субота, јун 14, 2025
Blog Stranica 1933

Bez tegoba u trudnoći: Kako da ublažite jutarnje mučnine

Mučnina tokom prva tri meseca trudnoće ne zabrinjava previše buduće mame, ali im svakako stvara veliku nelagodnost. Pojedite koricu hleba pre nego što ujutru ustanete iz kreveta, a tokom dana, kad osetite mučninu, grickajte kikiriki ili krekere.

Još uvek se ne zna šta tačno izaziva odbojnost prema nekoj vrsti hrane u organizmu trudnice, ali stručnjaci kao najlogičnije objašnjenje navode promene u nivou hormona (humani korionski gonadotropin) u krvi. On deluje na žuto telo, reguliše rad estrogena i progesterona, sprečava menstruaciju, te održava trudnoću. Njegova količina se na svaka tri dana uveća za preko dva puta. Visok nivo ovog hormona preterano stimuliše centre za mučninu u mozgu, koji takođe ubrzavaju potrošnju šećera u krvi, a to i pokreće osećaj gladi i mučnine.

UMIRITE ŽELUDAC

Neredovna i nezdrava ishrana, previše slatkiša, masnih jela i mesa takođe mogu da izazovu napade mučnine zbog preteranog lučenja želudačne kiseline. Da bi ste olakšali sebi, poslužite se malim trikom. Pojedite koricu hleba pre nego što ujutru ustanete iz kreveta, a tokom dana, kad osetite mučninu, grickajte kikiriki ili krekere. Ovo će „usisati“ višak stomačne kiseline. Jedite sveže voće, kuvano povrće – Jedite u malim obrocima, ali češće
– Izbegavajte masnu hranu
– Pijte dosta vode, limunadu, sok od pomorandže
– Uzimajte vitamin B6
i mlečne proizvode. Hrana bogata belančevinama uspešno suzbija mučninu. Pijte ceđene sokove od pomorandže i biljne čajeve, ali između obroka, nikako tokom jela, jer će vam to stvoriti osećaj nadutosti.

NADOKNADITE VITAMINE

Ako su mučnine često praćene povraćanjem, uzimajte vitamine i minerale predviđene za trudnice. Nemojte da ih pijete na prazan želudac, jer većina ovih preparata sadrži gvožđe koje je „teško“ za želudac. Vitamin B6 u određenoj dozi takođe može olakšati tegobe. Druge lekove protiv mučnine uzimajte samo ako vam ih prepiše lekar.
Pored kreveta uvek držite vlažnu krpu i stavite je na oči ili čelo kad osetite da vam nije dobro. Nosite sa sobom pepermint ili mentol bombone, one će umiriti mučninu.

Šta govori boja vaše mokraće

Hrana, lekovi, bakterije, metabolički poremećaji, dehidriranost ili prevelik unos tečnosti, sve to može da utiče na boju urina. Kad je vreme za zabrinutost, a kad je boja nevažna?

Promena boje urina može, ali i ne mora da ukaže na zdravstvene probleme. Tako ružičastocrvena boja mokraće može da bude posledica unošenja određenih namirnica, ali i bubrežna insuficijencija, objašnjava udruženje urologa iz Velike Britanije.
Boja limuna karakteristična je za razređenu mokraću pri izlučivanju velikih količina urina.
Intenzivna žuta boja je često uzrokovana uzimanjem lekova protiv crevnih parazita, antibakterijskih lekova za lečenje infekcija mokraćnih puteva ili zbog uzimanja riboflavina – vitamina B2.
Žutonarandžasta boja karakteristična je za koncentrisanu mokraću pri izlučivanju smanjenih količina urina. Količina izlučene mokraće u tim slučajevima manja je od normalne zbog povećanog znojenja, povišene telesne temperature ili dehidriranosti izazvane povraćanjem ili prolivom. Može biti i posledica povećane količine bilirubina u krvi i mokraći, na primer kod zarazne žutice (hepatitisa) ili povećanog urobilinogena (u anemiji).
Ružičastocrvenu boju mokraće mogu da uzrokuju neke namirnice (cvekla, borovnica, neke vrste pečuraka) ili slatkiši koji sadrže anilin. Međutim, tako će mokraću obojiti i krv, tj. hemoglobin (boja crvenih krvnih zrnaca) ili mioglobin (pigment mišićnog tkiva). Uzrok može da bude i prevelika koncentracija urata, odnosno mokraćne kiseline koja potiče iz hrane (iznutrice, meso, riba), bubrežna insuficijencija ili giht. Ali i neki lekovi, na primer laksativi, neki antibiotici, lekovi protiv malarije ili analgetici.
Smeđa boja može da bude znak povećane količine bilirubina u krvi i mokraći, na primer zbog ciroze jetre, zastoja žuči (na primer zbog žučnog kamenca) ili zbog virusnog hepatitisa.
Tamnosmeđa boja može da bude posledica postojanja jedne vrste patološkog derivata hemoglobina, koji nastaje zbog urođene metaboličke greške ili pak stečene, izazvane nekim hemijskim materijama među kojima su neki analgetici i protivupalni lekovi. Takvu boju mokraće može da izazove i nasledni poremećaj metabolizma aminokiselina.

Prvi privatni – Beogradski KBC

U Beogradu je danas otvoren prvi privatni Kliničko bolnički centar u Srbiji – Beogradski KBC, koji raspolaže sa sedam najsavremenijih operacionih sala.

Direktor Beogradskog KBC Miljko Ristić kazao je tom prilikom da će novootvorena ustanova, pružanjem zdravstvene nege na najvišem nivou, doprineti kompletnom zdravstvenom sistemu i statusu pacijenata u Srbiji.

Pacijenti će na jednom mestu dobiti kvalitetno lečenje i uslugu po uzoru na zemlje sa najjačim zdravstvenim sistemom, rekao je Ristić i dodao da će u narednom periodu u toj klinici biti zaposleno 140 ljudi.

Beogradski KBC, koji se nalazi u Ulici Milutina Milankovića 3 na Novom Beogradu, prostire se na 6.000 kvadratnih metara.

U Centru se nalazi sedam najsavremenijih operacionih sala opremljenih za izvođenje najkomplikovanijih hirurških procedura iz oblasti kardiohirurgije, vaskularne abdominalne, ginekološke, laparoskopske, urološke, onkološke, ortopedske, estetske i oftalmološke hirurgije.

KBC raspolaže sa dve intezivne i dve poluintezivne nege, bolesničkim sobama i luksuzno opremljenim aprtmanima, a ukupan kapacitet bolnice je više od 60 postelja.

