недеља, јул 27, 2025
Blog Stranica 1939

Pomeranje vremena izaziva umor

Iako se duže spava posle pomeranja vremena unazad, čak i tako male promene mogu da poremete rutinu i da izazovu semisomniju, odnosno iscrpljenost izazvanu nedovoljnim odmorom, kaže britanski stručnjak za spavanje dr Nil Stenli.
On procenjuje da je ljudima potrebno najmanje tri dana da se potpuno prilagode ovoj promeni. Ljudi se osećaju odmorni i relaksirani kada se ujutru probude nakon dodatnog sata provedenog u krevetu, ali je telu neophodno bar 72 sata da se navikne.

Supa od kestena i sira

Potrebno je za četiri osobe: 800 ml vode, 1 kašičica soli, 400 g nezaslađenog kesten pirea, 200 ml neutralne pavlake, prstohvat muskatnog oraščića, 100 g kuvanog integralnog pirinča, 100 g narendanog zrelog ovčijeg sira. Za posluživanje: 1 kašika naseckanog peršuna.
Priprema: u kipuću posoljenu vodu stavite kesten pire, pavlaku, muskatni oraščić i pustite da kratko prokuva. Na kraju dodajte kuvanu pirinač i sir. Poslužite posuto peršunom. Savet: umesto ovčijeg sira možete koristiti i mocarelu.

Baklava od maka

Potrebno je: 500 g kora, 50 g orasa, 150 g maka, jedna kesica cimeta, 300 g šećera, 0,5 l vode, jedan limun, kesica vanilin šećera
Priprema: pleh u kome će se peći baklava namazati uljem i u njega staviti dve kore poprskane uljem. Kore posipati nadevom od oraha, maka i kesicom cimeta.
Tako ređati naizmenično nauljene kore, pa fil, sve dok se ne potroši materijal i na kraju ostaviti dve kore da prekrijete baklavu odozgo.
Baklavu iseći oštrim nožem na kocke, preliti uljem i staviti da se peče u zagrejanoj rerni oko 50 minuta.
Pečenu baklavu preliti prohlađenim šerbetom od 300 g šećera, 0,5 l vode, kesice vanilin šećera i soka od jednog limuna i vratiti u isključenu rernu.
Baklavu izvaditi posle 15 minuta i služiti hladnu.

I srce živne u krevetu

čim osete prve srčane tegobe mnogi muškarci se trajno odriču seksualnog zadovoljstva, ubeđeni da bi im moglo naškoditi. Nova istraživanja pokazuju suprotno…
Infarkt miokarda (srčanog mišića) je nevolja koja najčešće pogađa muškarce od 50 do 55 godina. U tom životnom dobu muškarac je na vrhuncu karijere, ponovo okrenut intimnom životu, kad su deca odrasla, pun planova i novih ideja. Organizam, međutim, ne prati uvek snagu uma: dogodi se da popusti i izazove zdravstveni problem, pored ostalog i – infarkt.
I kad se lečenje i rehabilitacija završe potpunim fizičkim oporavkom, mozgu je mnogo teže da opet bude ono što je bio. Rezultat? čovek je spreman da se odrekne mnogih stvari, pa i seksualnog zadovoljstva. Stručnjaci tvrde suprotno: uz korektnu rehabilitaciju, skladan intimni život vraća zdravlje i životnu radost!

Lepota zaljubljene žene – seksi zavodnica

• Mali trikovi za savršen izgled
Kad lepota zrači..
Kažu da se zaljubljena žena odmah prepozna po svom svežem i samouverenom izgledu. I kad niste zaljubljeni možete da posedujete seksi izgled, samo malo više pažnje posvetite sebi.

• KOŽA se neguje svakodnevno, a utrljavanje krema budi periferne nerve i krvotok, ćelije dobijaju više kiseonika. Upotrebite kuglice za masažu kože bar dva puta nedeljno, tuširajte se mirišljavom penom, koja daje elasticet i čini kožu sjajnom. Posle svakog tuširanja, još na vlažnu kožu nanesite losion za telo.

Dodatni saveti

• Puder će usred večeri da osveži lice.
• Upotrebljavajte maskaru otpornu na vodu i suze.
• Veštačke suze vas brane od suvih očiju i mutnog pogleda, a štite od dima duvana.
• Sisajte bombone s mirisom voća omogućavaju vam svež zadah.

• ŠAKE otkrivaju godine i stalno su izložene spoljnom uticaju sunca, vlage, vetra, hemijskih preparata. Pet puta dnevno mažite šake proizvodima koji ne samo da sadrže masti i vlagu, već i zaštitu protiv ultraviolentnih zraka, a imaju i dodatak vitamina.
Domaća maska za šake: obariti dva krompira, dodati 1/4 l mleka, napraviti glatku masu i toplo naneti na šake, ostaviti pola sata da odstoji, a zatim oprati. Nokte polirajte mekom krpom, bez obzira da li ih mažete ili ne.

• TEN je lep kad deluje prirodno belo-ružičasto. Najvažnije je da odaberete pomadu, koja odgovaraju vašoj koži lica, sa senkama možete lako da pokrijete podočnjake. Pronađite tačke na licu, odnosna na jagodicama, gde ćete naneti rumenilo, veoma diskretno.

