koji su posledica nezdravog načina života.

Postoji stara izreka koja glasi: “Zdravlje se čuva kad ga imaš”, a sa njom su saglasni i stručnjaci.

Zbog promena koje se sa godinama dešavaju u našem telu dolazi do revizije mnogih navika, uključujući i ishranu.

Stručnjaci kažu da se naše telo kada napunimo 30 godina menja i da bi u skladu s tim trebalo promeniti i jelovnik.

Kako se bližimo srednjim godinama, raste rizik od razvoja brojnih bolesti, a ishrana u tome igra važnu ulogu.

Pravilni odabir namirnica pomaže u prevenciji raznih bolesti kao što su dijabetes i bolesti srca.

Prema istraživanjima stručnjaka i nutricionista, ovu hranu bi trebalo da izbegavate kada napunite 30 godina.Stoga, krenite odmah i povećajte šanse da starost dočekate zdravi i u formi.

1.Voćni jogurt

Odlučili ste da smanjite unos slatkog?Mnogi izvori šećera kriju se u manje očiglednim namirnicama, poput hleba, kečapa i – voćnog jogurta. Da li ste znali da čaša voćnog jogurta zadrži više od 40 grama šećera?

Stručnjaci tvrde da žene ne bi trebalo da unose više od 25 grama šećera, a muškarci ne više od 38, a samo jedna čaša voćnog jogurta premašuje dnevnu dozu za oba pola.

Umesto voćnog jogurta odaberite grčki jogurt i pomešajte ga sa svežim bobičastim voćem.

2.Beli hleb i peciva

Telo rafinirane ugljene hidrate pretvara u šećer, a zatim u glukozu.Glukoza je hranjiva supstanca koja oštećuje kolagen i druge proteine koji se bore protiv bora.

S druge strane,integralne žitarice pomažu u održavanju nivoa šećera u krvi stabilnim, što doprinosi očuvanju telesne težine i mršavljenju.

3.Margarin

Margarin je pun transmasti, koje se povezuju sa srčanim bolestima i mogu ubrzati proces starenja jer kožu čine osetljivijom na ultraljubičasto zračenje.

4.Konzervirana hrana

Iako je jednostavna za upotrebu, tokom prerade se koristi mnogo štetnih aditiva, soli ili šećera.Dugotrajna upotreba konzervirane hrane nije samo vrlo štetna za zdravlje, već i ubrzava degeneraciju i starenje svih tkiva.

Na koje bolesti ukazuje znojenje dlanova?

Pixabay
Ilustracija

Znojenje je način na koji se telo hladi. Palmarna hiperhidroza, koja predstavlja prekomerno znojenje dlanova, je stanje je kod kojeg se dlanovi znoje mnogo više nego što je potrebno da bi se ohladili.

Iako je normalno da se nekome povremeno znoje dlanovi zbog teskobe ili stresne situacije, groznice, vežbanja ili kao nuspojava pojedinih lekova, hiperhidroza dlanova može da bude hroničan problem bez bilo kakvog jasnog uzroka.

Hiperhidroza ostalih delova tela

Hiperhidroza može da zahvati i druge delove tela, kao što su tabani (plantarna hiperhidroza) ili prepone i pazuh (aksilarna hiperhidroza).

Plantarna hiperhidroza često se javlja uz palmarnu hiperhidrozu, ali znojenje dlanova može da se pojavi i uz prekomerno znojenje bilo kog dela tela.

Iako znojenje dlanova može da bude neprijatno i frustrirajuće stanje, ono samo po sebi nije opasno. Međutim, ako se dlanovi znoje kao posledica nekog drugog zdravstvenog stanja, možda će biti potrebno lečenje.

Kada se znojenje dlanova javlja uz druge ozbiljne simptome, kao što su vrtoglavica, bol u grudima, mučnina ili otežano disanje, tada može da ukaže ​​na srčani udar. Bilo bi dobro da potražite hitnu pomoć za bilo koju kombinaciju ovih simptoma.

Koji se drugi simptomi mogu pojaviti sa znojenjem dlanova?

Simptomi znojenja dlanova često počinju već u detinjstvu ili adolescenciji, a uglavnom se radi o hroničnom problemu, tvrdi “Health Grades”. To se zove primarna fokalna hiperhidroza, pri čemu, nema osnovnog uzroka.

Ponekad je znojenje dlanova simptom drugog zdravstvenog stanja ili nuspojava lekova, što se naziva sekundarna hiperhidroza.

Čaj od kamilice ublažava bolove i štiti od infekcija

pixabay.com

Dovoljne količine tečnosti neophodne su za jak imuni sistem, a čaj od kamilice dovodi čitav organizam u savršen balans.

Kamilica se koristi kao narodni lek za stomačne tegobe, grčeve, probleme sa varenjem, gastirtis, čireve, ali i za smanjenje nervne napetosti, kod nesanice i premorenosti.

Ipak u ovom periodu godine najvažnije je da čaj od kamilice pomaže hidrataciji organizma koja je veoma važna u borbi sa virusima, a nekada čak može i da spreči da infekcija nastane.

Ovaj lep cvet od davnina se primenjuje i za ispiranje upalnih procesa na koži, upala očiju, vaginalna ispiranja i kupke zbog svojih antiseptičnih svojstava. Primenjuje se i kod oboljenja bubrega, jetre i žuči, a zanimljivo je da može da se koristi i za ublažavanje grčeva kod beba.

Tajni je sastojak većine čajnih mešavina koje pomažu varenje i oslobađaju od nadutosti, ali i sama kamilica može da pomogne u ovim situacijama.