Prvi put su u regionu pod jednim krovom objedinjeni centar za radiološku dijagnostiku sa najsavremenijom opremom (magnetna rezonanca poslednje generacije, multislajs skener, rendgen, mamograf, ultrazvučna dijagnostika) i invazivna radiologija – angio sala, piše u saopštenju iz Beogradskog KBC.

Lečenje slepila genskom terapijom

Genskom terapijom može se vratiti vid deci koja su slepa zbog retke nasledne vrste slepila, objavili su naučnici.

Nakon lečenja deca su mogla da samostalno obilaze slabo osvetljene prepreke, učestvuju u nastavi bez pomoći, a jedno je dete prvi put videlo i boju očiju svoga oca.

Novom terapijom leči se bolest mrežničnih ćelija nazvana Leberova kongenitalna amaurosa.

Bolest nastaje zbog oštećenja na jednome od 13 ključnih gena, a uzrokuje težak gubitak vida i nepravilno pokretanje oka u ranom detinjstvu koje često vodi do potpunog slepila u uzrastu od 20 do 30 godina.

Lekari pod vodstvom Jean Bennett sa univerziteta u Pennsylvaniji ispitali su mogućnost lečenja te bolesti uvođenjem korektivnoga gena u oslabljeni virus prehlade.

Njihovu studiju objavio je časopis The Lancet, a istovremenoje predstavljena i na konferenciji američkih oftalmologa u San Franciscu.

Preinačeni virus injicira se u očnu jabučicu, a bolesne ćelije deluju kao trojanski konj i donose ispravnu DNK u mrežnicu.

Za malu, eksperimentalnu studiju izabrano je 12 pacijenata uzrasta od 8 do 44 godine.

Nijednom pacijentu nije se vratio normalan vid, ali kod svih je reakcija zenice na svetlost povećana barem 100 puta.

Najbolji su rezultati ostvareni kod dece uzrasta od 8 do 11 godina.

Vid kod sve dece popravio se toliko da sada mogu da hodaju bez pomoći.

Tri vitamina koja čuvaju zdravlje i odlažu starost

Da li su u vašoj ishrani dovoljno zastupljene namirnice koje vas čine zdravim i jakim. Proverite kada treba uzimati vitaminske tablete, a kada su bolje sveže namirnice.

Vitamin C

Za čvrste mišiće
Ovaj vitamin je nepostojan i ne podnosi visoku temperaturu. Pošto je antioksidans i jača otpornost organizma, igra značajnu ulogu u sprečavanju srčanih oboljenja i nekih vrsta raka.

Dnevne potrebe: od 30 mg (bebe) do 100 mg dnevno (odrasli). Pušači treba da uzimaju dodatnih 25 mg dnevno.
Kako ih zadovoljiti? Tako što ćete redovno jesti sveže voće i povrće, naročito južno voće, peršun i papriku.

Kada treba uzimati tablete? Pre svega ako ste umorni. Neki naučnici preporučuju da se dnevno unosi do 500 mg vitamina C da bi se smanjio rizik od srčanih tegoba.

Vitamin D

Za jače kosti
Ovaj vitamin je važan za rast i čvrstinu kostiju, kao i za pravilno funkcionisanje sistema odbrane organizma. Sprečava razvoj tumora organa za varenje.

Dnevne potrebe: I deca i odrasli treba da unose 10 mikrograma dnevno, dok dnevna doza za trudnice iznosi 15 mikrograma. Nedostatak kod dece izaziva rahitis, a kod odraslih poremećaje u kalcifikaciji kostiju.

Kako ih zadovoljiti? Organizam sintetiše ovaj vitamin pomoću sunčeve svetlosti. Jedite masnu ribu (tunjevina, skušu, šarana), pošto 100 g sadrži od sedam do 12 mikrograma ovog vitamina. Kašika ribljeg ulja sadrži čak 85 mikrograma vitamina D.

Kada treba uzimati sintetički vitamin D? Bebe treba da uzimaju vitamin D u vidu kapi. U nekim slučajevima sintetički vitamin se preporučuje i deci u periodu intenzivnog rasta i starijim osobama.

Vitamin E

Protiv starenja
To je najznačajniji antioksidans među vitaminima. Podstiče otpornost i smanjuje rizik od nekih bolesti (neke vrste tumora i srčana oboljenja).

Dnevne potrebe: Od četiri do 11 miligrama dnevno za decu, do 12 miligrama dnevno za odrasle. Starije osobe treba da uzimaju do 20 miligrama. Nedostatak ovog vitamina se retko sreće i obično je vezan za opštu neuhranjenost.

Kako ih zadovoljiti? Tako što ćete jesti integralne žitarice, suncokret (ulje i semenke), kikiriki, maslac… Ovaj vitamin podnosi visoke temeperature.

Tablete? Ako držite dijetu koja isključuje sve vrste ulja. Ako vam je povišen holesterol, pitajte lekara da li da uzimate tablete.

Vežbom protiv prehlade

Protiv prehlade i gripa u najhladnijim mesecima u godini možemo da se borimo vežbanjem, preporučuju stručnjaci s Američkog koledža za sportsku medicinu.

Studije su pokazale da osobe koje vežbaju najmanje 45 minuta, 4 ili više puta nedeljno, za 25 do 50% ređe uzimaju bolovanje, stoji u saopštenju objavljenom na internetskoj stranici tog koledža.

Vežbanje nudi mnogo bolju zaštitu od bilo kog leka ili preparata, rekao je dr. David Nieman.

Da ove zime ne biste bili među hiljadama bolesnih, dovoljan vam je par dobrih cipela za hodanje, dodao je Nieman.

Nieman već prehlađenima savetuje da svakako nastave da vežbaju ako im se prehlada još nije spustila na pluća.

Ipak, s vežbama ne treba preterivati, a to znači da nije nužno trčati – dovoljno je žustro hodati.

Ali, kada se prehlada spusti do pluća pa se jave i bolovi ili temperatura, svakako treba prestati s vežbanjem.

Ne treba se preterano naprezati ni za vreme oporavka od bolesti, a s vežbanjem treba početi tek nekoliko nedelja posle izlečenja.

Nieman nudi još saveta: vežbajte pre nego se vakcinišete protiv gripe jer umerena telesna aktivnost dugoročno jača imunitet.

Američki koledž za sportsku medicinu najveća je naučna ustanova u svetu koja se bavi sportskom medicinom i fizičkim vežbama.

Brza dijeta za svaki tip građe

Najbolje su dijete koje ciljano deluju tamo gde se kilogrami najviše lepe.
Postoje tri osnovna tipa ženske građe: jabuka, kruška i peščani sat. Ustanovite kom tipu vi pripadate i pogledajte kako treba da se hranite da biste brže smršali.

