уторак, август 19, 2025
Blog Stranica 1937

Gojaznost zbog kancelarije

Kancelarijski posao dovodi do povećanja gojaznosti, upozoravaju američki stručnjaci, koji predviđaju da će do 2015. godine u svetu biti dve milijarde ljudi sa preteranom telesnom težinom.

Oni navode da su faktori rizika stres, prekovremeni rad i aktivnosti koje se obavljaju u sedećem položaju.

Najnovije istraživanje američkih naučnika pokazalo je da kancelarijski posao dovodi do povećanja gojaznosti, a mnogi zaposleni nisu svesni rizika od toga što ceo dan provode sedeći.

Gojaznost je epidemija, koja se širi uznemirujućim tempom, kaže Džon Evans, predavač Harvardske škole za javno zdravlje, koja sarađuje sa kiparskim Međunarodnim institutom za očuvanje prirode i javno zdravlje.

Sve je izraženija veza između gojaznosti i uslova na radnom mestu, budući da ono postaje druga kuća, a tradicionalne prehrambene navike zamenjuje konzumiranje brze hrane, bogate štetnim, zasićenim masnim kiselinama, upozorava Evans.

Do 2015. godine u svetu će biti dve milijarde ljudi sa preteranom telesnom težinom, a više od 700 miliona će biti gojazno, tvrde istraživači pomenute dve ustanove, koji su obavili studiju o fizičkoj aktivnosti i navikama na poslu širom EU.

Među faktore rizika od gojaznosti na radnom mestu profesor epidemiologije na Atinskom univerzitetu Atina Linos ubraja i stres vezan za posao, prekovremeni rad i aktivnost koja se nužno obavlja za stolom.

Studija je pokazala da 19 odsto Holanđana i 31 odsto Iraca na poslu ne obavlja nikakvu fizičku aktivnost, dok 55 odsto Grka i čak 61 odsto Francuza uopšte ne upražnjava bilo kakvu fizičku aktivnost.

Istraživači ističu da je za gojaznost odgovoran i nedostatak mesta na poslu gde bi zaposleni mogli da drže i jedu svoju hranu, kao i nedostatak prostorija za vežbu.

Zbog toga bi, smatraju naučnici, poslodavci morali da podstiču fizičku aktivnost zaposlenih, kao i da stvore uslove za fitnes pauze u kancelarijskoj rutini.

Jeftini imitati

Kolač od limuna bez ijednog limuna, sok od narandže bez narandže, čokoladni keks bez čokolade – u nemačkim prodavnicama i restoranima je sve više prehrambenih proizvoda koji se proizvode od jeftinih surogata.

čak ni sir više nije sir! Do ovog zaključka došli su sanitarni inspektori tokom kontrole uzoraka ovčjeg sira, uzetih iz berlinskih restorana, trgovina i pekara.

Sirom se može zvati samo onaj proizvod koji u sebi sadrži 100 odsto mleka. Međutim, mlečne masti se sve češće zamenjuju jeftinom mešavinom biljne masti, vode, belančevina u prahu i aroma. Ovom zamenom za pravi sir, proizvođači uštede i do 40 odsto troškova.

Ne šteti zdravlju

Jeftini imitati su u Nemačkoj dozvoljeni, ali da li su i opasni po ljudsko zdravlje?

Njihovu upotrebu odobrilo je Savezno ministarstvo za zdravlje. S naučnog aspekta, odgovorno tvrdim da ti imitati nisu ni štetni, a ni opasni, kaže za Dojče vele stručnjaka za ishranu Manuele Marin.

Lista takozvanih varljivih proizvoda je duga: šunka napravljena od ostataka mesa i hemijskih pojačivača ukusa, italijanski sos od bosiljka bez ijedne kapi maslinovog ulja, sladoled od vanile bez prave vanile…

Stručnjaci tvrde da krivicu velikim delom snose i sami potrošači koji, u trci za što jeftinijim proizvodima, kupuju ono što se nudi po najnižoj ceni.

Kada bismo bili spremni da za životne namirnice izdvojimo više novca, mislim da bi i proizvođači manje koristili jeftine imitate. Ovako, da bi udovoljili željama kupaca, a istovremeno zadovoljili i svoj interes, ne preostaje im ništa osim da koriste jeftine veštačke proizvode, smatra Manuele Marin.

Predstavnici Udruženja za zaštitu potrošača zahtevaju od proizvođača da imitati na pakovanjima gotovih proizvoda ubuduće budu jasnije označeni. Istovremeno apeluju na građane da porade na svojoj potrošačkoj svesti i da izbegavaju kupovinu ovakvih proizvoda.

Što potražnja bude manja, manja će biti i ponuda.

Bolje razumijevanje alergijskih reakcija

Škotski naučnici s Glasgow University su identifikovali molekul koji pojačava alergijske reakcije posle konzumacije hrane.

Uz to, istraživači su razvili i biološki agens koji delovanjem na molekul nazvan IL-33 može da redukuje simptome alergija, objavio je naučni časopis Proceedings of the National Association of Sciences.

Po njihovim rečima, ovo otkriće dovešće do velikog smanjenja broja fatalnih slučajeva anafilaktičkog šoka.

Pokazalo se kako IL-33, hormon imunološkog sestema, ima ključnu ulogu u pojačavanju upala za vreme teških alergijskih reakcija koje otežavaju disanje pa tako mogu prouzrokovati smrt.

Boza za vrele letnje dane (recept)

Bozu nije teško napraviti. Doduše, za to su potrebna dva dana mućkanja i kuvanja, ali trošak nije veliki, dobije se osvežavajuće letnje piće, pa pokušajte.

