субота, август 23, 2025
Blog Stranica 1903

Šta sve narušava ljudska prava starijih osoba u domovima

Foto: Profimedia

Pokrajinski zaštitnik gradjana – ombudsman utvrdio je, nakon obilaska domova za stare u Vojvodini, da se ljudska prava starijih osoba u tim ustanovama sistemski krše po više osnova, a ugrožavaju ih i srodnici prisilnim smeštanjem, piše agencija Beta, 16. juna 2014. godine.

Ombudsman je posete sproveo u privatnim domovima registrovanim kod nadležnog organa Pokrajine Vojvodine, a u okviru Nacionalnog preventivnog mehanizma.

Kako se navodi u izveštaju, čak i kada su teško pokretne, starije osobe su smeštene na spratovima, najčešće privatnih kuća, domovi su ogradjeni visokim ogradama i zaključani, nema dvorišta, pa su „doslovno lišeni slobode“.

Upozorava se da Centri za socijalni rad nisu upoznati s postojanjem i kapacitetima privatnih domova, kao i da dolazi do zloupotreba jer su njihovi zaposleni istovremeno i vlasnici neregistrovanih privatnih domova, što je ocenjeno kao sukob interesa.

Dodaje se da država ne sprovodi dovoljno kontrolu privatnih domova, a da Pokrajinski zaštitnik gradjana retko ima priliku da postupa po zalbama korisnika, jer se „starija lica iz straha i nemoći ne usudjuju da se obrate za pomoć“.

„Dosadašnja praksa je pokazala da se za prava starijih i njihov boravak u domovima javnost interesuje tek kada se desi incident, zlostavljanje, neuhranjenost, požar ili drugi dogadjaji koji ugrožavaju živote“, navodi ombudsman.

Testenina sa teletinom i šampinjonima

Foto: Shutterstock

Sastojci:

  • 500 g testenine po izboru
  • 500 g teletine
  • 300 g šampinjona
  • 2 dl kisele pavlake
  • 2 dl pavlake za kuvanje
  • 6-7 čenova belog luka
  • so
  • bosiljak
  • ulje

Priprema: Iseckajte teletinu na kockice ili trake i stavite da se prodinsta na ulju, zatim dodajte očišćene i isečene šampinjone, so, izrendan beli luk i bosiljak i dinstajte.

Na kraju dodajte pavlaku za kuvanje i još malo kuvajte. Kad jelo sklonite s vatre, dodajte i kiselu pavlaku. Skuvajte testeninu i poslužite je uz sos. Po želji, možete prodinstati i paradajz i dodati ga sosu.

Recepte piše: Milja Lukić

Muškatle koje mirišu uvek su u modi

Foto: Profimedia

Biljka mirisnog lišća iz južne Afrike, muškatla, klasik je u baštici sa saksijicama i pouzdana sezonska cvetnica za osunčane terase. Pažljivim trljanjem reckavi listovi mirisne muškatle (pelargonije) ispuštaju etersko ulje koje podseća na miris ruže, pomorandže, kajsije ili limuna. Ovde pročitajte koje još biljke mirišu na limun.

Sorta „Lemon Fancy“intenzivnog je mirisa kada je temperatura visoka, čak i ako joj ne dodirujete listove.

Ova sorta širi jedinstvenu citrusnu notu i dobro se oseća i u senci. Međutim, cvetovi joj ne mirišu. Dok traje sezona, redovno uklanjajte potamnelo lišće i precvetale cvetove. Na jesen skratite biljku za trećinu. 

Joga za početnike: položaj sveće za harmoniju čitavog organizma

Foto: Profimedia

Asana Sarvangasana stimuliše rad tiroidne žlezde, prostate i abdominalnih organa. Prijatno isteže ramena i vrat i povećava dotok krvi i kiseonika u mozak. Ova asana poboljšava varenje, ubrzava metabolizam, ublažava simptome menopauze i zamora. Sarvangasana održava kičmu mladom i elastičnom, uspostavlja harmoniju čitavog organizma.

Izvođenje asane: Legnemo na prostirku i ispravimo sve neravnine koje bi ometale izvođenje položaja. Ruke su uz telo dlanovi okrenuti ka podu, brada blago ka grudnoj kosti. Savijemo noge u kolenima tako da je donji deo tela na podu.

Udah – sa izdahom: lagano podići obe noge na devedeset stepeni u odnosu na pod.

Udah – sa izdahom: podići noge i telo u kosu sveću. Dlanovima blago pridržavamo donji deo leđa. Dišemo svojim ritmom.