• OčI su ogledalo duše. Naglasite donju liniju oka belom, a ne crnom olovkom, na taj način povećavate oči. Sjaj u očima se postiže upotrebom kapi iz apoteke, a naučite da zlataste senke pogoduju braon očima, a ružičastei bordo odgovaraju plavim i zelenim očima. Obrve su ram lica, oblikujte ih i ne zaboravite da svetliji ton obrva daje licu nežnost i eleganciju.

• USTA – prvi dodir ljubavi, neguju se od pamtiveka. Zavode samo ako deluju vlažno i sjajno. Masirajte usne mekom četkom, na taj način se poboljšava cirkulacija i postaju prirodno crvene. Olovka za konturu usana treba da bude svetlija od ruža, jer na kraju zajedno daju punoću usnama.

• KOSA ima svoj rečnik! Mora da bude sjajna i bujna. Negujte je morskim algama, maskama od ricinusa ili specijalnih ulja. Osvežite je posle letovanja i morskih uticaja lipovim čajem. Poslednja voda za ispiranje kose je blag lipov čaj! Dva puta nedeljno masirajte teme glave, to prija rastu dlake. U preparatima, koji se stavljaju pre feniranja kose, treba da bude žitnih klica, one štite od vrelog vazduha.

• MIRIS je individualan izbor, ali mora da odgovara tipu žene. Stavljajte ga na dekolte, iza uha, na laktove i kolena, ali i u kosu. I rublje se slaže sa mirisom: orijentalni idu uz ljubičastu boju, cvetni mirisi traže crven donji veš, a ruža – roze!

• HOD je uvek svestan! Glava gore, grudi napred, peta – prsti, ravna kičma, uvučen stomak i pogled ispred sebe. Za pravilan hod neophodno je pravilno disanje, udisaj dubok, izdisaj spor. Igra umnogome može da poboljša držanje tela, zato pustite omiljenu muziku i njišite se u kukovima, održaćete gipkost struka.

Sport ubrzava metabolizam

• Probava utiče na razne procese u organizmu, pa i na težinu, a zavisi od genetske predodređenosti, pola, fizičke aktivnosti i starosti.
Kad se povede reč o ishrani i dijetama za mršavljenje, na red obavezno dolazi metabolizam, jer on utiče na razne procese u organizmu, pa i na održavanje ili smanjivanje težine. S tim u vezi postoje mnoge predrasude i zablude.
Šta je to metabolizam? To je energija koju organizam troši da bi funkcionisao. Postoje dve vrste metabolizma: prvi dejstvuje svaki put kada nešto radite: čitate, spremate stan, vežbate ili hodate… Drugi se naziva bazalni i na delu je neprekidno, u svakoj sekundi dana i noći, čak i kada spavate ili sedite pred televizorom. Brzina metabolizma je nešto sasvim lično, zavisi od genetske predodređenosti i predstavlja posebnost svakog čoveka ponaosob. A to znači: ako je izuzetno brz, možete da jedete sve do mile volje, bez brige da ćete dobiti suvišne kilograme, a u suprotnom, ako je usporen, lenj, kako kažu stručnjaci, morali biste da brojite kalorije.
Od čega to zavisi? Pored toga što predstavlja neku vrstu lične karte organizma, na metabolizam utiču i neki promenljivi faktori. Bavljenje sportom, na primer. Ako se aktivno bavite nekim sportom, trošićete više u periodu odmora. Zatim, u odnosu na pol: kod muškaraca je viši nego kod žena, jer oni imaju krupnije mišiće i organe. Određenu ulogu igra i težina: metabolizam se usporava sa svakim kilogramom. Najzad, metabolizam zavisi i od starosnog doba: s povećanjem broja godina – smanjuje se.
Da li gojazne osobe troše manje energije? Pogrešno. Trebalo bi znati da suvišni kilogrami nisu u vezi sa sporim metabolizmom. Naprotiv, gojaznost ubrzava razmenu materija, pa organizam osobe sa viškom kilograma ima potrebu za većom energijom. U tom smislu, može se govoriti o energetskim terazijama. Tu važi ono staro pravilo: gojite se zato što jedete više nego što vam je potrebno, organizam ne može da savlada sve nakupljene kalorije i one se zato pretvaraju u naslage masnoće.
Da li se sve namirnice vare istom brzinom? U gramu masnoće nalazi se devet kalorija i organizam ih brzo prerađuje. U gramu proteina ima samo četiri kalorije, ali one se prerađuju mnogo sporije, za njih je potrebno više energije. Zato postoje proteinske dijete (meso, riba, sirevi), pomoću kojih se brzo gube kilogrami.
Kako se ubrzava metabolizam? Kretanjem, aktivnim ponašanjem, bavljenjem sportom. Sport doprinosi da jačaju mišići, a upravo oni troše energiju zato što, za razliku od ćelija masnog tkiva, mišićne ćelije traže više kalorija da bi održale svoju funkciju. Uz to, nije dovoljno samo kretanje da bi se postigli rezultati. Potrebno je da fizička aktivnost bude osmišljena i redovna. Ako svakoga dana hodate jedan sat umerenom brzinom, vaš metabolizam će se povećati i za 20 odsto, a ako tri puta nedeljno vežbate u teretani, učinak će biti i do 30 odsto.