Recept

Potrebno je pola kilograma kukuruznog brašna staviti u pet litara mlake vode i ostaviti da odstoji desetak sati. Ili celu noć.

Onda lonac sa brašnom i vodom staviti na laganu vatru i ostaviti da krčka tri sata, pa skloniti sa šporeta da se tečnost ohladi.

U međuvremenu 20 grama kvasca staviti u mlaku vodu da se rastopi, a onda u prokuvano ohlađeno kukuruzno brašno. Dobro promešati i ostaviti sve da stoji još desetak sati.

Posle toga kroz gustu gazu procediti bozu, zasladiti je sa pola kilograma šećera (po ukusu dodati i više ako neko voli slađe). Sipati u boce, ali ne zatvarati ih da ne bi bilo ‘bombardovanja’ u frižideru, budući da flaše u protivnom mogu da puknu.

I to je sva mudrost, stara 150 godina, koliko je star i ovaj recept.

Prohibicija u 16. veku

Boza nije piće novijeg datuma. Naprotiv, pominje se i u istorijskim tekstovima, jer je napravljena u turskom delu centralne Azije već 900. godine.

Njeno zlatno doba bilo je u vreme vladavine Otomanskog carstva. Do 16. veka bozu su pili svi koji su to želeli, u neograničenim količinama, dok neki ljubitelj žešće kapljice nije smislio alkoholnu tartar bozu, pa je sultan Selim Drugi (vladao 1566–1574) morao da uvede prohibiciju, piše Politika

U 17. veku sultan Mehmed četvrti je otišao korak dalje zabranjujući sva alkoholna pića, a budući da se u toj kategoriji našla i boza, zatvorio je sve prodavnice boze.

Turski putopisac Evlija čelebija svedoči u svojim zapisima da se boza u to vreme naširoko pila i da je samo u Istanbulu postojalo 300 prodavnica boze, u kojima je radilo oko hiljadu ljudi.

Janičari u turskoj vojsci su je posebno voleli.

Svako se potrudio da bozi doda nešto svoje, u Albaniji je to pšenično brašno, kao i na Krimu, u Kirgiziji se boza spravlja od zgnječene pšenice, a u Turkmeniji sa grubo lomljenim pirinčem.

Kupatila su opasna za decu

Godišnje se 43 000 dece u Americi povredi padom u kupatilu, pokazuju nalazi američkih naučnika objavljeni u časopisu Pediatrics.

Ranije studije o povredama dece zadobijenim u kupatilima bile su fokusirane na opekotine i slučajeve davljenja u kadi.

Istraživači napominju kako se dnevno u SAD u padovima u kupatilima povredi prosečno 120 dece i da ova brojka stagnira već 18 godina, koliko se prikupljaju ovakvi podaci.

Pokazalo se kako se u padovima u 54% slučajeva povređuju deca mlađa od 4 godine, a 72% povreda koje su zahtevale pomoć lekara beleži se zbog padova u kadama.

Najčešće povrede su posekotine (60% slučajeva), uglavnom na licu, glavi i vratu.

Oko 3% dece povređene u ovakvim padovima moralo je biti hospitalizovano.

Izbegavajte jarko crveni paradajz

Paradajz sa Kvantaške pijace u Beogradu, začinjen je pesticidima. To su pokazale hemijske analize uzoraka povrća koje su obavljene prošle nedelje.

U paradajzu je pronađen ‘ciprodinil’, hemikalija kojom se prskaju jabuke i višnje i kojom ne sme da se tretira povrće. Otkrivena je u paradajzu koji je prodavao poljoprivredni proizvođač i nakupac iz Lebana. Njemu smo zabranili prodaju oko 400 kilograma i napisali prekršajnu prijavu zbog puštanja u promet hrane koja nije bezbedna, kaže za Politiku Svetlana Stankov, načelnica Fitosanitarne inspekcije Ministarstva poljoprivrede.

Najveći problem je što je sporni paradajz već prodat, jer inspekcija nema mogućnosti niti ovlašćenja da oduzme robu i zabrani prodaju pre nego što dobije rezultate. Za to je potrebno barem pet, šest dana,

I ostale namirnice pod strogom kontrolom

U Nacionalnoj organizaciji potrošača Srbije kažu da se mora stati na put onima koji svesno truju građane kako bi svom proizvodu dali lepši izgled i upozoravaju da ‘fungicid’ koji je koristio ovaj prodavac sa Kvantaške pijace ima otrovna i kancerogena svojstva. Iz ove ogranizacije upućuju savete proizvođačima.

Treba izbegavati paradajz koji je izrazito crvene boje, a iznutra zelen. Spoljašnjost ovog povrća ne sme da bude skroz crvena, već oko peteljke mora da bude pomalo zelena. Ukoliko nije tako, reč je o prskanom paradajzu koji ne treba kupovati, savetuje Goran Papović, predsednik NOPS-a.

Osim voća i povrća analizirani su i uzorci mesa, mleka i mlečnih proizvoda. Ova ispitivanja obavili su veterinarski inspektori. Svi rezultati sa beogradskih tržnica bili su ispravni, ali je na kragujevačkoj pijaci proizvođačima jaja koji nisu imali potvrdu o zdravstvenoj ispravnosti zabranjena prodaja.

Timovi poljoprivrednih, veterinarskih i fitosanitarnih inspektora su 27. juna kontrolisali šest pijaca u prestonici, kao i tržnice u Novom Sadu, Kragujevcu, Leskovcu, Užicu i Nišu. Fitosanitarci su uzeli ukupno 76 uzoraka voća i povrća.