Kada je telo pripremljeno, podižemo se na ramena i dođemo u konacan položaj sveće.

Udah – sa izdahom: savijemo desnu nogu spajajući koleno i čelo. U položaju udišemo belu obnavljajuću svetlost kroz levo stopalo, a izdah je spontan (tri udaha i izdaha). Ispravimo desnu nogu i ponovimo isto levom nogom. Saviti obe noge u kolenima puštajući da se spuste do čela.

Dišemo u položaju svojim ritmom, blago pridržavamo donji deo leđa. Zadržimo se u položaju koliko prija. Vratimo dlanove na pod, dlanovi su tačke oslonca.

Udah – sa izdahom ne odižući glavu od poda, lagano vraćamo leđa i noge na pod. Prilikom izvođenja asane osvestimo događanje u telu i vežbu izvodimo samo u granicama prijatnosti.

Tekst: Marija Milačić

Izvor: Sensa

Čokoladne praline sa pistaćima i marcipanom

Foto: Shutterstock

Sastojci:

  • 100 g bele čokolade
  • 100 g crne čokolade
  • 1 kašika ruma
  • 50 g pistaća
  • 100 g šećera u prahu
  • 200 g marcipana

Priprema: Marcipan umesite sa šećerom, mlevenim pistaćima i rumom. Od smese oblikujte ovalne, okrugle ili četvrtaste praline. Belu i crnu čokoladu posebno otopite na pari, pa svaku pralinu uronite u belu ili crnu čokoladu – celu ili samo do pola. Tamni deo kolačića nakapajte svetlom, a svetli crnom čokoladom, kao dekoraciju. Praline ostavite da se osuše a onda ih stavite u papirne korpice.

Recepte piše: Milja Lukić

Musaka od paradajza

Foto: Shutterstock

Sastojci:

  • 1 kg paradajza (ne mnogo zrelih)
  • 5 kuvanih jaja
  • 125 g maslaca + malo za podmazivanje
  • veza peršuna
  • prezle
  • so, biber

Priprema: Paradajz isecite na tanke kolutove, kao i kuvana jaja. Maslac dobro zagrejte i pomešajte sa seckanim peršunom. Vatrostalnu posudu podmažite maslacem, pa pospite prezle kao što biste brašno kad nešto pečete i naizmenično ređajte kolutove paradajza i jaja, a svaki red prelivajte rastopljenim maslacem s peršunom i prezlama.

Poslednji treba da bude red paradajza. I njega malo poprskajte preostalim rastopljenim maslacem. Pecite oko 25 minuta na 180-200 stepeni.

Recepte piše: Milja Lukić

Zastrašujući eksperiment uspeo: istraživači stvorili smrtonosni virus nalik španskom gripu!

Foto: Profimedia

Američki naučnik Joširo Kavaoka sa Univerziteta u Viskonsinu stvorio je, sa svojim timom, novi virus od različitih tipova ptičjeg gripa.

Novi patogen se za samo 3 odsto razlikuje od ljudskog gripa čiji se danak 1918. godine procenjuje na 50 miliona žrtvi a koji je poznat po nadimku „španski grip“.

„To što oni rade je apsolutno ludo. Sve to je ekstremno opasno“, reči su lorda Meja, oskfordskog profesora i nekadašnjeg predsednika Kraljevskog istraživačkog udruženja kojima – za londonski Gardijan 11. juna 2014. godine – kritikuje ovaj ekstremni eksperiment. Prvi virus koji je tim dr Kavaoke stvorio nije bio naročito opasan, ali je za samo nekoliko mutacija patogen postao daleko infektivniji i doneo smrtne ishode kod testiranih životinja.

Američki istraživači kažu da su takvi opiti ključni za razumevanje rizika koji za javno zdravlje predstavljaju virusi trenutno prisutni, pre svega, u populacijama divljih ptica. Međutim, kritičari osuđuju njihov rad i traže od finansijera da obustave dalja ulaganja.

Virusi ptičjeg gripa su se, osim kod divljih ptica, širili i među domaćom živinom ali su zabeleženi i slučajevi mutacije pa su bili inficirani i ljudi. Tako je virus H5N1 ubio barem 386 ljudi od 2003. godine prema podacima Svetske zdravstvene osiguracije. Za virus španskog gripa se takođe veruje da je potekao od ptica.

„Da, izvesnih opasnosti ima“, kaže lord Mej, „ali ona ne potiče od životinjskih virusa već iz laboratorija preterano ambicioznih ljudi“.