Čaj od kamilice koristi se i protiv očnih infekcija, dok se inhalacijom odlično smanjuju alegrijska oboljenja disajnih puteva i sinusa.

Sklonost ka alergijama je nasledna

Pexels
Ilustracija

Majke mogu da prenesu alergije na potomstvo dok se ono razvija u materici, objavili su istraživači iz Agencije za nauku, tehnologiju i istraživanje u Singapuru.

Studija, koja je koristila životinjski model sproveden u skladu sa smernicama Nacionalnog savetodavnog komiteta za laboratorijska istraživanja na životinjama (NACLAR), pokazuje da ključno antitelo odgovorno za izazivanje alergijskih reakcija, imunoglobulin E (IgE), može da prođe kroz placentu i uđe u fetus, piše “Science Daily”.

Kada je unutar fetusa, antitelo se vezuje za fetalne mastocite, vrstu imunske ćelije koja oslobađa hemikalije koje izazivaju alergijske reakcije, od curenja iz nosa do astme.

Nakon rođenja, novorođeni miševi razvijaju alergijske reakcije na isti tip alergena kao i njihove majke u vreme prvog izlaganja.

Studije u laboratoriji su takođe pokazale da se IgE majke može vezati za ljudske fetalne mastocite, što ukazuje da bi mogli da prođu kroz placentu kod ljudi na sličan način.

– Trenutno postoji značajan nedostatak znanja o mastocitima koji su prisutni u ranoj fazi razvoja fetusa. Ovde smo otkrili da fetalni mastociti fenotipski sazrevaju tokom trudnoće i da mogu da budu senzibilisani IgE majčinog porekla koji prelaze placentnu barijeru. Studija ukazuje na to da visoko alergična trudna majka potencijalno može da prenese svoj IgE bebi koja posledično razvija alergijske reakcije kada se prvi put izloži alergenu – rekao je dr Florent Ginhouk, viši glavni istraživač i viši koautor studije.

Viši koautor studije imunolog dr Ešli Sent Džon, kaže da “alergije počinju veoma rano u životu”.

Ona je dodala da “bebe doživljavaju alergijske reakcije usko povezane sa alergijskim odgovorom majki na načine koji se ne može objasniti samo genetikom. Ovaj rad naglašava jedan od načina na koji alergijski odgovori mogu da pređu sa majke na fetus u razvoju i pokazuje kako alergije mogu da opstanu nakon rođenja”.

Kao deo studije, prateći smernice NACLAR-a, istraživači su izložili miševe polenu ambrozije, uobičajenom alergenu, pre trudnoće. Miševi koji su razvili osetljivost na polen imali su potomstvo koje je takođe pokazalo alergijsku reakciju na ambroziju. Osetljivost je specifična za alergen; potomci nisu reagovali na grinje, još jedan uobičajeni alergen.

Primetno je da prenos osetljivosti vremenom bledi. Novorođeni miševi su imali alergijske reakcije kada su testirani nakon četiri nedelje, ali manje ili nijednu nakon šest nedelja.

Eksperimentalne studije su bile potkrepljene ćelijskim testovima koji su pokazali da je IgE majke vezan za fetalne mastocite, pokrećući mastocite da oslobađaju hemikalije kao reakciju na alergen, proces koji se zove degranulacija.

Ova studija je dalje pokazala da je za prenos IgE preko placente potrebna pomoć drugog proteina, FcRN. Miševi sa FcRN nisu imali majčinski IgE vezan za svoje mastocite i nisu razvili alergije nakon rođenja.

Nalazi studije potencijalno otvaraju nove strategije kada su u pitanju intervencije za ograničavanje takvog transfera kako bi se minimizirala pojava neonatalnih alergija.

Trenutno, između 10 i 30 odsto svetske populacije pati od alergija. Ovaj broj će nastaviti da raste, a rešenje koje sprečava prenošenje alergija sa majke na dete moglo bi potencijalno da smanji te brojke tokom vremena.

Tri najzdravije biljke preporodiće vaš imuni sistem

Pixabay
Ilustracija

Prema broju važnih nutrijenata, vitamina i minerala, ove tri namirnice su na samom vrhu liste najzdravijih na celom svetu.

Ove tri namirnice su nešto najzdravije što možete dodati svojoj ishrani kako biste svom organizmu obezbedili mu najkvalitetniju zaštitu i prevenciju od brojnih bolesti. Jer, odavno smo shvatili da je hrana najmoćniji lek, zato je iskoristite!

Divlja borovnica

Ova dragocena bobica je najbolji tonik za zdravlje koji se može u naći u prirodi. Divlja borovnica je velika podrška imunološkom sistemu, oporavlja tkivo, podmlađuje, poboljšava probavu, oslobađa telo teških metala. Takođe je dobra u prevenciji neuroloških oboljenja, kao što su Alchajmerova bolest.

Divlje borovnice su idealne za pravljenje smutija, ali mogu i da se zamrznu pa kuvaju u kompotu ili kako god da vam odgovara.

Divlje borovnice ne mešajte sa kultivisanim borovnicama, jer kultivisane nemaju ni pola hranljivih materija kao ove koje rastu u planinama.

Kopriva

Neverovatna divlja biljka za detoksikaciju, ublažava glavobolje, jača endokrini i nervni sistem. Kopriva je jedna od najboljih biljaka za lečenje i prevenciju mnogih bolesti. Koristite ovu boljku ako hoćete da ublažite hronični umor, bolove u zglobovima i mišićima, da smanjite emocionalni stres. Njena antiinflamatorna svojstva su zapanjujuća, stoga morate da je koristite u ishrani.