Paradajz, krastavac, crni luk, paprika, krompir, šargarepa, limun, banane i maline testirani su na pesticide, i to na svih 900 proizvoda za zaštitu bilja. Ispitivanja su obavljena u akreditovanoj laboratoriji SP laboratorija u Bečeju.

Iz Generalnog inspektorata Ministarstva poljoprivrede poručuju da će nastaviti da kontrolišu pijace i da će sve češće da ispituju bezbednost poljoprivrednih proizvoda.

Zbog visokih temperatura kvalitet proizvoda na pijacama svakodnevno se kontroliše, izjavila je Sanja čelebićanin, načelnica Veterinarske inspekcije.

Pijačne uprave su spremno dočekale leto i obezbedile adekvatne uslove za čuvanje i prodaju lako kvarljivih namirnica, kao što su mlečni proizvodi i jaja, izjavila je čelebićaninova za Tanjug i najavila još intenzivnije kontrole tržnica, ali i mesara i ribarnica.

Stvaranje “kamena” u organizmu

Stručnjaci su izračunali da kod 5-10 odsto ljudske populacije postoji mogućnost da se u toku života stvori kamen u organizmu. Pritom je ta mogućnost tri puta veća kada su u pitanju muškarci. Važan podatak je i da se kamen najčešće javlja u četvrtoj ili petoj deceniji života, što uslovljava veliki socioepidemiološki značaj ove problematike.

Kamen u bubregu, mokraćnim kanalima i bešici – često je oboljenje savremenog čoveka.

Kamen se na latinskom kaže «calculus», a na grčkom «lithos», pa su u upotrebi nazivi kalkuloza i litijaza – kada se radi o stvaranju kamena u organizmu. Pošto govorimo o urotraktu – koristi se naziv UROLITIJAZA.

Urolitijaza je poznata još od drevnih vremena, u Grčkoj i Rimu. Ali, tek se u moderno vreme, sa razvojem novih tehnologija, leči – što je moguće manje invazivno. I to sa velikim uspehom.

Kakav sve može da bude kamen?

Kamen predstavlja fizičko telo koje može da bude različitog oblika, veličine, boje, tvrdoće, hemijskog sastava… Najčešće postoji samo jedan kamen – u jednom bubregu ili mokraćnim putevima – sa iste strane, ali može da postoji i više kamenčića, na jednoj ili obe strane. Treba napomenuti da je veliki problem povratak bolesti, to jest, da se kod oko 50 odsto pacijenata za pet godina ponovo formira kamen u urotraktu.

Koji su uzroci nastanka kamena u organizmu?

Uzroci nastanka kamena su brojni, ali još uvek nedovoljno poznati. Može da nastane zbog zastoja mokraće, anatomskih abnormalnosti, metaboličkih poremećaja, infekcije, sistemskih bolesti, stanja posle hirurških operacija, prisustva stranog tela, ali i kao familijarna pojava, uslovljen klimatskim faktorima, zanimanjem, ishranom, polom…

Koji su simptomi?

Najčešći simptom, koji pacijenta i dovodi do lekara je bol u slabini, trbuhu ili bešici (u zavisnosti od lokalizacije), koji može da se širi u druge urogenitalne organe. Dešava se da je to praćeno poremećajem mokrenja, često sa pojavom krvi u mokraći, mučninom i povraćanjem, lako povišenom temperaturom i uznemirenošću. U slučaju postojanja jednog funkcionalnog bubrega, može da dođe i do prestanka mokrenja (anurija).

Da li je lako postaviti dijagnozu?

Postavljanje dijagnoze urolitijaze najčešće nije teško. U tome će pomoći klinički pregled, laboratorija krvi i mokraće, ultrazvuk, rendgen… što može da se dopuni još nekim kontrastnim metodama i skenerom (CT).

Međutim, treba uvek imati u vidu da i druga oboljenja mogu da imaju slične simptome: upala slepog creva, «vezana creva», divertikuloza, kamen u žučnoj kesi, čir na želucu ili dvanaestopalačnom crevu, bolesti kičmenog stuba i nerava, kile, vanmaterična trudnoća i razne bolesti urogenitalnih organa.

Kako se leči? Da li je neophodna operacija?

Lečenje može da bude konzervativno (uzimanje lekova, povećan unos tečnosti) ili interventno. Kada su pitanju manji kamenčići, promera 4-5 milimetara, spontana eliminacija je moguća u 80 odsto slučajeva. Sa porastom veličine, mogućnost spontane eliminacije opada, pa mora da se primeni neki drugi metod.

Postoji nekoliko načina lečenja urolitijaze, u zavisnosti od pozicije kamena (bubreg, mokraćni kanal, bešika).

Razbijanje kamena u urinarnom sistemu spoljašnjim udarnim talasima – ESWL je metoda koja se primenjuje više od 20 godina. Pokazala je izvanredne rezultate u lečenju kamena u gornjim urinarnim putevima (bubreg i mokraćni kanali). Praktično je jedina neinvazivna metoda lečenja urinarne kalkuloze, sa najmanje komplikacija. Veoma je «komforna» za pacijenta, ne zahteva anesteziju, može bezbedno da se radi više puta, a pacijenti po završenom tretmanu odlaze kući.

Ureterorenoskopska litotripsija – URS, odnosno razbijanje kamena u ureteru je jedna od endoskopskih metoda. Optičkim instrumentom se kroz mokraćni kanal i mokraćnu bešiku ulazi u ureter (mokraćni kanal) i pristupa kamenu. On se, zatim, u zavisnosti od izvora energije (elektrohidraulički, laser, ultrazvuk, balistički…) razbija u sitne kamenčiće – koji mogu spontano da se eliminišu, prirodnim putem. Izvodi se najčešće u «regionalnoj» anesteziji ili opštoj anesteziji, uz kratkotrajno postoperativno zadržavanje u bolnici.