Kritikama se pridružuje i Mark Lipstič, profesor epidemiologije na Harvardu.

„Takva aktivnost je rizična čak i ako se sprovodi u najbezbednijim laboratorijama“, kaže profesor Lipstič u izjavi za „Indipendent“. „Naučnici ne bi trebalo da preuzimaju takav rizik na sebe izuzev u slučaju da postoje ozbiljni dokazi da će njihov rad spasti mnoge živote, a ova studija nam tako nešto ne nudi“, zaključuje eminentni epidemiolog.

Njegov kolega sa harvardskog Medicinskog fakulteta, Robert Kolter bio je vrlo oštar: „Naučnici koji to rade su toliko zaslepljeni svojom navodnom veličinom da uopšte ne shvataju koliko su njihovi postupci neodgovorni. To što tvrde da im je cilj bolji nadzor nad virusima gripa je tanko objašnjenje“, kaže profesor Kolter.

Voćna salata "Brazil" po receptu Džejmija Olivera

 

Sastojci:

  • 1 lubenica
  • 1 šaka jagoda
  • 1 mango
  • 1 ananas
  • 3 limete
  • 4 kašike prah šećera (ili više po ukusu)
  • beli rum, tekila
  • vezica sveže nane

Priprema:

Izgnječite u avanu lišće nane (ostavite nekoliko celih listova za dekoraciju). Dodajte sok limete, rum, tekilu i prah šećer po ukusu. Promešajte dobro.

Voće treba da bude potpuno zrelo. Očistite ga i isecite na kockice, a jagode na polovine. Prelijte pripremljenom mešavinom, promešajte i rashladite. Pre serviranja ukrasite listićima nane.

Izvor: Lisa

6 načina da sačuvate stvari u domu i uštedite

Foto: Profimedia

 

Tepih

Tepisi će trajati duže ako ih pažljivo usisavate i pazite da se po njima ne hoda u cipelama. Pri usisavanju nije dovoljno ići samo napred, već treba kombinovati pravce usisavanja, a svaki treći put odvojite donji deo odnosno četku i krenite ponovo.

Potezima napred-nazad obezbeđuje se podizanje i kretanje vlakana u tepihu, što pomaže luftiranju i dugotrajnosti tepiha, a tako ćete lakše izvući i sitniju prljavštinu.

Brijači

Iako se preporučuje da jednokratne brijače koristite pet do maksimalno sedam puta, uz nekoliko trikova mogu trajati puno duže. Brijač koristite tokom ili nakon tuširanja jer će tada dlačice biti mekše, a oštrice će se manje trošiti. Zatim je isperite pod jakim mlazom vode i ostavite da se osuši pa tek onda spakujte u fioku. Dodatno je možete naoštriti tako da je trljate o stare farmerke  dvadesetak minuta.

Veš mašina

Od svih kućnih aparata kažu da veš mašine najkraće traju. Američko udruženje potrošača piše je kako veš mašina jedan od tri nova uređaja kojima treba popravak u prvih šest meseci. Kako biste produžili život svojoj mašini nemojte stavljati previše rublja, a prilikom postavljanja obavezno proverite stoji li na ravnom. U suprotnom će se delovi koji se rotiraju s vremenom razdvojiti i uništiti. Ovde pročitajte zašto treba prati veš mašinu.

Tapecirani nameštaj i zavese

Boju na zavesama možete očuvati tako da ćete ih skloniti uza zid u letnjim danima kad je sunce izuzetno jako. Sunce izbleđuje boje pa je bolje da spustite roletne ili sašijete dodatne tamne draperije pa navučete samo njih. Takođe, bez obzira na to koliko volite svoje ljubimce, nemojte im dopustiti da sede na tapaciranom nameštaju i svakako ga usisavajte jednom nedeljno. Ako se sakupi previše mrvica i prašine, ona će raditi poput brusnog papira kada sednete.

Gume na automobilu

Kada ste na benzinskoj pumpi, uložite malo dodatnog truda pa proverite vazduh u gumama svog automobila. Ako je pritisak u skladu s propisanim, gume će se manje trošiti i trajati duže, savetuje Dejli Mejl.

Baterije raznih uređaja

Što duže imate svoj računar, tablet ili mobilni telefon, baterija traje sve kraće jer hemikalije u njoj kao što je litijum stvaraju slabiji električni naboj. Za početak se potrudite da uvek punite  bateriju tačno koliko je potrebno, ne više od toga. Takođe možete isključiti nepotrebne aplikacije ili smanjiti jačinu svetla na ekranu u vreme kada uređaj nije uključen u struju kako bi baterija trajala duže.