Šta bore govore o vama

• Ako uradite lifting, izgledaćete mlađe, ali ćete ujedno i sakriti neke crte svog karaktera
Samo jedan pogled na određenu osobu ponekad nam je dovoljan da zaključimo nešto o njoj. Neverbalni jezik zapravo je mnogo snažniji i izražajniji od samih reči. čak i bore govore o nama, a da ne govorimo o boji kože, držanju tela, načinu hoda, telesnoj težini i mnogim drugim detaljima koji odaju i ono što se različitim postupcima i rečima trudimo da sakrijemo.
Šta odaju bore? Duži životni vek, želju za mladolikim izgledom, brigu o telu… Istina, bore su prvi vidljivi znak starenja, ali pre svega one su odaju ličnost i proživljena iskustva. Ako ih ispeglate, nećete izbrisati uzroke zbog kojih su nastale. Bore odražavaju i unutrašnju patnju, iskušenja, boli koje smo proživeli, a neke čak ukazuju i na zdravstvene poremećaje. Ako naučite da ih čitate, bolje ćete upoznati i druge i sami sebe, i lakše ćete pronaći uzrok nekog problema, a mi vam prenosimo šta su stručnjaci još napisali na ovu temu.
Koža oko očiju, tanka i osetljiva, beleži svaki treptaj, žmirkanje, smešak, ali i nemire i napetosti.
Bore koje se nalaze ispod oka, tačno u ravni zenice, povezane su s tužnim mislima, nezadovoljstvima, nemogućnošću izražavanja vlastitih osećanja. Bore ispod očiju ukazuju i na moguće probleme u radu bubrega.
Sitne bore uz spoljne uglove očiju povezane su s glavoboljom i bolovima u očima, ali su i odraz poigravanja sa suprotnim polom i odricanja zbog ljubavi, ali i osećaja stida.
Bora koja se proteže od unutrašnjeg ruba desne obrve do unutrašnjeg ugla oka karakteriše oštrog posmatrača, ali i vrlo osećajnu osobu. Može se povezati s probavnim tegobama, dugotrajnom napetošću i nemirom i preteranom fokusiranošću na određena zbivanja i osobe.
Ista bora, ali s leve strane lica, označava veliku usredsređenost osobe na samu sebe i sklonost ka depresivnim stanjima, a povezuje se i s upalom desni usled oslabljenog imuniteta.
Dve ravne bore koje počinju od unutrašnjih rubova obrva i idu prema čelu ukazuju na moguće probleme u radu jetre, a povezuje se i sa živčanom napetošću i otežanom sposobnošću donošenja odluka.
Uspravna bora koja kreće od sredine obrva karakterizuje osobe koje teško podnose autoritete, koje su čvrste i odlučne i uživaju u osećaju moći i vlastite sposobnosti. Kad ne uspeju da postignu ono što žele, javlja se osećaj nemoći.
Ako je ista ta bora vodoravna, znači da osoba više drži do moći nego do autoriteta, ali želja za pokazivanjem moći povlači se da bi ustupila mesto osećaju unutrašnjeg mira.
Bora s desne strane lica koja kreće od početka nosa prema spoljnoj ivici lica ukazuje na snažnu živčanu napetost uzrokovanu nekim događajima ili osobama. Takve osobe često pate od glavobolja i nesanice.

Kosti bole -biće kiše

• Iako su među najugroženijima osobe srednjih godina, posebno žene, meteoropatija pogađa sve starosne grupe
Tridesetih godina su tek retki znali za to, četrdesetak godina kasnije 15 odsto svetskog stanovništva prepoznalo je vremenske (ne)prilike kao uzrok svojih zdravstvenih problema, a današnja istraživanja tvrde da 30 odsto ljudske populacije čine meteoropate.
Iako meteoropatija ne ulazi u službeni deo medicine, još je Hipokrat naglašavao da vreme utiče na ljudsko zdravlje. Upozoravao je da se nepredvidljive ćudi vremena posebno moraju čuvati hronični bolesnici.
Dr Angeliko Brugnoli sa Instituta klimatološke medicine na milanskom univerzitetu meteoropatiju definiše kao grupu simptoma i reakcija koje se manifestuju kada dođe do promena jednog ili više meteoroloških faktora. Pod meteorološkim faktorima podrazumevamo temperaturu i vlažnost vazduha, vetar, atmosferski pritisak, kišu, grmljavinu…
Iako su među najugroženijima osobe srednjih godina, posebno žene, meteoropatija pogađa sve starosne grupe, od male dece do starijih osoba. Obično 24 do 48 sati pre same promene vremena kod osetljivih ljudi, javljaju se simptomi kojima opisujemo meteoropatiju. Najčešće je to depresivno stanje, glavobolja, vrtoglavica, fizička slabost, hipertenzija, povećana osetljivost na bol u zglobovima i mišićima i pogoršano stanje bolesnih organa. Takođe, tu su hirovite promene raspoloženja, iritira vas sve, razdražljivi ste, srce pojačano lupa…
Ovakvo stanje traje dan ili dva. S poboljšanjem vremenskih prilika smanjuju se simptomi, ali vraćaju se s novom promenom vremena.
Lekari se slažu da nije dobro preterivati s lekovima i da ih ne valja uzimati bez stručnog nadzora. Dr Angeliko Brugnoli, prvenstveno misleći na ljude koji pate od alergija, savetuje uzimanje antialergijskih lekova i sedativa na biljnoj bazi i to dan uoči klimatskih promena.
Još jedan od načina prevencije je boravak u dobro osvetljenim prostorijama, ako je nužno ostati kod kuće. Uvek je bolji savet boraviti na otvorenom, mnogo se kretati i unositi u organizam dovoljno vitamina i odevati se u skladu sa spoljnim prilikama.
Jedna od preporuka je i izbegavanje alkoholnih pića, koja povećavaju toplinu tela i gubitak tečnosti.
Dobro će doći i korišćenje jonizatora vazduha koji stvara negativno nabijene jone. Naime, negativni joni dobro deluju na astmu, bronhitis i alergije, na povišeni krvni pritsak i psihu uopšte.