Litotripsija (razbijanje) kamena u mokraćnoj bešici je endoskopska metoda, aparaturom prilagođena za razbijanje kamenova u mokraćnoj bešici, koji su obično veći od kalkuloze uretera. Izvodi se pod istim uslovima i sa istim izvorom energije kao i litotripsija kamena u ureteru.

• U svetu se primenjuje i metod perkutana nefrolitotomija – PNL. U pitanju je direktan pristup kamenu u bubregu kroz kožu, posebnim optičkim instrumentom, a razbijanje kamena se vrši istim izvorima energije kao kod prethodne dve endoskopske metode.

Ipak, ne može svaki kamen da se razbije navedenim metodama, pa je nekad neophodna klasična hirurška operacija. Na svu sreću – u svega tri do pet odsto slučajeva.

Zlatna maka

Maka (Lepidium meyenii) je koren sličan rotkvici, koja je visoko cenjen dijetetski proizvod i koristi se kao prirodni lek. Maka pomaže u regulisanju i kontroli normalnog funkcionisanja organizma i pruža brojne zdravstvene koristi, zbog čega je postala poznata kao “peruansko čudo”.

Maka je izvorno iz Perua i uspeva na visokim platoima Anda, na nadmorskim visinama preko 4.000 metara. U celom svetu, ona je jedina poznata kultivisana biljka za ljudsku ishranu, koja raste na takvim visinama. Odlična otpornost na niske temperature i visoka UV otpornost, omogućili su maki da uspeva u tako surovim uslovima, zbog čega i poseduje svoje navedene osobine.

Danas, popularnost make ubrzano raste, jer ona istinski povećava celokupnu energiju, pruža osećanje dobrobiti, povećava libido i reguliše seksualne funkcije. Površine namenjene gajenju make u Peruu povećavaju se svake godine, kako bi se zadovoljila rastuća tražnja. Istovremeno, veliki broj naučnika širom sveta sve više proučavaju, i skreću pažnju ka istraživanju osobina i dejstva make. Muškarci i žene širom sveta sve više koriste maku kao prirodni izvor zdravlja i energije.

Sastav

Izuzetne osobine make potiču od njenog jedinstvenog sadržaja koji čine:
– 59% karbohidrata
– 14% proteina
– 9% vlakana
– 2% masonća

Veoma je bogata esencijalnim (18) amino kiselinama (aspartanska, glutaminska, serin, glicin, arginin, valin, lizin, linolejska, palmitinska, oleinska,..), vitaminima (B1, B2, B12, C i E), mikro i makro elementima (lako apsorbujući kalcijum, kalijum, magnezijum, fosfor, cink, jod, gvožđe), kao i sa skoro 60 fitonutrijenata.

Međutim, maka ima zadivljujuće dejstvo zahvaljujući kombinaciji navedenih nutritivnih elemenata kao i jedinstvenih komponenata, koje se nalaze samo u zlatnoj maki, i to su četiri alkaloida pod imenom makaidi i makaeni. Pored toga u sastav make ulaze i glukozinolati kao i steroli u koje spadaju: brasikosterol, ergosterol, kampesterol, sitosterol i ergostadienol. Ovakav sastav zlatne make prouzrokuje najjače nutricionističko i zdravstveno dejstvo.

Početak upotrebe make (istorijat upotrebe make)

Koreni upotrebe make potiču još pre 10.000 godina. Maku su upotrebljavale stare civilizacije, dugo pre Inka, ne samo za ishranu već i u medicinske svrhe. Bila je važan sastojak ishrane ljudi iz tog doba, jer poseduje daleko veće nutricionističke vrednosti u odnosu na druge proizvode, zbog visokog procenta šećera, proteina, masti i esencijalnih elemenata (jod, gvožđe, kalijum, magnezijum,… alkaloidi, makaidi i makaeni, kojih ima samo u maki).

U vreme Imperije Inka, legende govore da su ratnici Inka konzumirali velike količine make pre nego što su išli u borbe. To ih je činilo zastrašujuće snažnim. Ali, nakon pobede i osvajanja grada, vojnicima Inki je bilo zabranjeno da koriste maku, kako bi zaštitili žensku populaciju u osvojenim gradovima, od njihovih moćnih seksualnih impulsa. Tako je 500 godina unazad maka dobila reputaciju čarobne biljke koja daje energiju, povećava snagu, pojačava libido i plodnost, ne samo kod ljudi, već i kod životinja.

Španski osvajači su toliko bili opčinjeni i zadivljeni dejstvom make da su jedno vreme naplaćivali porez ne u zlatu, već u zlatnoj maki. U kolonijalnim zapisima od pre 200 godina, mogu se naći podaci o tačnim kupovinama korena make od strane španskih vlasti.

Svetsku afirmaciju maka je dobila zahvaljujući naučnom radu peruanskog biologa, Dr. Gloria Chacon de Popovici, njeni naučni radovi i objavljene knjige doprineli su da biljka Maca – Lepidium Meyenii, zainteresuje i druge naučnike za svoja izuzetna svojstva.

Dr. Gloria Chacon de Popovici:
“čast mi je što sam pre 40 godina naučno otkrila i dokazala nutricionističku i medicinsku vrednost ove jedinstvene vrste Maca (Lepidium Meyenii), biljku Anda, koja je našim predcima bila poznata hiljadama godina. Iskreno se nadam da će zlatna maka, 100% prirodan proizvod, dati našoj planeti bolji kvalitet života, ne samo u sadašnjem, već i u vremenima koja dolaze.”