TIP GRAđE – JABUKA
Posno meso topi salo sa struka

Kod žena koje gojenjem postaju okruglaste poput jabuke suvišni centimetri talože se u predelu struka i stomaka. Ovaj tip građe sa sobom nosi rizik od nekih teških oboljenja kao što su dijabetes i bolesti kardiovaskularnog sistema. Ipak, redovno bavljenje sportom i pravilna ishrana mogu to da spreče.

Opis: Masne naslage u predelu struka i stomaka
Mane: Povišen rizik od dijabetesa i srčanih oboljenja
Prednosti: Lakše je skinuti salo sa stomaka i struka nego sa bokova

DIJETA
1. Povećajte svakodnevni unos hrane bogate celulozom (žitarice, mahunarke).
2. Dan počnite porcijom svežeg voća.
3. Smanjite upotrebu masnoće životinjskog porekla.
4. Jedite posno meso, od slatkiša samo suvo voće i med, a od voća isključivo citrusno voće. Takođe je preporučljivo unositi proizvode od soje, ribu, orahe jer ove namirnice blagotvorno deluju na kardiovaskularni sistem.
5. I naravno, što više tečnosti – vode ili biljnih i voćnih čajeva. Odličan je čaj od đumbira, koji se priprema tako što se pomeša dvadesetak grama rendanog đumbira i sok od jednog limuna, pa se sve to prelije vrelom vodom. Možete mu dodati i malo bibera.

TIP GRAđE – KRUŠKA
Manje skroba za vitkija bedra

Kruškastu građu prepoznaćete po veoma jakim kukovima i povelikoj stražnjici, uzanom struku i uskim ramenima. Nije pravilo, ali ovako građene žene često nemaju velike grudi. Jaka bedra, istina, čuvaju srce, ali im je zato teško da se otarase celulita.

Opis: Masne naslage talože se u predelu bedara i stražnjice
Mane: Povećan rizik od artritisa i sklonost celulitu
Prednosti: Masnoća koja se taloži na bedrima aktivno luči protein adiponektin, koji smanjuje rizik oboljenja kardiovaskularnog sistema

DIJETA
1. Što manje hrane bogate skrobom (krompir, pirinač…).
2. Izbegavajte masno, ali ne idite u krajnost.
3. Umesto da pijete sokove, jedite sveže voće.
4. Jedite sir sa niskim postotkom masnoće, ribu, morske plodove, integralni hleb, integralni pirinač, zeleniš.
5. Paradajz podiže tonus kože na bedrima. Ova višestruko korisna namirnica sadrži bioaktivne supstance koje podstiču regeneraciju kože. Osim toga, sok od paradajza ubrzava metabolizam i potpomaže mršavljenje.

TIPA GRAđE – PEŠčANI SAT
Kilogrami lako idu dole

Ovo je najzahvalniji tip građe. Žene čija figura podseća na peščani sat veoma su skladne, ali sklone gojenju. Na sreću, goje se ravnomerno i lako skidaju suvišne kilograme.

Opis: Uzan struk, obim grudi približno isti kao i obim kukova
Mane: Sklonost gojenju
Prednosti: Najskladniji tip figure. Koliko se lako goje, toliko lako i mršave – naime, ovom tipu žena dovoljno je da samo malo smanje porcije, i kilogrami se tope.

DIJETA
1. Izbacite iz ishrane slatkiše, orahe i avokado
2. Svakog dana jedite hranu bogatu belančevinama: nemasna mesa – pileća ili ćureća prsa bez kožice, jaja, mleko sa niskim postotkom masnoće, zeleno povrće

Počela vakcinacija protiv sezonskog gripa

Institut za javno zdravlje Srbije Dr Milan Jovanović Batut dostavio je mreži instituta i zavoda u Srbiji plan raspodele vakcine protiv sezonskog gripa, saopšteno je iz Instituta.

Vakcina je namenjena, pre svega, za vakcinaciju osoba sa hroničnim poremećajima plućnog i kardiovaskularnog sistema, kao i metaboličkim poremećajima (uključujući pre svega šećernu bolest), poremećaje rada bubrega, osobe sa oslabljenim imunitetom i slično.

Pored navedenih, potrebno je obuhvatiti osobe smeštene i zaposlene u gerontološkim centrima i ustanovama socijalne zaštite, kao i zaposlene i smeštene u ustanovama koje obavljaju zdravstvenu delatnost.

Preporučena je primena ove vakcine i kod osoba starijih od 65 godina, kao i kod lica zaposlenih u javnim službama koje su u riziku.

Vakcina koja je dostupna u domovima zdravlja je inaktivisana, split vakcina, proizvođača Sanofi Pastera, a vreme neophodno za sticanje imuniteta je dve do tri nedelje.

U domovima zdravlja kažu da vakcina ima dovoljno, jer su naručene veće količine nego prošle godine, zbog pretpostavke da će više građana biti zainteresovano da se vakciniše.

Dovoljno je doći kod izabranog lekara, koji nakon pregleda i uveravanja da je pacijent zdrav i da nema akutnih tegoba daje nalog za dobijanje vakcine.

Imajući u vidu različitu efikasnost vakcine prema uzrasnim kategorijama kod kojih se aplikuje, potrebno je napomenuti da se kod vakcinisanih u slučaju obolevanja razvija blaža klinička slika, kao i da se redukuju moguće teže komplikacije u slučaju obolevanja kod osoba koje su u riziku.

Izuzimajući privremene ili trajne kontraindikacije, vakcinu je moguće aplikovati već u uzrastu od navršenih šest meseci života.

Institut Batut apeluje da se stanovništvo, posebno oni koji pripadaju visoko rizičnim grupama, vakciniše protiv gripa, jer je to u interesu očuvanja zdravlja, piše u saopštenju.

Sastojak dinje smanjuje stres

Istraživanje francuskih naučnika je pokazalo kako enzim prisutan u dinjama može biti izuzetno efikasan u borbi protiv stresa, piše Nutrition Journal.

Reč je o delovanju enzima superoksida dismutaze, već poznatog po antioksidativnom zaštitnom efektu na tkiva u organizmu.

Pokazalo se kako ispitanici koji su dobili kapsule s ovim enzimom imaju znatno manje simptoma stresa i umora nego ispitanici koji su dobili placebo.

Uzimanje enzima je bilo povezano sa znatno boljom koncentracijom, smanjenjem iritabilnosti i poboljšanim kvalitetom sna.

U istraživanju je učestvovalo 70 ispitanika.