Koprivu možete kuvati kao čaj, spremati u hrani kao spanać ili je dodavati kuvanim jelima.

Zeleni maslačak

Kada pročitate šta sve maslačak može da uradi vašem telu, postaće vaša najbolji prijatelj. Maslačak je bogat proteinima i zbog toga je odličan za kardiovaskularni sistem, prečišćava krv i snižava holesterol.

Fantastično je sredstvo protiv zračenja.

S proleća uberite što više listova maslačka i dodajte ih u salatu – nema ništa zdravije od toga.

Osušeni maslačak je idealan za jutarnji čaj, a cvetove koristite da biste napravili prirodni med.

U svoj jelovnik uključite barem jednu od ove tri supernamirnice i poboljšajte svoje zdravlje. Idealno bi bilo da sve tri postanu sastavni deo vaše ishrane, ali i jedna ili dve će podmiriti sve potrebe vašeg organizma.

Recepti za jela „iz dubokog tanjira, kašikom“

Recepti za jela "iz dubokog tanjira, kašikom" 1Foto: Miroslav Dragojević i arhiva Danasa

Bilo je vreme, ne tako davno, kada su se u kujnama krčkala jela u loncima ili šerpama, a tiganji ili roštilji koristili se samo u kafanama.

To je bilo doba kad nije bilo malo onih što su smatrali da je glavni pribor kašika i duboki tanjir, a sve ostalo (činija za salatu,tanjirić za kolače, šoljica za tople napitke…) tek ukras ili prilog.

Novo vreme donosi i nove navike. Danas onaj ko ne ume da raspali roštilj u dvorištu, ili kod prijatelja ako nema dvorište, možda na kakvoj ledini dostupnoj svima, i nije pravi domaćin. Eto. Sve je manje kafana u koje se odlazi zbog prljeskavice ili deset s lukom; brizle, krezle i beli bubrezi postali su nešto egzotično kao pande iz zoo-vrta u Pekingu; domaćice su sve češće manekenke, kuhinje piste u stanu gde se dovode gosti na pokazivanje. Neko da gleda, drugi da se pokazuje.

Nije pričica baš prigodna za upravo prošli ženski praznik, ali nema veze. Gotovo da niko taj dan nije primetio.

Zato, ugledne kafedžije udenule su se u slobodni prostor.

Sve je više restorana sa domaćom kuhinjom, sve je više poklonika ribića u kajmaku, gurmanskih škembića, glave u škembetu, kuvanih jagnjećih pikljeva, kapame, krompir paprikaša, gulaša raznih…

Najnovija jeste »Mala Slavija«.

Desetak iskusnih ugostitelja (ima tu kuvara, konobara, šankera) stisnulo je petlju, uložilo pare, napravilo AD i krenuli u posao. Baš onako kako su radili celog života: sa ribićem u kajmaku, gurmanskim škembićima, pikljevima…

I naravno, nagrnuli su gosti: ne samo oni kojima kuhinje služe kao piste.

Ko kaže da je prošlo vreme bajki?

Lovački pasulj

Šareni pasulj – 1 kg; crni luk – 500 g; beli luk – 1 glavica; lorber; biber; so; ulje; sveža govedina – 1 kg; domaća šunka – 500 gr; mesnata slanina – 500 g; belo vino – 2 dl; aleva paprika; brašno

Tradicionalni diplomatski lov u Karađorđevu nije bila samo prilika da se dobro puca. Još više da se dobro pojede, naravno i popije: ujutru kuvana rakija, kasnije hladna rakija ili viski po izboru. Za razliku od drugih prilika, ovde je bilo dozvoljeno i prstima da se jede, a sve se odigravalo u lovištu, uz vatru.

Kao i obično, pasulj se uveče potopi, onda ujutru prokuva, pa ta voda baci. Onamo se založi vatra, pa u kotliću odbar sedamdodesetlitara izdinsta luk, kako beli tako i crni. Kad je to porumenelo, dolije se voda, doda lorber i biber, onda još i meso isečeno na sitne komade, šunka isto tako, a slanina na krupnije šnite.

Koliko je lovaca, toliko treba da bude i komada slanine. Na samom kraju napravi se blaga crvena zaprška, pa doda čaša belog vina i još malo prokuva.

Služi se u dubokim činijama, sa salatom od kiselog kupusa, kad mu je vreme; paradajzom, kad je njemu vreme; slatkim kupusom i u vreme i u nevreme.

Tavče s rebrima

Pasulj – 500 g; luk – 500 g; suva svinjska rebra – 500 g; ulje – 500 ml; lorber; so; biber; beli luk; suve ljute papričice – 2 kom; aleva paprika

U zavisnosti od godišta, pasulj se do pola skuva u jednoj ili dve vode, duže ili kraće, ali poslednja voda se obavezno sačuva.

U većem tavčetu, na postepeno zagrejanoj ringli na zejtinu se proprži onoliko sitno seckanog luka koliko je bilo i pasulja, kašičica – dve aleve paprike i seckana glavica belog luka. Po ukusu se posoli i pobiberi.

Kad je luk načisto smekšao, preko se nabaci pasulj pa nalije vodom u kojoj je kuvan, kol’ko da ogrezne. Onamo se obare suva svinjska rebra, isečena svako za sebe, na dužinu od pet-šest centimetara. Barena rebra se poređaju na vr’ tavčeta, da dobro zarone u židak pasulj, između ušuškaju ljute suve papričice, pa sve pripusti rerni na tihoj vatri, ne više od 200 stepeni, dok voda ne uvri, a pasulj se dokraja skuva.