Način delovanja

Nauka je dokazala da je zlatna maka moćan adaptogen i energajzer, što znači da ima mogućnost da vrši balans i stabilizuje telesni metabolizam potpuno prirodno za muškarce i žene. Koristi se individualno za svaku osobu sa potrebama koje diktira sam organizam.

Pre nego što se specifično leče određeni simptomi, adaptogeni se koriste za poboljšanje celokupnog stanja organizma. Zlatna maka podiže opštu otpornost na bolesti, normalizuje funkcionisanje ljudskog organizma, podstiče fizičko i mentalno zdravlje a pri tom nema nikakve kontraindikacije. Maka, kao adaptogen, deluje prvenstveno na endokrini sistem. Stimulacijom hipofize i hipotalamusa, maka utiče i na sve žlezde sa unutrašnjim lučenjem da održe optimalni nivo hormona za normalno funkcionisanje celikupnog ljudskog organizma. Maka je prirodan i efikasan regulator hormonalne ravnoteže primenjiv na oba pola i na sve starosne grupe.

Hormonalni disbalans je bolest našeg vremena prouzrokovana tempom, stresom i uslovima života savremenog čoveka. Hronični umor, nervoza, depresija, anksioznost, poremećaj sna, PMS, nedostatak seksualne želje, impotencija, neplodnost, bolne menstruacije, menopauza, andropauza, samo su neki od simptoma poremećenog rada našeg hormonalnog sistema. Zlatna maka tradicionalno deluje na povećanje energije i izdržljivosti. Za razliku od kofeinskih preparata, maka daje baznu i dugotrajnu energetsku funkcionalnost organizmu. Zbog tako efikasnog uticaja na nivo hormona i muškaraca i žena, zlatna maka direktno utiče na povećanje plodnosti kod oba pola. Maka nam pomaže da lakše i brže ublažimo i otklonimo pomenuta stanja koja su posledica svakodnevnog života, punog žurbe i stresa.

Koristi zlatne make

1. Reguliše i uspostavlja hormonalni balans celokupnog organizma
2. Povećava fizičku izdržljivost i energiju
3. Otklanja hronična stanja umora i stresa
4. Reguliše i neguje endokrini sistem
5. Podstiče memoriju i mentalne sposobnosti
6. Smanjuje depresiju
7. Umanjuje propratne simptome PMS-a
8. Smanjuje menstrualne bolove
9. Reguliše neuredne menstruacije
10. Ublažava simptome menopause kao što su valunzi, nošno preznojavanje, suvoću vagine, promene raspoloženja i depresije, uključujući probleme sa štitnom žlezdom, osteoporozom i fibromialgijom
11. Povećava plodnost
12. Povećava libido
13. Prirodna zamena za hormonalnu terapiju
14. Povećava nivo testosterona
15. Povećava broj i pokretljivost spermatozoida
16. Povećava libido i potenciju
17. Pomaže kod erektivne disfunkcije
18. Pomaže u stvaranju mišićne mase na prirodan način
19. Ublažava simptome andropauze
20. Umanjuje depresiju i anksioznost
21. Povećava fizičku izdržljivost i energiju
22. Pomaže kod akni, suvoći kao i ostalih problema na koži izazvanih hormonalnom disfunkcijom
23. Zlatna maka je jak afrodizijak

Način upotrebe

S obzirom da je zlatna maka namirnica – dijetetski proizvod, koristi se u mnogo većim dozama nego druge lekovite biljke i može se koristiti u neograničenom vremenskom periodu bez ikakvih rizika i bilo kakvih štetnih posledica. Zlatna maka bi trebalo da se uzima u dnevnoj dozi, minimum 2gr. do 5gr., ali doziranje može da se poveća prema individualnim potrebama.
Jedna ravna kafena kašika = 2gr.
Važno je napomenuti da ukoliko uzimate manje od preporučene dnevne doze, verovatno će željeni rezultati izostati. Najbolje je početi sa dnevnom dozom od 2-3gr., a zatim je povećavati, u zavisnosti od individualne reakcije organizma. Zlatna maka je dijetetski proizvod i ne zahteva lekarski recept. Osnovno pravilo za korišćenje zlatne make je redovna, tj., svakodnevna upotreba minimalne doze 2-5gr.

Zašto u prahu

Zlatna maka je u prahu, zato što je to najbolji, najjednostavniji i najprirodniji način upotrebe. Takođe je i gelatinizirana zato što to omogućava najbolji i najbrži proces resorpcije u organizmu. Prah zlatne make se može pomešati sa sokom, jogurtom, mlekom,… ili posuti po hrani za vreme obroka. Može se uzeti i kašika čiste make uz obrok. Najbolji rezultati se postižu ukoliko se uzima tokom obroka.

Sporedni efekti

Nema poznatih sporednih efekata. Ipak, ukoliko ste trudnica, dojilja ili se oporavljate od teške operacije, konsultujte se sa Vašim doktorom.

Interakcija sa lekovima

U momentu pisanja, ne postoje dokumenta i saznanja o interakciji zaltne make sa bilo kojim lekom. Zlatna maka je apsolutno neškodljiv preparat.