Pita savijača od jabuka

Potrebno je za testo: 300 g pšeničnog glatkog brašna tip 550, 2 kašike ulja, 100-200 ml mlake vode, so.
Za nadev: 1,5 kg kiselih jabuka, 50-70 g prezli, 80 g maslaca, 50 g suvog grožđa, 120 g šećera, 1 vanilin šećer, cimet, rum.
Za premazivanje: maslac.
Za posipanje: šećer u prahu.
Priprema testa: brašno stavite na dasku, u sredinu dodajte ulje i mešajte dodajući mlaku, slanu vodu. Kad dobijete mekano testo, dobro ga izradite rukom ili mikserom dok ne postane sasvim glatko. Testo razdelite na dva dela, premažite uljem i ostavite da odstoji oko pola sata. Stolnjak pospite brašnom, testo stavite u sredinu i valjkom ga malo izvaljajte, a zatim rukama izvlačite od sredine prema kraju, dok ne postane gotovo prozirno.
Priprema nadeva: jabuke ogulite i narendajte. Prezle propržite na maslacu i rasporedite pola količine po razvučenom testu, zatim stavite pola količine narendanih jabuka, suvog grožđa, šećera, vanilin šećera i cimeta, pa poprskajte delom ruma. Postupak ponovite s drugim delom testa. Savijte testo pomoću stolnjaka i stavite u namašćen pleh. Premažite savijače rastopljenim maslacem i pecite ih oko 40 minuta na temperaturi od 200 stepeni. Pečene savijače još tople pospite šećerom u prahu.

Suši i pirinač za dugovečnost

• Hrana zastupljena na Dalekom istoku je niskokalorična, ali u isto vreme puna sastojaka zdravih za organizam
Koliko je japanska hrana zdrava svedoči nam dugovečnost japanskog naroda. Hrana je niskokalorična, ali u isto vreme puna sastojaka zdravih za organizam. Najviše je zastupljena riba i to u svežem obliku (najkvalitetnije vrste ribe koje su termički neobrađene), pirinač, soja, razno povrće i začini. Osnovni elementi japanske kuhinje su uvek konstantni: obrok je tradicionalno uvek u ograničenim količinama, odličnog kvaliteta i elegantno serviran.
Suši je najspecifičniji za to podneblje, a sastoji se iz nigirija-komadića specijalno pripremljenog japanskog pirinča na koji se pored začina stavljaju fileti sveže ribe i rolnice koje su napravljene tako što je, pored pirinča, avokada i krastavca, dodata i nori alga. Suši je bogat proteinima i vitaminima B grupe, selenom i omega tri masnim kiselinama koje su neophodne za zdravlje srca. Komadić sušija ima manje od 50 kalorija. Služi se uz neizostavni soja sos. Pri tom je važno napomenuti dobre karakteristike soje. Sadrži 33 odsto ugljenih hidrata, 42 odsto proteina (dva puta više nego bilo koje meso) i 20 odsto masti. Soja, takođe, ima bogat vitaminski sastav jer sadrži B, C, D i E vitamin uz prisustvo karotena, kalijuma, natrijuma, kalcijuma, gvožđa..
Pored sušija, na japanskom meniju će se uvek naći pirinač. Ova ceralija u Japanu zamenjuje klasičan hleb. Sadrži 60 do 80 odsto ugljenih hidrata, 6,5 odsto belančevina i 0,4 odsto masti. Bogata je i B i E vitaminima, fosforom, kalijumom, kalcijumom i magnezijumom.
Povrće je takođe dosta zastupljeno u japanskoj kuhinji, kako sveže, tako i dinstano. Pored izuzetnog bogatstva vitamina, značajno je i zbog dijetetskih vlakana koja utiču na normalan rad creva i imaju uticaja na pad nivoa šećera i masti u krvi, odnosno usporavaju njihovu apsorpciju. Vasabi (zeleni začin sličan renu) koristi se kao dodatak uz suši i daje mu ljutkastu notu. Poznat je po velikoj koncentraciji vitamina C i minerala. đumbir je takođe začin koji se dodaje raznim jelima, a čak i nekim pićima. Utiče i na lepotu jer osvežava kožu, kosu i nokte.
Miso supa često se nalazi na stolu Japanaca. Sadrži šitake pečurke, tofu sir i nori alge i smatra se da je antikancerogena. Šitake pečurke se, osim u miso supi, koriste iu drugim jelima, a pogodne su i za vegetarijansku ishranu. Od 1969. godine koriste se u medicini protiv tumora, u lečenju raznih vrsta alergija i za jačanje imunog sistema.
Ne treba izostaviti ni tradicionalni zeleni čaj koji je možda i bolji od pilule za mršavljenje, jer sadrži antioksidanse koji poboljšavaju metabolizam i opšte zdravstveno stanje organizma.