Piletina s pečurkama

Pileći file – 500g ; pečurke – 500 g; crni luk – 3 glavice; beli biber; belo vino – 2 dl; peršunov list

Ovo bi komotno moglo da se nazove i piletina u vinu. Ali to je onda nešto drugo, nešto kao petao u vinu što s ovim jelom nema nikakve veze. Jer, vino nije bilo koje,već neko muškatno: tamjanika,traminac,muškat otonel,može i krokan. Ovavina, jakih mirisa, što neretko služe za popravljanje bukea vina slabih mirisa, popravljaju i ukus jelima.

Pola kilograma pilećeg filea bez kostiju i kožurice isecka se na kockice, pa ostavi da sačekaju prigodnu podlogu. A to su tri glavice crnog luka, sitno iseckane, posoljene pa izdinstane dok nisu smekšale i zacaklile se.

Kad je luk ovako pripremljen, spreman je da se pomeša s mesom i pečurkama (šampinjoni ili bukovače iseckane na listiće), začini mlevenim belim biberom i čašom pomenutog vina.

Krčka se u otklopljenom sudu dok se ne zgusne, a na kraju zaspe vezom seckanog peršunovog lista. Opšte poznato pravilo i ovom prilikom nalaže da vino trošeno u kuvanju treba uz jelo popiti do kraja, jer ne valja da stoji u otvorenoj boci.

Kuvani jagnjeći pikljevi

Jagnjeće nogice – 2 kg (6 kom); šargarepa – 500 g; krompir – 500 g; celer – 300 g; so; biber u zrnu; ren

Najteže je nabaviti šest komada pikljeva. Sve ostalo je tako lako da se preporučuje i krajnjim početnicima.

Onima koji se u kuvanje razumeju koliko i Marica…

Dakle,nogice se stave uvodu, pa kad ova provri voda baci, a nogice naliju svežom vodom. Posoli se, ubaci desetak zrna bibera pa sve kuva dopola. Onamo se šargarepa,krompir i celer iseckajunakockice,pridruže jagnjećim nogicama i na laganoj vatri kuvaju dok se sve ne skuva.

Služi se sa ribanim renom.

Jagnjeća kapama

Jagnjetina s koskom – 1 kg; zelje/spanać/blitva – 10 veza; crni luk – 2 glavice; beli luk – 1 glavica; brašno;ulje; biber; so; aleva paprika; kiselo mleko

Dobra okolnost sa zelenišomje što blitve i spanaća ima u sva godišnja doba. Ako je pak jagnje nešto starije, pravim gurmanima neće smetati.

Meso se iseče na komade veličine kutije šibica, posoli i pobiberi, uvalja u brašno, pa samo u velikoj šerpi na vrelom ulju proprži. Prvo s jedne, onda i s druge strane, dok ne porumeni.

Ostavi se na posebnom tanjiru, a ušerpi, sada na tihoj vatri, prodinsta sitno isečen crni luk. Onda i beli. Kad je luk smekšao, ubaci se i meso, sve zapraši alevom paprikom i zatrpa zelenišem isečenim na rezance. Nalije se vodom da ogrezne, poklopi, pa na laganoj vatri sve krčka još tri frtalja sata.

Na kraju zna se: kiselo mleko, tarator…

Šareni gulaš

Crni luk – 1 glavica; mešana zelen – 1 veza; svinjsko meso bez kostiju – 500 g; crvena paprika – 3 kom; ljuta zelena papričica – 3 kom; aleva paprika; biber; so; peršunov list

Crvena paprika, narandžasta šargarepa, beli paškanat i peršun, zeleno lišće i papričica… eto.

Glavica crnog luka se sitno isecka, posoli, pa prodinsta na ulju dok se ne zacakli. Ne da porumeni.

Očisti se i veza zeleni (šargarepa, paškanat i peršun) kao i manji koren celera, pa sve isecka na kružiće i priključi luku. Uz obazrivo nalivanje vodom i mešanje, da ne zagori. Ubaci se i kašičica zelenog bibera, naravno u zrnu. Dinstucka se oko pola sata, dok korenasto povrće ne smekša do pola.

Onamo se pola kila mesa isecka na kockice, paprikena tračice, ljutim papričica na se otklone semenke pa prelome na krupnije komade, sve sjedini, po potrebi dosoli, začini kašičicom slatke aleve paprike, pa nastavi dinstanje dok meso ne smekša, a višak vode upari.

Na samom kraju, u gulaš se ubaci još pola veze seckanog peršunovog lista.

Gulaš od jelena

Plećka od jelena – 2 kg; crni luk – 1 kg; suvo crveno vino – 7 dl; slatko crveno vino – 2dl; džem od ribizle; senf; kečap; tabasko; so; ulje; biber; lorber

Plećka od jelena (ko nema dobro će doći i but od juneta) očisti se od svih žilica, pa lepo isecka na komade kol’ko za zalogaj. Kilogram sitno iseckanog luka regularno se posoli, pa prodinsta na dosta zejtina dok ne smekša. Začini se tucanim biberom i samlevenim ili istucanim lorberom. Četiri lista ukupno. Kad je luk postao staklast, doda mu se meso pa, bez nalivanja, na tihoj vatri krčka sve uz mešanje. Bar dva do tri sata.

Toliko je, naime, potrebno da meso bude na dve trećine puta da načisto smekša.

Sada sledi gurmanska čarolija: u sve se dodaje dna puna supena kašika džema od ribizle (ili maline), isto toliko jakog dižonskog senfa, stotinak grama kečapa i vodena čaša crvenog slatkog vina. LJutog tabasko sosa valja jedna do dve kafene kašičice.