Zašto izbrati zlatnu maku

Upoteba make kao prirodnog i zdravog proizvoda raste kontinuirano u celom svetu poslednjih godina. Zbog toga se stalno pojavljuju novi “brendovi” make koji se nude potencijalnim potrošačima. Neophodno je uzeti nekoliko važnih faktora kada se opredeljujete koju maku upotrebiti, kao što su:
1. Zlatna maka poseduje certifikat da je 100% organski proizvod
2. Zlatna maka je gelatinizirana
3. Maka je izvorno biljka iz Perua, i samo maka koja raste na visoravnima peruanskih Anda, može da pruži kompletan obim koristi, koje inače poseduje. Važno je imati u vidu da se zbog velike tražnje, maka počela gajiti i na drugim lokacijama i drugim zemljama. Takva maka ima daleko umanjena dejstva nego originalna zlatna maka. Pojedini proizvođači je zato i mešaju sa drugim sastojcima, da bi postigli barem neke efekte. Zlatna maka je 100% čist izvorni proizvod od korena make koji se gaji na na Junin platou peruanskih Anda i zbog toga možemo da garantujemo da će korisnici naše zlatne make dobiti maksimalnu korist koju maka inače pruža.
4. Naša kompanija ima veoma striktnu politiku kontrole kvaliteta. Koristimo prvoklasnu sirovinu (koren make) a proizvodni proces poseduje certificate HACCP, SQF i GMP. Naš cilj je da garantujemo kvalitet naših proizvoda i da dobijemo apsolutno poverenje naših potrošača.
5. Posebno je važno istaći činjenicu da je naša zlatna maka 100% čist gelatinizirani prah, proizveden od 100% čistog korena make i nije korišćen bilo kakav drugi dodatak. Naši potrošači dobijaju kompletnu i maksimalnu korist od naših proizvoda.

Organski proizvod

Zlatna maka poseduje certifikat organskog proizvoda što omogućava da krajnji korisnik dobije dodatne koristi, jer to podrazumeva neke od pozitivnih karakteristika:

– Certifikat – organski proizvod korisniku garantuje da je proizvod uzgajan, i da se o njemu vodilo računa prema striktnim procedurama i da u sebi ne sadrži toksične hemijske elemente. Takođe, garantuje korisniku da se tokom proizvodnje primenjivala stalna kontrola kvaliteta.
– Organski proizvod umanjuje zdravstveni rizik jer se tokom organske proizvodnje hrane ne koriste hemikalije.

Važnost gelatiniziranja

Zlatna maka je gelatinizirana, čime je omogućena lakša apsorbcija u ljudskom organizmu. U procesu gelatiniziranja maka se dodatno termički obrađuje pri čemu se razgrađuju skrobni lanci, a maku čine rastvorljivijom i bolje apsorbujućom u digestivnom traktu. Takođe, navedeni proces vrši koncentraciju aktivnih supstanci što nam omogućava da mnogo brže i efikasnije iskoristimo sve blagodeti koje pruža zlatna maka. Dodatna prednost gelatinizirane zlatne make je ukus, koji je prijatan i sladunjav, tj., mnogo bolji od ukusa obične make. Ovo je veoma važno, jer omogućava da se zlatna maka može konzumirati u prahu.

Ljudske bakterije otporne na antibiotike

Ljudske bakterije otporne na antibiotike počele su da se šire na zabrinjavajući način i u vanbolničku sredinu i predstavljaju veliki zdravstveni problem, pokazali su rezultati istraživanja francusko-švedskog tima medicinskih stručnjaka.

Istraživanje čiji su rezultati objavljeni u onlajn naučnom časopisu PlosVan sprovedeno je na takozvanim sinjim galebovima, veoma prisutnim na Mediteranu, koji se mogu smatrati bioindikatorima stanja životne sredine.

Sada je, kako su istakli naučnici, primećeno zabrinjavajuće širenje ljudskih bakterija otpornih na antibiotike i van bolničke sredine, tako da se ljudi njima mogu zaraziti i na drugim mestima, znatno više nego ranije, preneo je francuski dnevnik Frans soar.

Istraživanje je pokazalo i veću otpornosti bakterija na šest antibiotika, među kojima su i tri takva veoma poznata leka – tetraciklin, streptomicin i ampicilin.

Više od milijardu ljudi gladuje

Visoke cene hrane su u prvoj polovini 2009. u glad gurnule dodatnih 105 miliona ljudi, rekla je lider UN-ovog programa za hranu (WFP), čime je ukupan broj gladnih u svetu prešao jednu milijardu.

Zatraživši od bogatih država na sastanku ministara razvoja grupe G8 da ne smanjuju pomoć, Josette Sheeran je rekla da se svet suočava s humanitarnom katastrofom jer sve više ljudi teško uspeva da pojede pristojan obrok.

U prvih šest meseci ove godine broj gladnih povećao se za 105 miliona ljudi, rekla je Sheeran navodeći podatke koje je objavila UN-ova agencija za hranu i poljoprivredu (FAO).

Po tim podacima više od milijardu ljudi je neuhranjeno.

FAO je rekao da je 2008. u svetu bilo 963 miliona gladnih.

Sheeran je rekla da se ove godine svake nedelje bileži dodatnih 4 miliona gladnih.

WFP ove godine potražuje 6,4 milijarde dolara za pomoć u hrani, ali su davanja donatora pala uveliko ispod tog nivoa.

WFP je do kraja prošle nedelje dobio 1,5 milijarde dolara.

Nemačka: Maloletnicima zabranjeno korišćenje solarijuma

Maloletnim osobama će ubuduće u Nemačkoj biti zabranjeno korišćenja solarijuma, odlučio je nemački parlament velikom većinom glasova.

Ko pre svoje 30. godine redovno posećuje solarijume povećava opasnost od raka kože za 75%, stoji u izveštaju Nemačkog udrženja za borbu protiv raka (Deutsche Krebshilfe).

Po navodima te organizacije, godišnje u Nemačkoj preko 140 000 osoba oboli od raka kože, a od toga 22 000 od melanoma.