Čokoladne bombice sa višnjama

Foto: Profimedia

Sastojci:

  • 250 g oraha
  • 250 g šećera
  • 100 g čokolade
  • 2 dl vode
  • višnje
  • čokolada, orasi, kokos ili lešnici za valjanje

Priprema: Šećer s vodom stavite da provri, smanjite temperaturu i nastavite sa špinovanjem još 6-7 minuta. Pomerite s ringle, dodajte rendanu čokoladu i mlevene orahe.

Masu dobro izjednačiti i ostaviti da se hladi. Oblikujte male bombice (kao pola oraha). U svaku stavite po jednu višnju, uvaljajte ih u istopljenu čokoladu, orahe ili lešnike, po želji. Stavite u korpice od papira i ostavite da se malo prosuše.

Recepte piše: Milja Lukić

Zašto treba da jedete mango

Foto: Profimedia

Očaravajući ukus manga čini da uživamo u slatkim zalogajima i potpuno zaboravimo koliko je zdrav. Bogato vitaminima, mineralima i vlaknima, kažu nutricionisti, ovo voće je odličan saveznik u borbi za očuvanje zdravog srca, vida, jakog imuniteta.

Kralj voća, kako mango zovu u nekim krajevima sveta, bogat je vitaminima. Samo jedna šolja aromatičnih kockica narandžaste boje sadrži 75 odsto dnevnih potreba za vitaminom C!

To mango čini odličnom podrškom imunom sistemu, ističu nutricionisti.

Poznati antioksidans i borac za očuvanje vida, vitamin A, zastupljen je sa oko 24 odsto preporučene dnevne doze.

Vitamin B6, ali i drugi vitamini B kompleksa, kojima obiluju sočni plodovi voća koje dolazi iz tropskih krajeva, smanjuju rizik od bolesti srca.

Pomenuta količina manga podmiriće 10 odsto dnevnih potreba tela za vlaknima, a tu su i bakar, magnezijum i kalijum, minerali veoma korisni za čovekov metabolizam.

Izokvercetin, kvercetin, fizetin i astragalin samo su neki od enzima koje sadrže ovi narandžasto-crveni ili žuti plodovi, zahvaljujući kojima se organizam snažnije odupire svakodnevnim izazovima koji dovode do razvoja bolesti poput raka debelog creva, dojke i prostate.

Zbog svega toga, savetuju stručnjaci, svež mango jedite što češće. Sok od manga direkno iz sokovnika, naravno, takđe je odličan izbor. Prerađen možete i da izbegnete.

Izvor: RTS

Groznica Zapadnog Nila

Groznica zapadnog Nila je akutno, infektivno oboljenje koje prenose tigrasti komarci.

 

Istorijat bolesti


Za bolest se zna od 1937. godine kada je zabeležena u Africi. Verovatno je postojala i ranije. Sa klimatskim promenama i otopljavanjem tigrasti komarac koji živi u tropskim i suptropskim područjima počeo je da se širi ka umerenom pojasu Azije i Evrope. Sa komarcima se širila Groznica Zapadnog Nila. U Srbiji su prvi slučajevi bolesti zabeleženi 2010. godine.

 

Prenošenje bolesti


Virus groznice Zapadnog Nila prenose tigrasti komarci. Opasan je samo ujed zaraženog komarca. Pretpostavlja se da nije dovoljan ujed jednog komarca već više njih što se obično dešava pri boravku u prirodi pored reke ili bare. Bolest ne može da se prenese sa čoveka na čoveka. Može putem transfuzije krvi, ako je davalac bio bolestan u vreme davanja krvi.

l

Značaj tigrastih komaraca


Tigrasti komarci su jako prilagodljivi na nove uslove života. Agresivni su i istiskuju obične komarce na teritoriji gde se pojave. Mogu da prenose viruse izazivače različitih bolesti kao što su groznica Zapadnog Nila, žuta groznica, denga. Za razliku od običnih komaraca koji su najaktivniji noću, tigrasti komarci ujedaju i danju i noću.

 

Simptomi

 

Bolest se javlja tri do 14 dana od ulaska virusa u organizam. Kao što kazuje ime bolesti groznica Zapadnog Nila se karakteriše groznicom, visokom temperaturom, jezom, malaksalošću, glavoboljom, bolovima u mišićima i zglobovima. Nekada se javlja ospa, dok neki bolesnici imaju muku i/ili povraćanje. Temperatura je obično 38 stepeni, nekada viša. Ovakva klinička slika se sreće kod manjeg broja bolesnika.