Grip stiže u decembru

Virus novog gripa nije opasniji od običnog, sezonskog gripa, tvrde epidemiolozi koji povećanje broja obolelih najavljuju za početak zime.
U februaru naredne godine očekuje se drastičan rast broja pacijenata od kojih će većina imati blagu kliničku sliku.

Novi grip ove zime neće zaobići nijednu zemlju, jednoglasno poručuju svetski epidemiolozi, dok naši povećanje broja obolelih očekuju početkom zime. Prema njihovim predviđanjima, udarni talas epidemije mogao bi da nastupi u februaru iduće godine. Iako se letos strepelo od velikih sportskih i zabavnih manifestacija, povratka turista sa godišnjih odmora u inostranstvu i početka školske godine, kod nas nije bilo masovnog obolevanja od novog gripa.

Kritičan početak februara

Imali smo sreće jer je prvi talas novog gripa kod nas bio relativno blag – objasnio je nedavno dr Predrag Kon, šef Radne grupe za praćenje pandemije pri Ministarstvu zdravlja, i dodao da se situacija u svetu pomno prati.

Epidemiolog dr Branislav Tiodorović, član pomenute radne grupe, kaže da se porast broja obolelih očekuje u periodu kasne jeseni i na početku zime.

Višečasovni boravak u zatvorenom prostoru, temperatura vazduha niža od 10 stepeni Celzijusa i povećanje relativne vlažnosti vazduha iznad 80 odsto pogoduju širenju gripa. Veći pandemijski talas može da nastupi početkom drugog polugodišta u školama, najkasnije početkom februara sledeće godine – kaže on.

Vakcina krajem godine

Građane sada najviše zanima da li će vakcina protiv sezonskog gripa predstavljati makar kakvu zaštitu i od novog gripa, i kada može da se očekuje imunizacija protiv novog gripa. Iako lekari nemaju precizne i relevantne podatke o tome, na osnovu dosadašnjeg iskustva i analiza sa područja gde je zabeležen veliki broj obolelih od novog meksičkog gripa, zaključeno je da osobe koje su vakcinisane protiv sezonskog gripa u ukupnom broju obolelih čine samo dva odsto.
Očekuje se da će u vreme pandemije virusa A (H1N1) biti i sezonskog gripa, što je zabeleženo i u zemljama koje su prednjačile u broju obolelih od novog gripa. Tako će zaštita od ovog tipa virusa verovatno uticati na moguće kombinacije komplikacija i težinu oboljenja – smatra dr Tiodorović.

Dovoljna je jedna doza

Kada je reč o novoj vakcini, naši epidemiolozi nerado iznose prognoze, ali se nadaju da će ona stići u Srbiju krajem ove godine. Prema njihovim rečima, od roka isporuke može da zavisi i broj obolelih. Bilo bi dobro, kaže dr Kon, da vakcina stigne bar mesec dana pre glavnog talasa, jer bi tada bi imala veći efekat, odnosno bilo bi manje obolelih. Dobra vest je i što će najverovatnije biti dovoljna samo jedna doza vakcine, što je olakšavajuća okolnost za siromašnije zemlje u kakve spada i Srbija.

I bebe treba zaštititi

Decu mlađu od 14 godina i trudnice treba posebno štititi jer kod njih grip može da se javi u težoj formi nego kod zdravih odraslih osoba. Zato će ove kategorije stanovništva biti u prvoj grupi za imunizaciju, a epidemiolozi naglašavaju da vakcinu mogu da primaju i bebe starije od šest meseci.
Inače, sadašnje procene su da bi novim gripom mogla da se zarazi trećina ljudi u Srbiji. Dosadašnje iskustvo pokazalo je da petina obolelih nije ni pokazivala simptome bolesti, pa se očekuje veliki broj pacijenata sa veoma blagom kliničkom slikom. Oni će bolest „preležati“ na nogama, neće morati ni da se javljaju lekaru, već da miruju kod kuće, da uzimaju što viče tečnosti i odgovarajući hranu.

Šta treba znati o novom gripu

I novi grip se prenosi kapljičnim putem i zato treba često i temeljno prati ruke toplom vodom i sapunom. Preporučuje se i upotreba sredstava za dezinfekciju na bazi alkohola.
Ne dodirujte nos, oči i usta rukama.
Sezonski grip češće pogađa stare, dok su novom gripu podložniji adolescenti i mlađe odrasle osobe.
Novi grip ne može da se dobije preko svinjskog ili živinskog mesa.
Većina obolelih od novog gripa neće morati na lečenje. Biće dovoljno da ostanu kod kuće i miruju najmanje 24 sata od pojavljivanja visoke temperature. Trebalo bi da uzimaju što više tečnosti, i po potrebi lekove protiv bolova i za snižavanje temperature.
Trudnice i hronični bolesnici treba da se jave lekaru čim osete simptome gripa.
Ozbiljniji simptomi kao što su otežano disanje, bol u grudima, visoka temperatura koja traje danima, zahtevaju odlazak lekaru. Deci ne davati lekove bez konsultacije s lekarom.

Dobre vesti

Virusolozi i drugi stručnjaci za infektivne bolesti su na 49. godišnjoj konferenciji o antimikrobnim agensima i hemoterapiji u San Francisku izrazili optimizam oko mogućnosti suzbijanja virusa gripa A (H1N1). Oni su zaključili da ovaj virus ne sadrži nedavno otkriven protein PB1-F2 koji izaziva teške upale, povećava virulentnost i podstiče sekundarne infekcije.

U Indiji živi više od trećine gladnih u svetu

Više od trećine svih gladnih ljudi u svetu živi u Indiji, a ta brojka bi još mogla rasti zbog svetske ekonomske krize, objavili su indijski mediji i zvaničnici.

Oko 35% stanovništva Indije – 350 miliona ljudi – neuhranjeno je i ne zna kada će i odakle stići sledeći obrok, objavila je TV mreža NDTV, pozivajući se na podatke iz izveštaja Svetskog programa za hranu (WFP) Ujedinjenih nacija.

U izveštaju WFP-a procenjuje se da u svetu postoji nešto više od milijarde krajnje gladnih ljudi koji vrlo teško dolaze do hrane.

Samo u proteklih godinu dana broj gladnih u svetu povećao se za 100 miliona, ističe WFP.

Agencija IANS prenela je rezultate istraživanja organizacije ActionAid u kojem se navodi kako je u Indiji neuhranjeno čak 47% dece mlađe od 6 godina i kako oko 70% dece konzumira manje od 50% potrebne količine mikronutrijenata.