U Nemačkoj 3000 građana godišnje umre od posledica ove bolesti.

Po podacima Savezne kancelarije za zaštitu od štetnih zračenja, u Nemačkoj je registrirovano preko 5000 komercijalnih solarija koje koristi oko 14 miliona građana.

Oko 3 miliona korisnika korišćenje solarijuma je započelo u starosti između 10 i 17 godina.

Za vlasnike solarijuma koji se ne budu držali zabrane korištenja za osobe mlađe od 18 godina, predviđene su novčane kazne u visini do 50 000 evra.

Zabrana, koja je donesena u sklopu reforme zakona o dopuštenim zračenjima, ne odnosi se na solarijume u privatnim prostorijama.

Zakon je izglasan glasovima svih parlamentarnih stranaka s izuzetkom Liberalno-demokratske stranke

Brusnica – lekovita biljka

Retko koja biljka sa svojim plodovima je potvrdila doprinos zdravlju kao brusnica. Poznata je kao prirodni antibiotik a njeni crveni, tvrdi, bobičasti plodovi bogati su različitim zaštitnim materijama, sadrže minerale, vitamin A, vitamin C, kalijum i biljna vlakna. Ima kiselkast ukus zbog veće količine vitamina C.

Brusnica kao lekovita biljka već je dugo poznata: od lišča i plodova se prave lekoviti čajevi, u svežem obliku se prave sokovi, plodovi se mogu čuvati smrzavanjem ili sušenjem a njima možemo da pripremamo džemove i ukusne umake i jela. Kao jagodasto voće pravi su izvor prijatnosti i zdravlja.

Bilo da su sveže brusnice, sok, smrznute ili sušene brusnice, prirodan su antibiotik koji uništava štetne bakterije i gljivice u telu. Njeni bioflavonoidi imaju posebno antibakterijsko dejstvo (tako su pokazala istraživanja), da brusnice mogu sprečiti pojavu infekcije urinarnog trakta (E. Colli bakterije). Materije brusnice deluju i na uništenje bakterije Helicobacter pylori koja je uzročnik čira i raka na želucu a takođe smanjuju rizik od pojave bolesti zuba i desni. Sastojci brusnice smanjuju rizik i od različitih karcinoma, kao što su rak dojke i debelog creva, sprečavaju rast ćelija raka i njegovog širenja po telu.
Brusnica pomaže pri obnovi vida (očiju), smanjuje šećer u krvi, što je posebno korisno za dijabetičare. Plodovi brusnice su izuzetno cenjeni u ishrani osoba izloženih stresu a prevencija su i kod kardiovaskularnih bolesti, srca i krvnih sudova.

Deci i starijim osobama preporučuje se sok i čaj od plodova i lišča brusnice, a lišče se bere posle berbe plodova.

Svako ko želi, a ima mogućnost, može na svojoj okućnici da posadi manji nasad brusnica tako da ima i lišče i plodove na dohvat ruke. U proleće, na početku marta ili aprila, pravo je vreme za njihovo sađenje.

U upotrebi je Evropska brusnica (Vaccinium vitis-idaea) i Američka brusnica (Vaccinium Macrocarpon – Cranberry)

Vršnjačko nasilje u školi

Definicija nasilja

Svaki čovek u detinjstvu iskusi neki vid nasilja, bilo da je u ulozi vršioca nasilja, onaj koji trpi ili je jednostavno svedok nasilja nad nekim drugim. Nasilje predstavlja svaki oblik ponašanja koje ima za cilj namerno povređivanje ili nanošenje bola, bilo psihičkog ili fizičkog. Za razliku od nasilnog, agresivno ponašanje je jednokratno, može biti samo nekontrolisana reakcija ili odbrana. Nasilno ponašanje ima obično isti ili sličan sadržaj, traje duži vremenski period i nasilnik ima moć nad žrtvom.

Nasilje se pojavljuje u različitim oblicima. Verbalno nasilje je svaki vid ismevanja, nazivanje pogrdnim imenima, ruganje, vređanje, dobacivanje. Nije neophodno naglašavati koliko deca, bez obzira na uzrast, mogu biti inventivna u ovakvim “kreativnim“ oblicima verbalnog izražavanja. Fizičko nasilje podrazumeva udaranje, guranje, otimanje i uništavanje stvari. Ranijih godina je uglavnom bilo karakteristično za dečake, ali se, nažalost, sve češće javlja i kod devojčica. čini se da je tranzicija odnela barbike.

Deca koja su izolovana iz društva, ignorisana od strane drugova, trpe ogovaranje i o njima se izmišljaju razne priče koje obično nemaju lep i istinit sadržaj, jesu žrtve socijalnog nasilja. Psihičko nasilje podrazumeva preteće poglede, grimase, neželjene komentare, iznuđivanje novca, ucenjivanje.

Seksualno nasilje je neželjeno dodirivanje na neželjeni način i neželjene delove tela, iznuđivanje seksualnih usluga, prinuda na seksualni čin. Pošast interneta jeste i zloupotreba fotografija i video snimaka dece.

Dete koje trpi nasilje

Postoje izvesne osobine koje karakterišu svaku od navedenih grupa. Potencijalna žrtva nasilja jeste dete koje je submisivno, defanzivno, introvert sa niskim samopoštovnajem. Ovakvo dete će i na najbezazlenije opaske reagovati plačem, povlačenjem, izolovanjem od društva. Plašljivo, tiho i povučeno dete omiljena je meta onih koji vole da svoju snagu demonstriraju nad drugima, bilo fizičku ili psihičku.