 

Kod većine (80% bolesnika) bolest protiče lagano, obično nedijagnostikovano. Bolesnici se osećaju kao da imaju lagani nazeb. Mogu da ih bole leđa ili neki drugi zglobovi, malo mišići, da osećaju lagani umor i glavobolju. Temperatura je malo povišena ili normalna. Većina se ne javlja lekaru, za nekoliko dana im bude bolje.

 

Najmanji broj bolesnika od prilike jedan od 150 koji su se javili lekaru i kod kojih se sumnjalo na groznicu Zapadnog Nila razvijaju tešku kliničku sliku sa visokom temperaturom i komplikacijama na centralnom nervnom sistemu.

 

Komplikacije


Kod malog broja obolelih, uglavnom kod starijih osoba, hroničnih, pre svega kardiovaskularnih bolesnika i osoba sa oslabljenim imunitetom može da se razvije zapaljenje mozga (encefalitis) ili moždanica (meningitis). Bolest protiče kao bilo koji virusni encefalitis ili meningitis. Dijagnoza se postavlja serološkim testovima seruma i likvora (moždano-moždinska tečnost).

 

Terapija


Ne postoji lek protiv groznice Zapadnog Nila. Primenjuje se simptomatska terapija: lekovi za sniženje temperature, protiv bolova, veći unos tečnosti. Kao i za druge virusne bolesti važno je da se odleži, da se čovek ne izlaže fizičkom naporu. Oporavak od bolesti traje nekoliko nedelja do nekoliko meseci u zavisnosti od težine kliničke slike.

 

Preventiva


Opšta zaštita od bolesti sprovodi se isušivanjem bara i uništavanjem komaraca. Efikasnijo suzbijanje ovih insekata se ostvaruje uništavanjem larvi. Manje je efikasno uništavanjem odraslih komaraca, jer se oni u međuvremenu razmožavaju. Lična zaštita se sprovodi korišćenjem repelenata na otkrivenim delovima tela pri koji sprečavaju ujed komaraca.

Dr Nada Macura: osnovna pravila zaštite po toplom vremenu

Izbegavanje boravka na otvorenom prostoru i izlaganja suncu u najtoplijem delu dana i nošenje boce sa vodom, saveti su portparola Hitne pomoći dr Nade Macure građanima zbog veoma toplog vremena koje se danas očekuje u Srbiji, piše Tanjug a prenose Novosti 10. juna 2014. godine.

Dr Macura je upozorila da bi posebno hronični bolesnici trebalo da izbegavaju boravak na otvorenom prostoru i izlaganje suncu u najtoplijem delu dana od 11 do 17 časova.

Portparol Hitne pomoći je naglasila da bi oni koji izlaze iz kuća trebalo da nose kačket ili šešir kako bi se zaštitili od direktnog sunčevog zračenja i da je, takođe, neophodno zaštititi kožu od visokog indeksa zračenja.

Dr Macura je upozorila da je potrebno čuvati se ujeda insekata i ne šetati po nepokošenoj travi, da je neophodno, takođe, nositi adekvatnu odeću i obuću i rashlađivati prostorije u kojima se boravi.

Šta sve leči mačka predenjem

O blagodetima životinja dosta se govori, a macino predenje jedna je od vodećih metoda lečenja koje ove prelepe životinje primenjuju na svojim vlasnicima.

Svesni predivnih efekata koje mačke imaju na ljude, zaposleni u asocijaciji „Animal Care“ iz Pakistana napravili su koristan vodič sa informacijama uz koje ćete tačno znati prednosti toga što vam se maza mota oko nogu i onda  kada vas to možda nervira. (Simpatičnu i duhovitu priču o raju za mačke pročitajte ovde.)

 

1. Smanjuje stres 

Vibracije koje se stvaraju tokom mačkinog predenja deluju sedativno na nervni sistem ljudi i tako nas umiruju. Na ovaj način smanjuju stres i napetost koje redovno osećamo po povratku sa posla. 

2. Dijagnostika predenjem 

U svetu su lekari postali sve svesniji „moći“ koju poseduju mačke. Naime, nakon niza istraživanja lekari su došli do zaključka da se predenje mačaka razlikuje u trenutku uživanja i u trenutku upozorenja čoveka na određenu bolest. Takođe, postoji potvrđena studija o vrsti predenja koja je drugačija u zavisnosti od bolesti. 