Takva oskudica, koju posledice krize još pojačavaju, značiće i budućnost bez zdravlja za celi jedan naraštaj Indijaca.

Na kretanje gladi ne utiče nivo bogatstva, već je to odgovornost države, rekla je za IANS zvaničnica ActionAida Anne Jellema.

I oni koji se neznatno bolje hrane, biće gurnuti u grupu neuhranjenih zbog ekonomske recesije. To je razlog za najveću zabrinutost, izjavio je zvaničnik indijskog Nacionalnog instituta za ishranu B Sesikeran.

Indija je zemlja snažnih suprotnosti, jer se, uprkos brzom ekonomskom razvoju zemlje, broj gladnih Indijaca od sredine 90-ih godina prošlog veka povećao za više od 30 miliona.

Mračna strana ekonomskog razvoja Indije je u tome što se izolovane društvene grupacije dodatno marginaliziraju, što rezultira porastom broja gladnih i neuhranjenih, a to može uzrokovati i smrt od izgladnelosti, istaknuo je zvaničnik ActionAida Babu Matthew.

U izveštaju te organizacije navodi se kako je Indija jedna od zemalja u razvoju s najboljim zakonima u području socijalne sigurnosti kojima se reguliše ishrana, besplatni školski obroci, garancija zaposlenja i subvencije za hranu za siromašne i druge socijalno ugrožene grupacije.

Ali, problem je u lošoj ili nikakvoj primeni tih zakona, zbog koje njihove odredbe nisu ni od kakve stvarne koristi običnom čoveku u Indiji.

Novo istraživanje o placebo efektu

Rezultati nove studije nemačkih naučnika ukazuju na koristi uzimanja placeba – neaktivnog leka – za bolove, piše časopis Science.

Istraživači dodaju kako to ide u prilog tvrdnjama da u mnogim slučajevima snaga uma kontroliše osećaj bola.

Pokazalo se kako primena lažne kreme namenjene tretiranju bola, dovodi do promena u osećaju bola kod ispitanika koji nisu znali da li primaju pravu terapiju ili lažnu.

Po mišljenju naučnika, ova studija će dovesti do razvoja boljih terapija za osobe koje žive s hroničnim bolom.

Broj neuhranjenih u svetu najveći u poslenjih 40 godina

Zbog svetske ekonomske krize je 1,02 milijarde neuhranjenih ili šestina stanovništva, što je najviše u zadnja četiri decenije, objavila je UN-ova agencija za hranu u izveštaju za 2009. godinu, a stručnjaci izlaz vide u promovisanju porodične poljoprivrede.

Broj gladnih prvi put je od 1970. nadmašio milijardu, što je posledica svetske ekonomske krize, objavila je UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) uoči 16. oktobra koji se obelžava kao Svetski dan hrane.

Nijedna nacija nije pošteđena, ali kao i uvek najsiromašnije zemlje i narodi plaćaju najveći danak, rekao je generalni direktor FAO-a Abou Diouf.

Najveći deo neuhranjenih, 642 miliona, živi u Aziji i na Pacifiku, zatim u subsaharskoj Africi 265 miliona, Latinskoj Americi i Karibima 53 miliona i na Bliskom istoku i severnoj Africi 42 miliona.

U razvijenim zemljama gladuje 15 miliona ljudi.

čak i pre svetske ekonomske krize broj gladnih rastao je polako, ali stalno u zadnjih 10 godina, stoji u izveštaju.

UN ističe da uopšte nema napretka prema ostvarenju milenijskog cilja da se broj neuhranjenih prepolovi do 2015. godine, kako bi se smanjio na oko 420 miliona ljudi.

Napredak je bio dobar 80-ih i u početku 90-ih kad se smanjivao broj hronično gladnih, uglavnom zbog ulaganja u poljoprivredu nakon globalne krize hrane ranih 70-ih.

Međutim, od 1995. do 1997. i 2004. do 2006. godine ulaganja su se znatno smanjila i broj gladnih porastao je svuda osim u Latinskoj Americi i na Karibima.

Diuof zbog toga poziva na mobilizaciju s najviših nivoa, a stručnjaci, na primer američki ekonom Jeffrey Sachs, preporučuju utrostručenje ulaganja u poljoprivredu.

Izlaz je u velikom ulaganju u malu porodičnu privredu u Africi kako bi prestala da proizvodi za sopstvene potrebe i počela da stvara viškove za prodaju.

Nevladine organizacije traže da se prekine politika liberalizacije tržišta po svaku cenu, koja izaziva nestabilnost cena namirnica.

Zahtevaju i golema ulaganja u poljoprivedu Juga novcem sa Severa.

Trodimenzionalni model DNK

Grupa američkih naučnika razvila je trodimenzionalni model strukture ljudskog genoma koji verno dočarava na koji način su dugi lanci DNK zapakovani unutar jezgra ljudske ćelije.

časopis Science je objavio i kako ukupna dužina lanaca DNK iznosi oko 2 metra, ali zahvaljujući tome što su precizno složeni mogu da stanu unutar jezgra prečnika stotog dela milimetra.

Istraživači sa University of Massachusetts su se u radu koristili novim metodama sekvencionisanja DNK pa su tako otkrili nove uzorke važne za oblik genoma.

To istovremeno omogućava otkrivanje gena koji se nalaze u blizini već poznatih gena i lakše razumevanje njihove regulacije i međusobne komunikacije, dodaju naučnici.

Podaci prikupljeni uz pomoć novog modela će olakšati razumevanje bolesti poput raka koje su prouzrokovane greškama u genetskom kodu.

Uz to, novi nalazi pokazuju kako je ljudski genom organizovan u dva odvojena dela, i da su aktivni geni dostupni, dok je neaktivni deo DNK smešten u svojevrsnom skladištu.

Srbi treći u svetu po smrtnosti od infarkta

Od svih smrtnih slučajeva u Srbiji uzrokovanih bolestima, svaki drugi je u vezi sa bolestima srca i krvnih sudova, a svaki peti sa rakom.

Te dve grupe oboljenja direktan su uzrok više od tri četvrtine smrtnih slučajeva u Srbiji, a među preostalih 25 odsto najčešći su povrede i trovanja, šećerna bolest, opstruktivna bolest pluća, pokazuju istraživanja Instituta za javno zdravlje Batut.

Naš narod je treći u svetu, odmah posle Rusije i Ukrajine, po broju umrlih od kardiovaskularnih bolesti.