Zauvek vitki

Opšte je poznato da Japanci u srednjem, pa i poznim godinama ostaju super vitki, a to se pripisuje svakodnevnom konzumiranju zdrave ribe, bez koje je japanska trpeza nezamisliva i zelenog čaja. Širom sveta sve više se vodi računa o zdravoj ishrani koja pomaže kako zdravlju tako i produžetku životnog veka. Što je najinteresantnije, ne morate imati japanski metabolizam da biste osetiti prednosti japanske ishrane.

Alge protiv herpesa

Nori je najkorišćenija alga na svetu jer se koristi u pravljenju sušija i kao dodatak gotovim jelima. Sadrži mnogo minerala koji sprečavaju razvoj herpesa i taurin (amino-kiselinu) koja smanjuje krvni pritisak. Nori takođe sadrži i duplo više karotena od šargarepe, kao i vitamin A. Pored jela od ribe, u japanskoj kuhinji su zastupljena i jela sa piletinom, govedinom i svinjetinom u kombinaciji sa raznim vrstama povrća, sosovima i nudlama od pirinčanog brašna. Sva ova jela se pripremaju i kombinuju na specifičan način tako da budu zdrava.

Pirinač sa piletinom

Potrebno je za četiri osobe: 600 g pilećeg mesa, 200 g pirinča, 50 g crnog luka, 50 ml ulja, 20 g maslaca, 30 g celerovog korena, muskatni oraščić, karanfilić u prahu, 600-700 ml vruće vode, 50-100 ml belog vina, 1 vezica peršuna, 1 kašika vegete.
Priprema: piletinu naseckajte na manje komade i operite. Luk sitno naseckajte, a celerov koren narežite na kockice. U dublji tiganj stavite ulje i maslac, zagrejte, pa na to stavite luk i celer. Kratko propržite, dodajte piletinu i nastavite da dinstate zalivajući vodom. Tokom dinstanja dodajte malo karanfilića i muskatnog oraščića u prahu i na kraju vegetu. Dinstajte oko 15 do 20 minuta dok tečnost ne ispari. Nakon toga dodajte oprani pirinač, sve dobro izmešajte i zalijte vrućom vodom. Neka se krčka u poklopljenoj posudi dok pirinač ne omekša. Na kraju dolijte vino i obilno pospite naseckanim peršunom.

Salata sa kukuruzom

Potrebno je: 1/2 kg kukuruza šećerca, 4 paradajza, 2 sveže zelene paprike, 4-5 struka mladog crnog luka, 250 g graška, 150 g šunke, 100 g izrendanog kačkavalja, 1 kašika iseckanog peršuna, 8 kašika maslinovog ulja, 4 kašike jabukovog sirćeta, 2 kašike hladne vode, 1 kašika šećera, 1 kašika senfa, 1-2 češnja belog luka, so, biber (po ukusu).
Priprema: kukuruz i grašak skuvati i ostaviti da se ohlade. Paradajz oljuštiti, izvaditi seme i sitno iseckati. Paprike oprati, očistiti seme i sitno iseckati. Pomešati kukuruz, grašak, paprike i paradajz. Dodati opran i sitno iseckan crni luk, iseckanu na kockice šunku, peršun, kačkavalj i sve promešati. Pomešati senf sa uljem, vodom i sirćetom. Dodati ispresovan beli luk, so, biber, šećer i promešati. Pripremljenu marinadu naneti preko povrća, promešati i do služenja ostaviti u frižider da stoji.

Alkohol i masna hrana štete jetri

• Jednolična ishrana, žestoka pića, često uzimanje lekova i fizička neaktivnost usporavaju rad ovog organa, koji ima važan zadatak odstranjivanja toksina iz organizma
Neredovan život, neumerena i jednolična ishrana, alkohol, nedovoljno kretanja, suviše često uzimanje lekova mogu da ugroze pravilan rad jetre, organa koji poput laboratorije prerađuje sve što se pojede, kako bi organizam dobio sve potrebne supstance i iskoristio ih na najbolji mogući način.
Kad se rad jetre uspori, a do toga dolazi zbog poremećaja ravnoteže u ishrani i načinu života, ceo organizam oseća posledice. Prvi znak je umor, koji traje i naizgled je bezrazložan. U stvari, umorna je vaša jetra, a uzroka ima više.
Jednolična ishrana – iz želje da se smrša ili iz lenjosti ponekad se u dužem periodu ishrana svede na mali broj namirnica. To za jetru nije dobro, jer usporava njen rad, kažu gastroenterolozi. Raznovrsni jelovnici, naročito mnogo voća i povrća, doprinose da jetra ispuni svoju funkciju.
Jaka, začinjena hrana – pržene namirnice, jela koja se dugo pripremaju, mnogo začina, sosovi, u svemu tome uživajte povremeno i umereno. Masti se u organizmu dugo razlažu, a ako se masno jede i za ručak i za večeru, jetra će biti preopterećena. Rezultat: masnoća ne može potpuno da se razloži, višak se taloži u vidu naslaga.
Alkohol – čaša vina ili piva, ponekad i koja više, ne mora da vas zabrine. Žestoka pića su opasna za jetru, jer sa preteranom količinom unetog alkohola organizam luči supstance koje na jetru deluju kao otrov.
Lenstvovanje – mnogo je razloga zbog kojih se preporučuju svakodnevne fizičke aktivnosti, a jedan od njih je i rad jetre. Ako se ne krećete dovoljno, jetra će imati više posla oko prerade jela i pića koje organizam dobije svakog dana. Zato, ako ništa drugo, prošetajte barem pola sata.
Lekovi – medikamenti zamaraju jetru, a procesi kroz koje prolaze u organizmu isti su kao kad je reč o alkoholu. Zato lekari upozoravaju da se uz terapiju lekovima ne uzima ništa od alkoholnih pića.
Ako uveče popijete čašu više, a ujutro se probudite sa glavoboljom – budite oprezni. Od poslednje ispijene čaše alkoholnog pića do uzimanja sredstava protiv bolova trebalo bi da prođe najmanje 12 sati.