3. Snižava krvni pritisak 

Krvni pritisak takođe je stvar koju predenje mačaka može regulisati. Ne kažemo da nju možete koristiti umesto lekova, ali sigurni smo da će dobro uticati na vas. 

4. Jača kosti 

Prema rečima svetskih ortopeda, frekvencija od 25 – 200 Hz, koju proizvodi mačka tokom predenja, najbolja je za ojačavanje kostiju. Dakle, zaključak izvedite sami. 

5. Smanjuje rizik od infarkta 

Prema poslednjim istraživanjima kardiologa, vlasnici mačaka imaju 40 od manje rizika da dožive infarkt.

6. Uklanja otok i infekcije 

Stručnjaci takođe tvrde da silina vibracija koju mačke proizvode utiče na ubrzavanje cirkulacije, što doprinosi bržem smanjenju otoka i eliminisanju infekcije iz organizma. 

7. Pozitivno deluje na ligamente i mišiće 

Mnogi profesionalni sportisti primetili su neverovatno pozitivno dejstvo svojih mezimaca u trenucima zamora mišića ili povreda ligamenata i tetiva. Vođeni tim zapažanjem, naučnici su potvrdili ovu pojavu i sada veliki broj sportskih fizioterapeuta preporučuje sportistima da se što više maze sa svojim ljubimcima. 

Za kraj, evo i video (i audio!) snimka jednog sanjivog mačka čije će vam predenje momentalno izlečiti sve boljke…

Izvor: Životinje.rs

Svadbeni običaji i narodna verovanja: ne vežbajte novo prezime pre braka

Foto: Profimedia

Jedan od običaja koji je svuda zastupljen jete razmena burmi između mladenaca. Ono što je manje poznato jeste odakle potiče taj običaj i kako se nekada praktikovao. 

U Srbiji su od davnina devojke u novu porodicu donosile miraz, skup stvari koje su roditelji mogli da joj kupe ili pripreme, a sa mužem su mesec dana pile vino sa medom. Znate li zašto?

Pročitajte u nastavku to i još nesvakidašnjih svadbenih običaja, koji su proizašli iz narodnih verovanja.  

Podvezica

Nekada je na Zapadu bio običaj da se kum podvuče pod sto i skine podvezicu sa mladine noge. Drugi običaj kaže da mladoženja skida podvezicu sa mladine desne noge, baca je neoženjenim momcima i onaj koji je uhvati ima zadatak da je zubima navuče na nogu devojci koja je uhvatila bidermajer.

Venčanica

U srednjem veku je bila zelena; a kasnije ljubičasta, plava i ponovo zelena. Bela venčanica, kao simbol nevinosti, pojavila se tek u 19. veku.

Medeni mesec

Ovaj pojam dolazi iz Engleske gde se punih 30 dana nakon venčanja pilo vino sa medom. Verovalo se da to paru donosi veće šanse da dobiju sina.

Prezime

Smatralo se nesrećnim ako se žena uda za čoveka čije prezime počinje istim slovom kao i njeno. Takođe, mlada ne treba da vežba pisanje svog novog prezimena pre venčanja. Ovo se smatra nesrećnim zbog kušanja sudbine.

Oprema

Devojka je u brak donosila kovčeg pun „toplih stvari”. To su bili čaršavi, jorgani, ćebad, jastuci, vezeni stolnjaci, peškiri, čak i kuhinjske krpe. U današnje vreme mnoge devojke su nezavisne i poseduju same svoj nameštaj i belu tehniku.

Burme

Ova tradicija datira još od vremena starog Egipta: muškarac je stavljao burmu na treći prst svoje mlade, jer se tada smatralo da je taj prst povezan sa srcem. Mladenci su počeli da razmenjuju burme tek u srednjem veku. Tada su se stavljale na prst desne ruke, kako pravoslavci čine i danas. Burme su simbol zajedničkog života i zakletve na vernost.

Cvetni buketi

U rimsko vreme buketi su se pravili od mirisnih trava koje su terale zle duhove iz budućeg doma mladenaca, dok su danas zamenjeni raskošnim aranžmanima od različitih vrsta cveća. Po izlasku sa ceremonije venčanja mlada „nasumice” baca bidermajer neudatim devojkama. Svaka od njih se trudi da ga uhvati jer se veruje da će ona koja uhvati bidermajer biti sledeća koja će se udati.