Bolesti srca i krvnih sudova su svuda u svetu ubica broj jedan, a srčanu insuficijenciju, patološke promene u strukturi i funkciji srca, koje smanjuju njegovu sposobnost, ima čak 15 miliona ljudi u Evropi. Mi za sada, nažalost, nemamo precizne podatke o broju obolelih od srca iako praksa pokazuje da je taj broj ogroman, kaže za Blic prof. dr Petar Seferović, kardiolog Kliničkog centra Srbije, član borda Asocijacije za srčanu insuficijenciju Evropskog udruženja kardiologa.

Sudeći po stepenu smrtnosti od infarkta i šloga u Srbiji, mi živimo zapadnjačkim načinom života iako se po visini prosečne zarade to ne bi reklo. Ove bolesti su glavni uzrok smrtnosti svuda u svetu iako se nekad najviše umiralo od zaraznih bolesti, kao što su tuberkuloza, sida i malarija.

U Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, koja je i upozorila na ovaj trend, očekuju da će on potrajati bar do 2030. godine. Te godine, napominje SZO, rak, kardiovaskularne bolesti i saobraćajne nesreće zajedno ubijaće trećinu ukupne svetske populacije, koja će narednih 25 godina biti sve starija, naročito u zemljama sa srednjim ili niskim standardom.

Bolesti modernog doba mi lekari nazivamo još i nezaraznim bolestima. Za njih najpre važi pravilo bolje sprečiti nego lečiti. Više košta njihovo lečenje nego prevencija, zato je na državama da ulože što više novca u preventivne akcije. Upravo zato je Ministarstvo zdravlja i usvojilo strategiju o prevenciji kontrole hroničnih nezaraznih bolesti. Iz te strategije proizašla su još dva programa, i to ‘Srbija protiv raka’ i ‘Srbija za zdravo srce’, objašnjava dr Nevena Karanović, državna sekretarka Ministarstva zdravlja.

Država je u saradnji sa domaćim stručnjacima, prema njenim rečima, napravila i planove za prevenciju i kontrolu hipertenzije, šećerne bolesti, malignih tumora, hroničnih opstruktivnih respiratornih bolesti.

Lečenje ovih bolesti je dugotrajno i skupo, jer je reč o onesposobljavajućem i potencijalno smrtonosnom stanju, upozorava doktor Seferović. U Velikoj Britaniji se, prema rečima profesora Seferovića, za lečenje ovih bolesti odvaja oko dva odsto budžeta Nacionalne zdravstvene službe, a više od 35 milijardi dolara u SAD.

Ranim otkrivanjem, odgovarajućom terapijom i efikasnom rehabilitacijom svih ovih bolesti u velikoj meri možemo da utičemo da se smanji broj umrlih, broj invalidnosti i u krajnjem skoru – da se produži životni vek, kaže dr Seferovića.

U Srbiji svake godine od raka oboli 32.000 osoba, a umre oko 20.000 ljudi, i to čini da maligna oboljenja budu ubica broj dva u Srbiji. Žene u Srbiji prve su u Evropi po broju obolelih od raka grlića materice, a pored toga, obolevaju i od raka dojke, pluća i debelog creva. Muškarci najčešće obolevaju od raka pluća i debelog creva.

Velike zablude o ishrani

često se može čuti „rakija pomaže varenju“ ili da je „jedan topao obrok dnevno je obavezan“. Bečki lekar Hademar Bankhofer objašnjava da su ovakve i slične „mudrosti“ zapravo zablude o ishrani i nemaju nikakvo utemeljenje u nauci.

Što se tiče jednog obaveznog toplog obroka dnevno, bečki stručnjak objašnjava da za takvu tvrdnju ne postoji dokaz. Nema nikakve veze da li se hrana unosi u toplom ili hladnom stanju, jer se jelo u želucu ohladi na telesnu temperaturu. Pre nego što je čovek otkrio vatru, hranio se hladnim obrocima. Ipak prema najnovijim saznanjima, dva do tri puta nedeljno bilo bi korisno uneti toplu hranu jer bioaktivne materije imaju bolje dejstvo.

Jedna jabuka na dan ne zadovoljava dnevnu potrebu za vitaminima kao što se misli. Danas se jabuke beru dok još nisu sazrele, pa sazrevaju naknadno pri čemu se stvara mnogo manje vitamina i minerala. Osim toga, jabuka otvara apetit i da bi došlo do zasićenja potrebno je pojesti tri jabuke odjednom.

Istina je, kaže Banhofer, da rakija suzbija osećaj nadutosti direktno posle obroka, zato što podstiče proizvodnju želudačne kiseline i ubrzava pražnjenje želuca. Međutim, hrana se unošenjem rakije vari sporije a ne brže, zato što se organizam najpre bavi razgradnjom alkohola. Osim toga, alkohol sadrži mnogo kalorija.

U mnogim starim zdravstvenim priručnicima još uvek se može naći savet da čaj od kamilice treba koristiti kod bolova u grlu i upale očiju. Bečki lekar Hademar Bankhofer smatra da je to jedna opasna zabluda jer cvetovi kamilice isušuju sluzokožu i pojačavaju upalu, a delići prašine od kamilice mogu da izazovu alergiju.

Terapija ajurvede

Ajurveda poznaje različite terapeutske metode. Za lečenje u ajurvedi koriste se isključivo biljke i različite biljne formule preuzete iz ajurvedskih tekstova. Neke od biljaka koje se koriste za lečenje poznate i kod nas su: aloe vera, ananas, asparagus, beli i crni luk, i zimska trešnja. Bitno je naglasiti to da se ovim načinom lečenja ne mogu izazvati štetna dejstva ili nuspojave. Tu su i razni čajevi i pripravci različitih ulja i ghija koje u Indiji cene kao jednu od najplemenitijih masnoća.

Trifala

Trifala je biljni preparat koji se koristi u tradicionalnoj indijskoj medicini ajurvedi. Sastoji se od osušenih i samlevenih plodova tri biljke i koristi pre svega za olakšavanje probavnih i crevnih problema. U prodavnicama zdravije hrane širom Srbije može se naći trifala čurna – izuzetno popularno, jednostavno i delotvorno sredstvo za čišćenje organizma od taloga i sluzi.

Haritaki

čisti od svega (vata doša) najpre debelo crevo a zatim i ceo sistem za varenje, izlučivanje, disanje i nervni sistem. Haritaki poboljšava varenje, čistoću glasa, vid, intelektualne sposobnosti, daje mudrost i dugovečnost. Ublažava kašalj, astmu, promuklost, mučninu, štucanje, nadutost, zatvor i proliv, povoljno utiče na žuticu, bolesti slezine i srca, kožne bolesti, otok i nervna rastrojstava. Na Tibetu ga zovu “Car lekovitih biljaka”. Ime haritaki znači “onaj ko odnosi sve bolesti” na hindi jeziku.