Redovan Papa test – sačuvajmo zdravlje

Zaista nije prijatno naći se u tako intimnoj pozi pred nepoznatom osobom, ali je to jedini način da se uzme uzorak za Papa test.

Ova analiza je jedini način da se na vreme otkriju promene na grliću materice koje ukazuju na kancer. Takođe, većina žena nosi HPV – virus koji može da izazove pojavu kancera. Upravo zbog toga, trebalo bi uraditi analizu brisa grlića materice, jer on služi za rano detektovanje promena u ćelijama, dakle, pre nego što one postanu kancerogene.

Uradite Papa test bar svake druge godine. A ukoliko primetite krv u vaginalnom iscetku ili ostetite bol tokom seksualnog odnosa, obavezno se obratite lekaru.

Recept dana – Paprika sa kobasicom

Potrebno je: 2 sveže zelene paprike, 2 sveže crvene paprike,
2 sveže žute paprike, 1 ljuta papričica, 1 glavica crnog luka, 1-2 češnja belog luka, 3-4 lovorova lista, 250 g kobasice, 100 ml paradajz pirea, 100 ml bujona od povrća, 1 kašika iseckanog peršuna, 1 kašičica aleve paprike, 2 kašike maslinovog ulja, so, biber (po ukusu).
Priprema: na zagrejanom ulju kratko propržiti sitno iseckan crni luk. Dodati oprane, obrisane, očišćene i na trake iseckane paprike, kao i sitno iseckanu ljutu papričicu. Povrće zaliti bujonom i kuvati pet minuta. Dodati izrendan beli luk, list lovora, alevu papriku, so, biber i paradajz pire. Sud poklopiti, smanjiti temperaturu i uz povremeno mešanje dinstati 15 minuta. Kuvanu i iseckanu kobasicu dodati paprikama, promešati i dinstati još pet minuta. Dodati iseckan peršun, promešati i poslužiti.

Novi, bezbolni test otkriva Helikobakter Pilori bakteriju

Nova revolucionarna metoda u otkrivanju bacila Helikobakter Pilori.

Bacil koji hara svetom

Bacil helikobakter pilori u svom želucu poseduje u svetu između 50 i 60% ljudi srednje generacije. Ova bakterija uzročnik je pojave čira na dvanaestopalačnom crevu u više od 95% slučajeva obolelih, a čak kod više od 75% ljudi obolelih od čira na želucu ona je uzročnik bolesti. I kod gastritisa, u čak 85% slučajeva uzrok pojave je bacil helikobakter pilori. Procenjuje se da samo u zapadnoj Evropi od čira na dvanaestopalačnom crevu, želucu i karcinoma na želucu boluje oko 260 miliona ljudi.

• Upoređujući je sa gastroskopijom koja je neugodna i neprijatna, UBT metoda je bezbolna, brza i 99% efikasna zbog čega je nazivaju zlatnim standardom
• Reč je o tableti koja se popije, raspada se i rastura u roku od dva minuta od dospevanja u stomak

Za Vesti piše profesor Medicinskog fakulteta u Stokholmu dr Per Helstrom i hemičar Instituta Karolinska

Zabluda i u naučnim krugovima je bilo, moguće da će ih biti i ubuduće. Zabluda i krivo postavljenih teorija ima i u savremenoj medicini. Jedna, koju je pre mnogo godina svetska zdravstvena zajednica prihvatila trajala je sve do današnjih dana. Reč je o tradicionalnom shvatanju da su stvoreni želudačni i dvanaestopalačni ulkusi, poznatiji u narodu kao čirevi ili grizlice, isključivo psihosomatske prirode. Povezivani su sa izrazitim karakteristikama ličnosti, načinom života i stresom. Verovalo se da su ovim oboljenjima ipak najpodložnije osobe emotivne naglašenosti, osetljive osobe, pa zbog toga čireve nije bilo moguće izlečiti.

Kako je i kada to tradicionalno medicinsko shvatanje odbačeno?