Tekst: Nenad Blagojević

Tajne gena koji utiču na boju očiju: plavooki više piju, a smeđooki se lakše napiju

Foto: Profimedia

Kakve će boje biti nečije oči zavisi od kombinacije čak 12 do 13 gena, a osim što utiči na boju očiju, ti geni imaju i druge uloge. 

Ne kaže se bez razloga da su oči ogledalo duše, ali u doslovnom smislu one su i ogledalo zdravlja, navika, mogućnosti, piše „Dejli mejl“, a prenosi Tanjug 10. juna 2014. godine.

Prema poslednjem istraživanju, belkinje svetlih očiju (plavih ili zelenih) bolje podnose bol od osoba tamnijih očiju. 

Studija, sprovedena na Univerzitetu Pitsburg nad 58 trudnica, utvrdila je da su osobe svetlijih očiju bolje podnosile porođajne tegobe i da su tokom porođaja osetile manje bola.

Takođe, one su posle porođaja osetile manju napetost, imale su manju stopu postporođajne depresije i manje negativnih misli.

Dr Džari Luhelajnen, profesor molekularne biologije Univerziteta Džon Murs, koji inače proučava kako geni utiču na boju očiju i pomaže forenzičarima da identifikuju žrtve ubistava i nesreća na osnovu ostataka lobanje, kaže da se boja očiju može predvideti sa sigurnošću od 70 do 90 odsto.

Takođe, istraživanje Univerziteta Džordžija u Atlanti sprovedeno nad više od 12.000 ispitanika, otkrilo je da su osobe svetlijih očiju konzumirale mnogo više alkohola od onih s tamnijim očima.

Razlog zašto smeđooke osobe piju manje alkohola i zašto su ređe alkoholičari naučnici su našli u činjenici da je njima potrebno manje da bi se napili.

Melanin, osim što utiče na to koliko će oči biti tamne, izolator je električnim vezama između ćelija mozga – više melanina u mozgu i on će efikasnije i brže funkcionisati.

Slično je pokazalo i istraživanje psihologa Entonija Falonea sa Univerziteta Edinburg iz 1991. godine nad 100 volontera koje je pokazalo da su studenti tamnih očiju pokazali značajno bolje rezultate na testovima inteligencije koji su bili vremenski ograničeni. 

I dok su osobe tamnih očiju brže reagovale i bolje rešavale testove, plavooke osobe pokazale su se boljim u strateškom razmišljanju pa su njihovi sportovi golf, kros trčanje.

Jedna jedina osoba koja se pre 6.000 do 10.000 godina rodila s plavim očima „kriva“ je za sve plavooke osobe danas jer, kako smatraju naučnici Univerziteta Kopenhagen, svi smo pre imali smeđe oči.

Oni smatraju da su se plave oči pojavile sasvim slučajno, a jedna od teorija tvrdi da su hladna klima i tmurno nebo pomogli njihovom širenju. 

Manjak melanina uticao je i na to da je koža osoba iz severnih krajeva svetlija, jer takva bolje može da stvori vitamin D koga nema u tim krajevima jer nema dovoljno sunčevog svetla.

Inače, plave oči filtriraju manje svetla zbog čega osobe plavih očiju bolje vide kada je sunce slabije, ali imaju i veći rizik da će oboleti od dijabetesa tipa 1, da će imati probleme sa sluhom… 

Istraživanje iz 1977. godine zabeležilo je da osobe plavih očiju odaju mnogo manje o sebi u razgovoru s psihoterapeutom ili drugim savetnikom. 

S druge strane, nemački psiholozi su 2006. utvrdili da deca plavih očiju imaju manje inhibicija u ponašanju od dece tamnih očiju, a u Češkoj je objavljeno istraživanje koje je otkrilo da su muškarci smeđih očiju dominantniji od onih plavih očiju.

Pomoć iz prirode: lekovita dejstva bilja iz bašte

Foto: Profimedia

Umesto što ćete trošiti novac na antibiotike, zasadite prirodne lekove i to u svojoj bašti!

Pre nego što krenete sa sadnjom i prikupljanjem bilja neophodno je da ga dobro upoznate. Pročitajte u nastavku koje biljke je preporučljivo da imate da dohvat ruke i koje zdravstvene probleme rešavaju: 

Kopriva pomaže, na primer, kod problema urinarnog trakta. Više o lekovitim dejstvima koprive možete pročitati ovde. Kamilica je dobra za probleme sa želucem, ali leči i bronhitis, više o tome saznajte ovde. Izop je dobar kod kašlja, a nana smiruje i ublažava grčeve. Priprema od drugih delova biljke traje nešto duže.