Amalaki

Deluje pre svega na tanko crevo, žuč i jetru (pita doša), a zatim i na krv, krvotok i sisteme organa za varenje i uzlučivanje. amalakiAmalaki je najbogatiji prirodni izvor vitamina C (20 puta više nego pomorandža) i spada u najvažnije hranljive tonike i sredstva za podmlađivanje. Posebno je dobar za krv, kosti, jetru, srce. čisti usnu duplju, jača zube, vid, kosu i nokte, zaustavlja krvarenje iz desni, uklanja upale želuca i debelog creva, jača apetit i reguliše nivo šećera u krvi. Koristi se kod unutrašnjih i spoljnjih krvarenja, hemoroida, anemije, dijabetesa, gihta, vrtoglavice, gastritisa, kolitisa, žutice, osteoporoze, zatvora, slabosti jetre i slezine, prevremenog sedenja i opadanja kose, tokom oporavka posle groznice i kod nervnih rastrojstava. Drugo ime ove biljke je “Dhatri” – dadilja na hindiju. Lekovita svojstva ove biljke brinu se o zdravlju kao dadilja ili majka.

Bibitaki

Deluje pre svega na želudac i pluća (kapha doša), a zatim i na sisteme organa za disanje, varenje, izlučivanje i nervni sistem. Bibitaki poboljšava glas i vid, jača kosu i čisti želudac i creva i u slučaju zatvora i u slučaju proliva, uklanja razne taloge i kamenje iz organa za varenje i urinarnih a povoljno utiče i na disajne puteve. Koristi se kod kašlja, bola u grlu, upale ždrela i nepca, bronhitisa, dizenterije i hroničnog proliva, infekcija i bolesti očiju.

Pojedinačni pristup pacijentu

Lečenje je delotvorno, uklanjajući ne samo simptome bolesti, već i njen koren. Svakom pacijentu se pristupa kao pojedincu sa specifičnim telesnim i mentalnim sklopom, pa samim tim mu se daju lekovi koji su od koristi za individualno zdravlje pacijenta. Takođe, za lečenje se preporučuju i telesne vežbe, kako bi doprineli poboljšanju zdravlja, a ajurvedske vežbe, smatraju se, najkorisnijim vežbama za telo koje postoje, bar za sada.

Jedan od terapeutskih pristupa ajurvede je i joga. Ona pre svega pomaže kod problematičnog funkcionisanja energetskih centara – čakri koje su u određenim delovima tela usko povezane sa stanjem kičme. Vežbanjem joge otvara se glavna energetska osa duž kičmenog stuba, a zatim i eterični kanali kojima putuje životna energija.

Ključni deo terapije je i ishrana – hrana koju konzumiramo triput na dan tokom celog života i koja nas određuje na vrlo značajan način.

Uglavnom, ajurvedsko lečenje traje određeno vreme tokom kojeg se u telu nešto promeni. U ajurvedi, naravno, postoje i lekovi za akutne slučajeve. Za temeljno lečenje i trajne rezultate potrebna je potpuna saradnja pacijenta i po nekoliko meseci tokom kojih dolazi do važnijih rezultata. Kad osoba promeni matricu, odnosno uzorke bolesti u svom telu i umu, nastupa zdravlje kao trajno stanje, a kod osoba koje već pate od posledica bolesti, nivo zdravlja se znatno povećava.

Proverite rok upotrebe, prijavite propuste

Gotovo svako je barem jednom kupio proizvod kojem je istekao rok upotrebe. Većina pređe preko toga jer ne može ponovo da ide do prodavnice, poneki se vrate da zamene proizvod, dok je izuzetno mali broj onih koji odu dalje i propust prodavca prijave nadležnom ministarstvu.

Proizvođači i prodavci su zbog krize suočeni sa slabijom prodajom pa pokušavaju da se reše robe kako god mogu. Međutim, ove godine svega sedmoro građana prijavilo je poljoprivrednoj inspekciji robu sa isteklim rokom upotrebe.

Dve prijave podnete su zbog konditorskih proizvoda, po jedna zbog pudinga, svežeg kvasca, soka, kečapa i upakovanog hleba. Inspekcija je nakon prijava odmah reagovala i preduzela odgovarajuće mere jer je za prodaju robe sa isteklim rokom odgovoran isključivo prometnik, kažu za Danas u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Najčešće nepravilnosti tiču se nepravilnog deklarisanja proizvoda, ali i prometa prehrambenih proizvoda sa isteklim rokom trajanja. Podaci pokazuju da su proizvodi, koji se zbog isteka roka upotrebe nikako nisu smeli naći u rafovima, pronađeni u 22 prodavnice, od 169 kontrolisanih u Beogradu, i to u količini od 500 kilograma i 60 litara.

Najviše robe sa isteklim rokom upotrebe bilo je među konditorskim proizvodima, sokovima, ali datum trajanja veoma često je prošao i brašnu, kafi, supama, začinima i ledenim čajevima.

Mnogo više problema radnje imaju sa nepravilnostima prilikom deklarisanja proizvoda i čuvanja voća i povrća. Nakon jedne takve kontrole poljoprivredne inspekcije, iz prometa je izbačeno oko 450 kilograma trulog voća i povrća, dok je oko šest tona privremeno stavljeno van prometa do otklanjanja nedostataka.

Građani koji pronađu robu biljnog porekla sa isteklim rokom upotrebe to mogu da prijave poljoprivrednoj inspekciji u gradu u kom žive, a ukoliko je proizvod životinjskog porekla prijava se upućuje veterinarskoj inspekciji.

Potpredsednik Nacionalne asocijacije potrošača Goran Papović kaže da je tržište neuređeno i da se u mnogim radnjama gomila nekvalitetna roba, kao i ona sa isteklim rokom upotrebe.

Dešava se da roba stoji dugo, a da cena ne pada iako bi to bilo sasvim normalno. Najviše artikala koji se prodaju i nakon isteka roka može se naći u malim privatnim radnjama, ističe Papović.

Rizik od infarkta procenjuju formulama

Kliničko-bolnički centar „Bežanijska kosa“ u Beogradu primenjuje novu metodu: Naši lekari jedini u svetu mogu da utvrde da li kod pacijenta postoji rizik od infarkta ili iznenadne smrti. I to, verovali ili ne, pomoću složenih matematičkih formula.