Sve se dalje krčka na laganoj vatri, ali sad nalivajući sa sedam deci suvog crvenog vina. Dok se sve ne izjednači, zgusne kol’ko treba, a komadi mesa proviruju kao cvetovi.

Jezik u crvenom sosu

Juneći jezik – 1 kg; crvena paprika ( ili paprika iz truršije) – 500 g; ljuta papričica; lorber; biber u zrnu; so; brašno; kuvani krompir za prilog

Juneći jezik se najčešće sprema tako što se samo obari u slanoj vodi, pa posluži sa senfom ili renom.

Može, ali može i sočno.

Poveći jezik se dobro opere nekoliko puta u hladnoj vodi, pa uturi u Papenov lonac, sve sa kašičicom soli, dva lista lorbera i desetak zrna bibera. Naravno, sve se nalije vodom pa kuva sat do sati po.

Kad je ventil prestao da pušta paru, lonac se otvori, jezik izvadi, oljušti, pa iseče popreko na komade debljine prsta. Voda u kojoj se kuva oni pošto se ne baca jer je neophodna za sos.

U pogodnoj šerpi, na malo zejtina proprži se kašika brašna pa polako, pazeći da se ne zgrudva, naliva ona još vruća proceđena supa od jezika. Kad je sos postao gust onoliko koliko domaćin voli,ubace se paprike isečene na tračice, pa se kuva dok se ne skuva, ali da se paprika ne zdroćka. Da ostane al dante.

U zimsko doba, ali i u rano proleće kad se po kući vuku ostaci turšije, zgodno će doći i kisela crvena paprika.

U velikoj činiji, gde su režnjevi jezika već poređani, a isto tako i kuvani krompir što lepo pasuje kao prilog, sve se prelije sosom, zapraši seckanim listom peršuna, pa konzumira uz neko od vrhunskih belih vina jačeg bukea.

Sokobanjski mezeluk

Juneći škembići – 750 g; svinjski papci – 4 kom; svinjske uši – 2 kom; biber; lovorov list; so; slatke suve paprike – 3 kom; ljute suve paprike – 2 kom; crni luk – 2 glavice; ulje; aleva paprika; brašno

Nije samo Branislav Nušić („Sokobanja, Sokograd: dođeš mator, odeš mlad”) uživao u papcima sa škembetom na način što sledi.

Pre svega tri frtalja kila škembeta dobro se očiste, operu i obare (prva voda se baci), pa iseku na veličinu kutije šibice.

Četiri svinjska papka, a upućeni kažu da je najlepše kada su to dva prednja i dva zadnja, zaseku se uzduž, a dva svinjska uveta na četvrtke, pa kuvaju zajedno sa uređenim škembićima. Ovome se obavezno doda još kašičica bibera u zrnu,tri lista lorbera, so po ukusu,tri slatke i dve ljute suve paprike i dve omanje glavice crnog luka – oprane a neočišćene.

Sve se kuva dok se škembići ne skuvaju, onda se luk i lorber izbace, pa napravi crvena zaprška i kuva još petnaestak minuta. U svakom slučaju gotovo je onda kada se ukuva tako da se prsti lepe jedan za drugi.

Gurmanski škembići »Mala Slavija«

Juneći škembići – 2 kg; crniluk – 1 kg; slanina – 500 g; aleva paprika; paradajz pire; so; ulje; biber; belo vino; senf; kačkavalj

Dva kilograma junećih škembića se dobro očisti, prokuva u jednoj vodi, vodabaci,papropisno obareda ekspres lonacpišti bar sati po.

Onamo se izdinsta luk, dodaju škembići iseckani na rezance, svi začini,pakrčkana laganoj vatridokne ispari višakvode.

Doda se belo vino, senf, pa posluži sa ribanim kačkavaljem, koji se prelije preko vrućihškembića,tako da se istopii razvlači.

Glava u škembetu 3M

Teleća glava – 1 kom; teleći škembići – 10 kg; crni luk – 2 kg; beli luk – 5 glavica; šargarepa – 600 g; grašak– 200 g;alevapaprika; ljutatucanapaprika; so; biber; lovorov list; ulje;

Svako ko bi u kućnoj radinosti da napravi glavu u škembetu mora unapred da se pomiri s tim da će pored šporeta provesti celo prepodne. Ovako to, u „Maloj Slaviji”, rade Milan i Miloš Maksimović. (Otuda i ime ovako pripremljenom gurmanluku.)

Pre svega škembe se regularno obari (prva voda se baci, onda nalije sveža, dodaju dve glavice belog luka i pet listova lorbera, pa kuva dok se ne skuva) i isecka na rezance.

Onamo se, u slanoj vodi, obari teleća glava, što se ohladi, otkosti i isecka na komade.

Voda se ne baca. Meso se razlije u pleh, nalije vodom u kojoj se glava kuvala i ostavi da se stegne. Tek tada se isecka na kocke i pristupi pripremi glave u škembetu.

U velikoj šerpi, da joj pozavidi svaki šporet( u kafanama nemaju taj problem, šporeti su im veći od garsonjere) izdinsta se crni luk, preostali beli luk, posoli, doda ljuta tucana paprika, slatka aleva paprika,ubaci grašak i na kružiće isecka na šargarepa, pa na laganoj vatri dinstucka dok ne upari višak vode. Sve se još samo nalije belim vinom, začini senfom po ukusu, pa ubaci u rernu zagrejanu na 220 stepeni i peče sat i po.