Za čaj od komorača kod problema s varenjem sameljite kašicicu suvog semena, prelijte ga šoljom vrele vode i ostavite da odstoji 15 minuta.

Kod biljke olan lekovit je koren. Za napitak protiv jakog kašlja 5 g suvog korena prelijte litrom vode i sve kuvajte desetak minuta. Zatim procedite i čaj podelite u četiri porcije, koje cete popiti u toku dana.

Gavez ublažava uganuća i modrice. Potrebno je da 100 g sitno iseckanog korena 10 minuta kuvate u litru vode.

Kod bradavica i kurjeg oka pomaže krema koja se pravi od 10 ml soka ruse, koji se pomeša sa 50 g svinjske masti. Krema se nanosi svakodnevno.

Od kore biljaka pravi se macerat. Kao sredstvo protiv groznice, glavobolje i reume dve kašike sitno iseckane vrbove kore prelijte s dve šolje vode i ostavite preko noći. Sutradan procedite, podelite u dve porcije i popijte u toku dana. 

Vreli biljni čaj najčešći je način pripreme lekovitih biljaka i lečenja. Dve kašičice lišća ili cvetića, svežeg ili suvog, prelijte kipućom vodom, pa ostavite 10 minuta poklopljeno da eterična ulja ne bi isparila, i ako možete, pijte dok je čaj još vreo.

Dudinje: ukusni divlji plodovi vraćaju se u bašte

Foto: Profimedia

Preduslov koji treba da se ispuni kako bi uspešno zasadili ovo ukusno voće je zaštićen položaj. U Grčkoj je dud simbol mudrosti jer se njegovi pupoljci otvaraju kada prođe opasnost od mraza.

U pogledu zemljišta, drvo ima male zahteve, pogoduje mu vodopropusna, suva i krečnjačka zemlja, skoro da ga ne napadaju bolesti i štetočine, a orezivanje nije potrebno.

Plodovi crnog duda podsećaju na kupine, lepog su ukusa ako se jedu sveže, ali od njih mogu da se prave kompot, sok i slatko.

Beli dud je izuzetno bogat šećerom, isto kao suvo grožđe. Suvi plodovi mogu da se dodaju u musli ili da se njima zasladi čaj.

Crni dud uglavnom se uzgaja kao kućno drvo male krošnje, ali zbog plodova koji farbaju sve unaokolo, najbolje je da se posadi na travnjaku ili u osunćanoj prednjoj bašti, nikako u blizini staze.

Bela sorta je pogodna za uzgajanje u vidu žive ograde, pri čemu rastojanje između biljaka treba da bude 5-6 metara. 

Venčići od krompira

Foto: Shutter Stock

Sastojci:

  • 4-5 većih krompira
  • 250 g brašna
  • 3 jajeta
  • kašika margarina
  • prezle
  • mast ili ulje
  • so

Priprema: Skuvajte i propasirajte krompir, dodajte jaja, brašno, margarin i so i zamesite testo. Napravite male pletenice i složite ih kao venčiće. Svaki venčić umočite u umućeno jaje, uvaljajte u prezle i pržite u vrelom ulju ili masti (kao krofne) dok ne porumene. Služite tople, uz sir ili kajmak.

Recepte piše: Marija Jakob

„Supa” od šumskog voća

Foto: Shutterstock

Sastojci:

  • 1 šipka vanile
  • 700 ml soka od ribizle
  • 5 kašika šećera
  • 1 kriška limuna
  • 2-3 kašike skroba
  • 500 g smrznutog šumskog voća
  • 350 ml mleka
  • 20 g putera
  • 80 g griza
  • 2 jajeta

Priprema: Izvadite srž iz štapića vanile, pa ga kuvajte sa sokom, 4 kašike šećera i kriškom limuna. Skrob rastvorite u malo vode, pa umešajte u vrijući sok. Kuvajte nekoliko minuta dok se tečnost malo ne zgusne, pa dodajte voće.

250 ml mleka prokuvajte sa kašikom šećera i kašikom putera. Skinite s vatre i umešajte griz. Prohladite pa u griz umešajte žumanca. Ohladite smesu u potpunosti. Belanca ulupajte u čvrst sneg, dodajte u smesu pa sa dve kašičice oblikujte knedle.

Zagrejte ostatak mleka, pa u njemu ostavite knedle od griza 5-10 minuta. Ocedite i i stavite na supu.

Vreme pripreme: 90 minuta.

Recepte piše: Marija Jakob