U Kliničko-bolničkom centru „Bežanijska kosa“ u Beogradu već deset godina usavršavaju metodu i rade analize pacijentima koji su doživeli infarkt. Prošle godine kardiolozi iz ovog centra dokazali su da je metodologija „matematička analiza bioloških signala“ precizna i za to su dobili prestižnu nagradu poljskog Udruženja kardiologa. Posle su to publikovali, ali i napravili svoj softver za izračunavanje rizika od infarkta.

U osnovi metodologije je matematička analiza bioloških signala. Na taj način saznajemo sve što se događa u ljudskom telu. U poslednjih 10 godina napravljen je prodor u toj oblasti i matematička analiza je postala ključna u kardiologiji – objašnjava za „Blic“ dr Branislav Milovanović, šef neurokardiološke laboratorije u KBC „Bežanijska kosa“ koji je radio na usavršavanju metode.

Laboratorija na čijem je čelu dr Milovanović postala je tako poznata i jedinstvena u svetu jer se u njoj bave takozvanom neinvazivnom kardiologijom.

Bavimo se procenom kardiovaskularnog rizika kod svih bolesti, a naročito kod infarkta. Već imamo oko 2.056 pacijenata za poslednjih 10 godina koji su testirani našom metodologijom.
To je vrhunska medicina. Prvo testiramo pacijente koji su imali infarkt srca i procenjujemo njihov rizik i pratimo ih. Imamo sistem koji se koristi u Hjustonu za testiranje kosmonauta, gde se preko prstiju šake analizira krvni pritisak svakog sekunda i EKG signal u isto vreme. Složenim matematičkim formulama i računanjem na osnovu tih analiza možemo da procenimo rizik od pojave iznenadne srčane smrti, ponovnog infarkta ili nekih neželjenih događaja kod tih pacijenata. Tek onda možemo da primenimo određenu terapiju kako bismo spasli pacijenata
– objašnjava dr Milovanović.

Ministarstvu zdravlja predat je zahtev da ovu metodu mogu da rade u okviru dopunskog radnog vremena, ali dr Milovanović napominje da će postojati i opcija da pacijent sa uputom bude pregledan o trošku zdravstvenog osiguranja.

Dijagnostika traje oko dva sata i zahteva nošenje holtera, tako da dnevno možemo da uradimo samo tri pacijenta. Zbog toga sve mora da se zakazuje – ističe dr Milovanović.

Ovu metodu, kao i novi softver, dr Milanović predstaviće na Prvom svetskom kongresu iz neurokardiologije, koji se organizuje u Beogradu, i to od 1. do 3. oktobra.

To je istorijski kongres koji se održava prvi put i kod nas i u svetu. Do sada nije postojala organizacija koja se bavi tom problematikom. Radi se o multidisciplinarnoj oblasti u koju spadaju neurologija, kardiologija, interna i opšta medicina, dijabetologija, nefrologija, psihologija, ali i matematika i fizika.
Ono što je bitno jeste da dolazi 30 najpoznatijih svetskih eksperata. To je prvi put u svetu da se skupe svi ti ljudi na jednom mestu
– objašnjava dr Milovanović, inače i organizator kongresa.

Na kongresu će biti 12 tema koje obrađuju nerešive probleme u medicini i kardiologiji.
Predstavićemo i novu metodu koja se zove ANSA, odnosno uspostavljanje narušene ravnoteže u organizmu, a sve korišćenjem takođe matematičkih formulama. To izgleda fantastično, a u stvari je vrlo precizno – kaže doktor Milovanović.

Svetski krem medicine u Beogradu

U organizaciji kongresa učestvovaće i dve svetske organizacije koje su se prvi put spojile. To je Svetsko udruženja za neinvazivnu kardiologiju i Evropsko udruženje za autonomni nervni sistem. Njihovi predsednici i članovi borda biće prisutni na ovom kongresu.

Tačka koja pokazuje rizik od bolesti

Iz desetogodišnjeg istraživanja lekari su uvideli šta sve može da ukaže na to da li će neko umreti ranije ili dobiti infarkt.

Gledali smo koji to parametri mogu da ukažu da će to da se desi. Otkriveno je desetak parametara u svetu koji to pokazuju, ali mi smo ubacili novi i uporedili ga sa ostalima. Ispalo je da je on najprecizniji, a zove se kratkotrajna analiza promenljivosti srčane frekvencije. Kada uradimo matematičku obradu, dobijemo i brojke i vizuelni prikaz rizika. Ako postoji opasnost od iznenadne smrti, pojavi se tačka. Cilj nam je da tu tačku razbijemo. Onda krenemo sa terapijom, pratimo brojke i posmatramo da li će ta tačka da se razbije – objašnjava dr Milovanović.

Tri najbolja saveznika za dijetu

Pogledajte koje namirnice i napici su prijatelji vitke linije, jer na prirodan način utiču na sagorevanje masti i sprečavaju napade gladi.

čili

Ljuti sastojak čili papričice, Kapsaicin, podiže temperaturu tela, samim tim troši se energija, ubrzava metabolizam i tako podstiče gubitak težine. Nedavno sprovedena studija dokazala je da su ispitanici koji su svakodnevno konzumirali jela začinjena čilijem uspevali da sagore 1000 kalorija više! Dakle, zaljutite malo svoje obroke. Sitno iseckajte jednu ljutu papričicu i dodajte je u supu, kuvana jela, testenine ili pirinač.

Zeleni čaj

Tri šoljice zelenog čaja dnevno mogu vam pomoći da smršate, čak i ako niste na dijeti. Aktivne supstance koje sarži ova vrsta čaja ubrzavaju razgrađivanje šećera i sala na stomaku zbog kojeg su gojazni ljudi i najnesrećniji. Ovaj „čarobni napitak” možete dodavati svakom obroku, koktelu ili desertu (sladoledu, na primer), bez nekog posebnog držanja dijete. A ako niste baš ludi za zelenim čajem, probajte ga kao osvežavajuće piće: dejstvo je isto. Sipajte u bokal 4 šolje zelenog čaja, 1 šolju svežeg limunovog soka i četvrt šolje meda. Dodajte led, ukrasite kriškama limuna i „doterujte liniju“.

Grejpfrut

Grejpfrut sadrži gorke materije koje doprinose da se masnoća iz hrane odmah sagori, čime se sprečava stvaranje masnih naslaga. Osim što pomaže bržem sagorevanju kalorija, grejp utiče na smanjenje nivoa insulina u krvi što doprinosi manjem osećaju gladi. Insulin je telu potreban za metabolizam šećera u krvi – što više šećera telo uspe da utroši, manje će se deponovati kao masti.
Ovaj prirodni „sagorevač masti“ je najdelotvorniji posle jela, pošto gorke materije aktiviraju proizvodnju želudačnih sokova.