E, sad je valjda jasno zašto se glava u škembetu jede kod ugostiteljskih majstora.

Ribić u kajmaku

Ribić – 1kg; kajmak – 250g; brašno ; ulje ; so Za prilog: krompir; mešana zelen (šargarepa, paškanat, peršun, celer)

Nekada,u svim kafanama koje su držale do ugleda,mogao se naručiti ribić u kajmaku.

Ovde, domaćinska varijanta: valjda svako ko se bavi u kuhinji zna kako se pravi prava goveđa supa.

Dakle, prava goveđa supa je najbolja s ribićem,a ovaj opet – u kajmaku. Zato,kad je ribić skuvan kako valja, shodno tome odvojen na komade, valja pristupiti sosu.

Na laganoj vatri kašika brašna se proprži toliko da ne počne da rumeni. Toplom supom (od kuvanja istog ribića) polako se naliva, da se ne zgrudva, uz neprestano mešanje.Kad je postalo gusto koliko treba, umeša se još kašika starog kraljevačkog kajmaka. To je to.

Još samo dve-tri kašike istog kajmaka valja nasuti iznad mesa, pa sve obilno preliti sosom. Lepo je ako se uz sos posluži kuvani krompir, odnosno šargarepa, zelen, celer i paškanat iz supe. I sve bi kod ovog posluženja bilo idealno da nema naizgled nerešive dileme: uz tamna mesa (ribić)ide jako crveno vino, uz beli mrs (kajmak) – belo. Dakle, kako god da se okrene, jedno pravilo će biti narušeno.

Šuplja kost

Teleća kolenica– 1kom;koncentratparadajza– 2 kašike; tabasko sos – 1 kašičica; šećer; tucani beli biber; peršunov list; ruzmarin; ulje; brašno; so

Italijani, očigledno krivci što se jelo univerzalnog naziva (oso buko) proširilo celom planetom, došli su na kraju i kod nas. Iako su nam najbliži, najviše vremena je prošlo dok smo teleću kolenicu počeli da pripremamo na neki drugačiji način nego što je »na prosto« – pečeno u rerni s krompirom.

E, sada: kako se jelo proširilo diljem kontinenta,tako su nastajali i razni načini za pripremu šuplje kosti. Redovni čitaoci Malog kuvara znaju za originalni (italijanski) način kuvanja. Evo domaće varijante. Na najboljim tradicijama domaćina, naravno.

Šuplja kostje teleća kolenica, ali prethodno pripremljena kod kasapina znalca. Kolenica valja da se testerom (nikako satarom ili kakvim drugim nasilnim načinom) iseče na komade debljine tri centimetra. Da oko šuplje kosti ucelo ostane meso.Ovakve »šnicle« se posole, uvaljaju u brašno, pa na vrelom zejtinu proprže s jedne, pa s druge strane.

Da se uhvati korica.

Meso (naravno pazeći da se ne odvoji od koske) ostavi sena stranu, audubljemsudugde se pržilo pripremi dalje: sos od dve kašike koncentrata paradajza, jedne kašika otrovno ljutog ajvara (ili kakvog ljutog paprika-pirea, odnosno tabasko sosa), kašičice šećera, isto toliko belog tucanog bibera, seckanog peršunovog lista i grančicom izmrvljenog ruzmarina.

Ovo se prodinsta petnaestak minuta, a onda među sos zdenukomadi kolenice, sudpoklopi, pa krčkadokmeso i pored same koske ne postane mekano.

Oso buko se, naravno, može praviti na još milion raznih načina kako širom sveta (čak i u Maleziji) rado čine. Ali, to je pitanje mašte. Jedino gde nema mašte jeste ono osnovno: oso buko.

Original Article

Zbogom neugodnom zadahu! Pripremite čaj od ove popularne biljke: Postoje dva načina

Ilustracija/Flickr

THYMUS SERPYLLUM

+
AAA

Zbogom neugodnom zadahu! Pripremite čaj od ove popularne biljke: Postoje dva načina

Autor: Zlatko Govedić

Timijan ili majčina dušica (Thymus serpyllum) trajna je grmasta biljka koja raste do 30 cm. Ima uske elipsaste sivo-zelene listiće s kratkim peteljkama. Ružičasti i blijedoljubičasti okrugli cvjetovi rastu na vrhovima stabljike te imaju jak i ugodan miris.

U narodnoj medicini čaj od timijana preporučuje se kod bolnih menstruacija, loše probave, bronhitisa, laringitsa i mamurluka. Izvanjski se rabi za tretiranje manjih posjekotina, mastitisa, infekcija grla i usta. Čaj djeluje i kod prekomijerne sluzi u organima za disanje, kod sluzavosti pluća, velikog kašlja, bronhijalnog katara itd.

Zbog ugodne arome i antibakterijskih svojstava čest je sastojak pasti za zube. Osim što ih čisti, jača i desni te osvježava dah.

Čaj od timijana može se pripremiti na dva načina. U prvom se biljka potapa u kipuću vodu, a u drugom u hladnu.

Jednu jušnu žlicu pomiješanih listova, cvjetova i nadzemnih dijelova timijana prelijte s 2 dl kipuće vode i ostavite 30 minuta. Potom procijedite čaj i pije ga nezaslađenog triput dnevno.

Drugi način je da jušnu žlicu iste mješavine prelijete sa 2 dl hladne vode i polako zagrijevate do ključanja, a zatim ostavite da odstoji 30 minuta. Procijedite i pijte nezaslađen čaj triput dnevno po 2 dl.

Ako želite zasladiti čaj, dodajte žličicu meda.