Zahvaljujući dvojici švedskih naučnika, Beriju Maršalu i Robinu Vorenu, svetska medicina odbacila je dosadašnju tvrdnju lekara da su čirevi na dvanaestopalačnom crevu i želucu u stvari psihosomatska tvorevina. Dvojica pomenutih stručnjaka, posle 20 godina istraživanja, dokazala su da čireve na tim lokacijama izaziva bacil, nazvavši ga helikobakter pilori, a potom su otišli i dalje. Stvorili su jednostavnu neinvazivnu i bezbolnu metodu otkrivanja te bakterije, a zatim odredili antibiotike pomoću kojih se ona uništava. I otkriće bakterije i stvaranje nove dijagnostičke metode Svetska zdrvstvena organizacija nazvala je revolucionarnim i odmah ih kandidovala za Nobelovu nagradu. Prošle godine Maršalu i Vorenu dodeljena je Nobelova nagrada.

U čemu se sastoji to njihovo revolucionarno dijagnostičko otkriće?

U jednostavnosti, u lakoći korišćenja i rukovanja, u vremenskoj uštedi, ali i u jednostavnosti lečenja. Ta metoda se naziva UBT (Urea Breath Test), inače bezbedan test na bacil helikobakter pilori. UBT koristi za dijagnozu ureu označenu neradioaktivnim izotopom (13C). U stvari, reč je o tableti koja se popije, raspada i razlaže u roku od dva minuta od dospevanja u stomak. Dakle, reč je o vrlo efikasnom testu, jer višestruko skraćuje vreme postavljanja dijagnoze. Ova test metoda u otkrivanju helikobakter pilori u gastrointestinalnom traktu UBT zasniva se na činjenici da je ta bakterija metabolički aktivna. Bakterija koristi ureu iz tablete koja se (urea) metaboliše u amonijum i ugljendioksid koji se izdiše. E, ta količina izdahnutog ugljendioksida daje meru prisustva bacila helikobakter pilori u gastrointestinalnom traktu. Ukoliko je označena vrednost izdahnutog ugljendioksida mala, ovog bacila nema u organizmu, u suprotnom ima ga.

Da li je metoda UBT skupa?

Upoređujući je sa gastroskopijom koja je veoma neugodna i veoma neprijatna, UBT metoda je jeftina i 99% efikasna i zbog toga je u zapadnoj medicini nazvana zlatnim standardom, jer između ostalog određuje prisustvo žive i metabolički aktivne bakterije u organizmu čoveka.

Kako se upotrebljava UBT metoda u dijagnostikovanju bacila helikobakter pilori?

Proces uzimanja uzorka ima tri jednostavna koraka. Prvo, koristeći plastičnu cevčicu, pacijent izdahne uzorak vazduha u dve epruvete sa plavim zatvaračem. Zatim proguta tabletu, a posle deset minuta pauze pacijent izdahne uzorak vazduha u druge dve epruvete sa crvenim zatvaračima. Epruvete se sa kartonom pacijenta odmah šalju u određene laboratorije. Ukoliko se laboratorije nalaze u drugim mestima, epruvete se mogu slati i poštom, a rezultati se dobijaju za nekoliko dana.

Kako helikobakteri pilori dospevaju u pluća, a zatim u epruvetu?

Treba znati da se uzorak izdahnutog vazduha uzima na prazan stomak, a pre davanja UBT tablete od pedeset miligrama koja se odmah raspadne, a urea se razlaže. Ta urea iz tablete, u prisustvu helikobakter pilori posredstvom enzima ureaze, koji proizvodi helikobakter pilori, razlaže se na ugljendioksid i amonijak. Preko izotopa pilori se putem krvi dovode do pluća, a izdahom stižu do epruveta. I kada se utvrdi prisustvo bacila helikobakter pilori, lekar pristupa određivanju terapije, pacijentu određuje antibiotike koji u roku od šest meseci u potpunosti eliminišu prisustvo pilori bakterije, a time i izlečenje od čira na dvanaestopalačnom crevu i želucu.

Armija obolelih

Prema poslednjim istraživanjima Svetske zdravstvene organizacije oko dvadeset odsto ljudi na planeti boluje od čira na dvanaestopalačnom crevu, deset odsto od čira na želucu, dok jedan odsto oboleva od čira na jednjaku. No, bez obzira o kojem čiru da se radi, muškarci su podložniji obolevanju. Recimo, od čira na dvanaestopalačnom crevu u svetu boluje dva puta više muškaraca nego žena.

Suncokret dobar za bronhije

Suncokret je dobar čuvar zdravlja. Ukoliko imate bolove u grlu, suncokret može da vam pomogne. Pored ostalih sastojaka, sadrži i inulin, koji je efikasan protiv gušobolje, promuklosti, zapaljenja pluća, bronhitisa, kao i ostalih infekcija pluća i bronhija.
Tinktura suncokreta rastvorena u vodi može da se upotrebi za ispiranje usta prilikom upale grla, dušnika i krajnika, a pomaže i ispiranje odvarom od listova suncokreta. U jednom litru vode desetak minuta kuva se šaka listova presečenih napola, zatim se pet minuta ostavi poklopljeno i procedi.