Napomena: Narodni pripravci nisu lijekovi, nego služe za eventualno ublažavanje tegoba. Za sve probleme koje imate sa zdravljem svakako se obratite svojem liječniku.

Autor:Zlatko Govedić

ZADNJE VIJESTI


THYMUS SERPYLLUM

Zbogom neugodnom zadahu! Pripremite čaj od ove popularne biljke: Postoje dva načina


POMOZITE SI SAMI

Ova namirnica ublažuje opekline i tegobe nastale od hemoroida: Recept je veoma jednostavan


IZAZOVAN PERIOD

Kako njegovati kožu za hladnih zimskih dana? Zbog uobičajenih grešaka nećete se riješiti suhoće


POMOZITE SI SAMI

Četiri namirnice protiv peruti: Budite uporni i riješit ćete se problema koji pogađa mnoge ljude

Komentari
odražavaju
stavove
njihovih
autora,
ali
ne
nužno
i
stavove
portala
Dnevno.hr.
Molimo
čitatelje
za
razumijevanje
te
suzdržavanje
od
vrijeđanja,
psovanja
i
vulgarnog
izražavanja.
Portal
Dnevno.hr
zadržava
pravo
obrisati
komentar
bez
najave
i/li
prethodnog
objašnjenja.Original Article

Da li kafa zaista poboljšava koncentraciju: Studije došle do novih otkrića

Pexels
Ilustracija

Fokusiranje na poslu je teško, a postalo je još teže tokom pandemije Covida 19. Da bismo održali koncentraciju, mnogi od nas posežu za kofeinom (kafom, čajem, energetskim napicima i/ili gaziranim pićem).

Ali kofein nije baš najzdraviji izbor za organizam.

Prema “Fud insajtu”, kofeinu je obično potrebno između 15-45 minuta da se svari u našem organizmu i izazove reakciju. Zato, ukoliko osetite da organizam reaguje trenutno na kofein, uglavnom je to reakcija na samu ideju ispijanja kafe, ali ne i kofeina. Zbog toga, mnogi ljudi posežu za šoljicama kafe ili limenkama gaziranog pića tokom celog radnog dana kako bi bili fokusirani i motivisani.

Međutim, ovo može da ima nedostataka. Postoje jasni znaci ukoliko pijete previše kofeina, a neki od ovih znakova su i razlozi zbog kojih bi trebalo da usporite konzumaciju.
Na primer, kofein može da izazove probleme sa spavanjem, a ukoliko je san poremećen, ne možete da se fokusirate na posao, kod kuće ili bilo gde. Ako ste nervozni od prevelike količine šećera i/ili kofeina, to takođe kvari fokus.

Ipak, veza između kofeina i fokusiranja na posao je dublja nego što se misli.
Kofein može učiniti da se osećate razdražljivo. Kao i većina supstanci, može da izazove zavisnost, a „Heltlajn“ napominje da su mogući simptome odvikavanja kada ga smanjite ili potpuno prestanete da konzumirate.

Previše kofeina takođe može izazvati mučninu. Može izazvati osećaj anksioznosti i može loše uticati na probavni sistem, ali i koncentraciju, piše Magazin novosti.

Kofein može prouzrokovati da onaj ko ga konzumira postane grub ili agresivan, što nije baš najpoželjnije na radnom mestu. Međutim, svaki organizam različito podnosi kofein, a nije beznačajno ni šta onaj ko konzumira kafu misli o relaciji između koncentracije na poslu i unosa kofeina.

Namirnice koje treba izbegavati zarad zdravlja jetre

Pixabay
Ilustracija

Svakodnevna konzumacija masnog mesa, suhomesnatih proizvoda i kaloričnog peciva negativno utiče na jetru, kaže ruski gastroenterolog Marat Zinatulin.

„Skoro trećina svetske populacije pati od bolesti jetre, ali izbegavanje određenih namirnica može pomoći u sprečavanju njihovog nastanka“, objasnio je lekar na svom nalogu na Instagramu.

Pre svega stručnjak savetuje da se smanji upotreba masnog mesa, masti i suhomesnatih proizvoda. Naime ta hrana opterećuje hepatocite koji sintetišu žuč za njihovo varenje.
Veštačke masti koje sadrži margarin i majonez takođe otežavaju normalno funkcionisanje jetre.

Pored toga, na listi zabranjenih namirnica našli su se i sveža peciva, slatkiši i slatka gazirana pića.

„Kasnije ovi ugljeni hidrati prelaze u masno tkivo, oštećujući hepatocite“, rekao je lekar.
Da bi sprečili oboljenja jetre, Zinatulin savetuje izbegavanje brze hrane i alkohola.

Nešto NOVO – ova mešavina za musaku daje savršen ukus, ogrebaćete tepsiju

Nešto NOVO – ova mešavina za musaku daje savršen ukus , ogrebaće te tepsiju


Potrebno je:
600 gr krompira250 gr mlevenog mesa50 gr kulena50 gr suve slanine100 gr šunke1 glavica crnog lukauljebeli suk 2 čenamlevena crvena paprikamalo suvog začina ili solibiber mleven
Preliv:2 jaja1 puna kašika kisele pavlake200 ml mleka ili jogurta.
Priprema:
Krompir očistiti, oprati pa iseči na krugove tanko. Luk iseći sitno propržiti sa seckanom slaninom i kulenom. Dodati meso i šunku seckanu pa dobro ispržiti.

Dodati seckan beli luk mlevenu paprik…biber može i peršunov list. Sve izjednačiti. Dodati začin ili so .
Tepsiju ili djuveć premazati uljem pa poredjati pola krompira. ubaciti prženo meso celu količinu.

Prekriti ostatkom krompira.

200 ml mleka ili jogurta sve dobro izjednačiti i preliti. Peći na 220 stepeni C oko 45-50 minuta da lepo uzarumeni.
https://www.youtube.com/watch?v=SVcZwRrHTME
Original Article

Kako je Beograd dočekao kralja Aleksandra, nakon veridbe sa rumunskom kneginjom

Kako je Beograd dočekao kralja Aleksandra, nakon veridbe sa rumunskom kneginjom 1Foto: Matea Milošević/Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković"

Pre jednog veka srpski kralj Aleksandar Karađorđević verio se sa rumunskom kneginjom Marijom, a nakon njegovog povratka iz Sinaje, gde je bila veridba, Beograd ga je svečano dočekao.

Kako piše „Ilustrovani list„, srpska prestonica je oduševljeno dočekala i pozdravila kralja. Narodni poslanici okupili su se da dočekaju kralja, kao i sveštenstvo svih veroispovesti.

Kako je Beograd dočekao kralja Aleksandra, nakon veridbe sa rumunskom kneginjom 2
Foto: Screenshot/ Digitalna.nb.rs

Kraljev dolazak okupio je i brojne novinare i fotoreporeportere, a gospođica Knez Mihajlovićeva predala mu je kitu cveća.

Po dolasku, kralj Aleksandar Karađorđević, kako navodi Ilustrovani list, obišao je počasnu četu i razgovarao sa velikodostojnicima.

Ispred železničke stanice u Beogradu čekali su ga i konjička garda i oficirski kor, koji su takođe izašli da pozdrave tek verenog srpskog kralja.Kako je Beograd dočekao kralja Aleksandra, nakon veridbe sa rumunskom kneginjom 3

Foto: Screenshot Digitalna.nb.rs

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 110 godina, tačnije 1912. godine. S obzirom na to da Mali Žurnal koji je predmet analize nije dostupan u arhivama za ovaj dan, pišemo o tome šta je pisao Ilustrovani list 1922. godine. Prvi brojevi „Ilustrovanog lista“, čiji je vlasnik i odgovorni urednik Ivan Zrnić štampani su u Beču i Zagrebu, a od 1920. u Beogradu.

Projekat je realizovan u saradnji i uz materijal iz digitalne arhive Narodne biblioteke Srbije.

Original Article

Ova namirnica ublažuje opekline i tegobe nastale od hemoroida: Recept je veoma jednostavan

Ilustracija/Flickr

POMOZITE SI SAMI

+
AAA

Ova namirnica ublažuje opekline i tegobe nastale od hemoroida: Recept je veoma jednostavan

Autor: Zlatko Govedić

Hemoroidi su otečene krvne žile u i oko anusa (čmar) te donjeg dijela rektuma (zadnje crijevo), koje su proširene pod pritiskom, slično kao i proširene vene na nogama.

Hemoroidi uglavnom nisu opasni i ne ugrožavaju ljudski život. Uglavnom simptomi nestaju unutar nekoliko dana. No ako se stanje produži, možete si pomoći sezamom.

Sjemenke sezama nisu samo ukusan dodatak pecivima i jelima, nego i izuzetno ljekovita namirnica koja jača kosti i pomaže u terapiji opeklina i hemoroida.

Ako vam nedostaje kalcij, dovoljno je da jušnu žlicu sjemenki sezama potopite u 0,5 dl jogurta i ostavite da prenoći. Ujutro mješavinu pojedite natašte, a postupak ponavljajte iz dana u dan, sve dok vam ne bude bolje.

Za liječenje hemoroida sameljite žlicu sjemenki sezama i u to dodajte 2 žlice vode. Sve zajedno miješajte dok ne dobijete homogenu pastu, a onda dodajte žličicu maslaca. Sve dobro umutite, namažite na tost i pojedite. Primjenjujte prema potrebi.

Ako ste se opekli prilikom pripremanja jela, pripremite ovaj čaj: dvije žlice sjemenki sezama prelijte čašom vode, zagrijte i kuhajte nekoliko minuta. Potom procijedite i ostavite da se ohladi. Umočite komad vate u hladan čaj pa blago prelazite preko upaljenih ili opečenih mjesta više puta dnevno.

Napomena: Narodni pripravci nisu lijekovi, nego služe za eventualno ublažavanje tegoba. Za sve probleme koje imate sa zdravljem svakako se obratite svojem liječniku.

Autor:Zlatko Govedić

ZADNJE VIJESTI


THYMUS SERPYLLUM

Zbogom neugodnom zadahu! Pripremite čaj od ove popularne biljke: Postoje dva načina


POMOZITE SI SAMI

Ova namirnica ublažuje opekline i tegobe nastale od hemoroida: Recept je veoma jednostavan


IZAZOVAN PERIOD

Kako njegovati kožu za hladnih zimskih dana? Zbog uobičajenih grešaka nećete se riješiti suhoće


POMOZITE SI SAMI

Četiri namirnice protiv peruti: Budite uporni i riješit ćete se problema koji pogađa mnoge ljude

Komentari
odražavaju
stavove
njihovih
autora,
ali
ne
nužno
i
stavove
portala
Dnevno.hr.
Molimo
čitatelje
za
razumijevanje
te
suzdržavanje
od
vrijeđanja,
psovanja
i
vulgarnog
izražavanja.
Portal
Dnevno.hr
zadržava
pravo
obrisati
komentar
bez
najave
i/li
prethodnog
objašnjenja.Original Article