Poslastica – Torta sa džemom

Potrebno je: 7 jaja, 200 g šećera, 1/2 kašičice cimeta u prahu, 1/2 kašičice karanfilića u prahu, 3 kašike likera od višanja, 200 g mlevenih badema, 50 g prezli, 50 g pšeničnog oštrog brašna tip 400, 1/2 kesice praška za pecivo, 200 g oguljene i sitno narendane špargarepe, 1 kašičica narendane limunove korice.
Za nadev: 100 g džema od kajsija, 3-4 kašike limunovog soka. Za posipanje: šećer u prahu.
Priprema: odvojite žumance od belanaca. Belance umutite u čvrst sneg sa 100 g šećera. Žumance penasto istucite s preostalom količinom šećera, dodajte cimet, karanfilić, liker, mlevene bademe, narendanu limunovu koru, prezle i brašno pomešano s praškom za pecivo. Zatim umešajte narendanu šargarepu i sneg od belanaca. Okrugli kalup obložite papirom za pečenje, izlijte smesu i pecite u rerni na 170 stepeni oko 45 minuta. Pečenu tortu ohladite, prerežite i premažite džemom od kajsija, koji ste prethodno malo zagrejali i pomešali s limunovim sokom. Tortu poklopite drugom polovinom biskvita i dobro ohladite, a zatim pospite šećerom u prahu i poslužite.

Zdravi zubi – lep osmeh

• Kada se paradentoza razvije, njene posledice ne mogu da se otklone, zato je bitno na vreme otići zubaru
Ako se naježite svaki put kada pomislite na zubara, za početak imajte na umu da se u usnoj duplji nalazi više bakterija nego što cela planeta Zemlja ima stanovnika.
Bakterije su podeljene u 500 vrsta različitih organizama (bakterija, gljivica i virusa) i nastanjuju se na najrazličitijim mestima u ustima – između zuba, ispod jezika, na desnima. Stoga bi se za održavanje oralne situacije pod kontrolom trebalo pridržavati dva zlatna pravila – redovno odlaziti kod stomatologa i svakodnevno održavati higijenu, savetuju stručnjaci, a mi vam prenosimo šta još kažu na ovu temu:
Glavna funkcija oralne higijene je sprečavanje nastajanja plaka, tanke lepljive naslage bakterija koja se stalno skuplja na zubima. Bakterije u plaku reaguju sa šećerima iz hrane koju jedemo i tako stvaraju kiseline koje napadaju i slabe zubnu gleđ u kojoj se stvaraju šupljine.
U slučaju nakupljanja plaka, bakterije stvaraju toksine koji mogu iritirati desni i oštetiti zube. Rana faza bolesti naziva se gingivitisi može uzrokovati oticanje i krvarenje prilikom pranja četkicom.
Ako se ne leči, gingivitis se može razviti u ozbiljniju bolest koja se naziva paradentoza i koja oštećuje kosti i desni koji podupiru u zub. Kada se jednom paradentoza razvije, njene posledice ne mogu da se otklone, ali se njen razvoj može zaustaviti lečenjem kod stomatologa.
Oralna higijena se prvenstveno odnosi na pranje zuba, korišćenje zubnog konca i dodatnu fluorizaciju koja može biti u obliku vodice za ispiranje usne duplje.
Iako zubne paste prvenstveno služe za osvežavanje daha, one koje u sebi sadrže sastojak ksilitol jačaju zubnu gleđ i na taj način štite od karijesa.
Na stomatološke preglede trebalo bi ići dva puta godišnje. Ako je strah razlog vašeg retkog odlaska kod zubara, ne zaboravite da će upravo redovni pregledi sprečiti ono čega se najviše plašite, a to je bol. Svako odlaganje samo povećava mogućnost upala i dodatnih komplikacija.
Na pregledu će vam stomatolog osim zuba pregledati i desni i eventualno snimiti zube rendgenom kako bi se uverio da nema skrivenih problema.
Ako ste trudni, svakako to napomenite, jer snimanje rendgenskim aparatom za vreme trudnoće nije preporučljivo. Ukoliko nemate nikakvih potencijalnih karijesa, odstraniće kamenac (čvrsti plak), a takođe ih i polirati kako bi odstranio plak i mrlje sa površine zuba.

Svetski dan kontracepcije

U petak, 26. septembra 2008. je u oko 60 zemalja obeležen Svetski dan kontracepcije pod sloganom Vaš život, vaše telo, vaš izbor.

Ove godine, Svetski dan kontracepcije usmeren je na upoznavanje mladih sa pozitivnim dejstvima kontraceptivnih sredstava koja se ne tiču isključivo sprečavanja neželjene trudnoće.

Među njima je i smanjenje opasnosti od prenosa polno prenosivih infekcija, ublažavanje raznih poremećaja kod menstrualnih ciklusa (smanjenje odliva, ublažavanje bolova, kao i anemije i umora, kojima su ponekad praćeni menstrualni ciklusi, uspostavljanje redovnijih menstrualnih ciklusa), ali i smanjenje akni i maljavosti.

Stručnjaci, međutim, ističu da pri upotrebi kontraceptivnih sredstava treba voditi računa o tome da estoprogestronske pilule dovode do povećanja opasnosti od tromboembolije, tako da je potrebno utvrditi odsustvo faktora kardiovaskularnih rizika.

Ipak, s godinama se povećava opasnost od kancerogenih i kardiovaskularnih oboljenja, tako da je u periodu između 35. i 40. godine neophodno da žene ponovo proverite adekvatnost kontraceptivnog metoda koji primenjuju.