Nepotrebno je naglašavati da bi roditelji morali da imaju uvid u ponašanje i raspoloženje svoje dece. Ukoliko ste primetili da je vaše dete povučenije nego inače, slabo jede, razdražljivo je, loše spava i budi se vrišteći ili mokreći u krevet, krajnje je vreme da porazgovarate šta se dešava sa njim. Jako trzanje na iznenadne zvuke, menjanje maršute odlaska ili vraćanja iz škole, kašnjenje u školu, modrice po telu mogu takođe biti pokazatelji da se nad vašim detetom vrši neki oblik nasilja. Stalne glavobolje, bolovi u stomaku, ukoliko nisu izgovori za pismene vežbe, mogu biti alarmanti signali. Nestanak ličnih stvari i veći zahtevi za džeparac mogu značiti iznuđivanje novca. Naravno, ako isključite mogućnost da je vaš pubertetlija počeo da puši ili konzumira neku psihoaktivnu supstancu.

Prvi korak ka rešavanju nasilja jeste otvoren razgovor sa detetom. Pokušajte da doznate od kada se nasilje događa, kako, gde, ko su akteri. Pokažite detetu da se saosećate sa njim i da ćete dati sve od sebe da zaustavite tekuću neprijatnu situaciju. Ali nemojte obećavati da će sve i odmah biti u redu. Probajte zajedno da nađete rešenje. Dogovorite se o predstojećim koracima rešavanja problema. Imajte na umu da roditelji koje ne prijave nasilje ne mogu ga ni zaustaviti. Ovo naravno ne podrazumeva da se vi lično svetite nasilniku ili nekome njemu bliskom. Mnoga deca će prestati sa nasiljem ukoliko njihovi roditelji saznaju čime se deca bave u slobodno vreme.

Nažalost, roditelji dece koja vrše nasilje ne žele uvek da pogledaju istini u oči. Brane se uglavnom neistinitim argumentima kako zaposleni u školi mrze njihovo dete, kako su oni bili još gori u tim godinama, ili kako oni jednostavno ne pronalaze način da kontrolišu sopstveno dete. Važno je da razgovor sa takvim roditeljem obavite u prisustvu odeljenjskog starešine ili stručne službe, odnosno psihologa i/ili pedagoga škole. Ukoliko se nasilje i dalje nastavi, ponovo kontaktirajte zaposlene u školi. Postoje tačno propisane zakonske procedure koje se u takvim okolnostima preduzimaju (Opšti protokol za zaštitu dece od zlostavljanja i zanemarivanja). Takođe, neke škole imaju oformljene timove zadužene za bezbednost u školi i rešavanje problema vezanih za nasilje. Raspitajte koje su osobe članovi ovog tima i obratite se njima za pomoć. Budite uporni i istrajni i stalno razgovarajte sa detetom da li se nasilje zaustavilo.

Deca koja vrše nasilje

Zašto deca uopšte vrše nasilje? Motivi mogu biti zaista raznoliki. Neka deca, naročito mlađeg uzrasta, nemaju adekvatan uvid u sopstveno ponašanje. Tako za njih nema određenu težinu rečenica koja podrazumeva ismevanje drugog deteta zbog fizičkih ili materijalnih nedostataka. Starija braća ili sestre, odrasli ljudi kojima se dive ili jednostavno likovi iz akcionih filmova mogu i te kako biti modeli za imitaciju i kreiranje sopstvenog imidža. Koliko roditelja zaista poštuje ograničenje uzrasta koje stoji u uglu svakog filma na domaćim televizijskim programima?

Komunikacija sa vršnjacima je veština koja se uči, tako da je moguće da je deca ne usvoje na adekvatan način. U tom slučaju, “ko tebe kamenom, ti njega sa dva“ može biti jedini naučeni model komunikacije. U detinjstvu je pripadnost grupi od izuzetne važnosti. Ali ako ste u grupi, onda se morate i ponašati kao njeni članovi. To bi značilo da se pojedina deca i ne bi izolovano tako ponašala ukoliko ih drugovi ne bi nagovarali na nasilje.

Deca koje prolaze kroz neki težak period u životu, gubitak ili razvod roditelja, selidba ili nešto slično, mogu svoje nezadovoljstvo pokazati i kroz agresiju nad drugom decom. Roditelji ili staratelji bi u tom slučaju morali više pažnje posvećivati detetu koje je nespremno za novonastalu situaciju i potražiti pomoć stručnih lica.
Nasilje će vršiti i dete koje je i samo žrtva porodičnog nasilja ili se u porodici toleriše ovakav vid ponašanja. Roditelji koji su bez saosećanja i topline, ili previše popustljivi i ne postavljaju granice u ponašanju, odgovorni su za naslino ponašanje dece. Takođe, stereotipni način mišljenja, sistem vrednosti i mentalitet utiču na razvoj ličnosti svakog od nas, moguće i negativno.

Gotovo svakom roditelju je neprijatno kada ga pozovu iz škole i saopšte da njegovo dete vrši neki oblik nasilja nad drugim detetom. Ono što je jako bitno u ovakvoj situaciji je da ne zatvarate oči pred istinom i da ozbiljno shvatite problem i pristupite njegovom rešavanju.

Prvi korak je, pogađate, razgovor sa detetom. Jasno mu stavite do znanja da ne tolerišete nasilje. Nemojte na njegovo nasilje odgovarati batinama ili bilo kojim vidom nasilja. Uskraćivanje nečega što dete voli je mnogo efikasniji metod kažnjavanja. Zatim mu pomozite da stekne uvid u svoje ponašanje i posledice onoga što je činilo. Pitajte ga na koji je način mogao drugačije da reaguje. Razvijajte empatiju kod njega pitajući ga šta misli kako se to drugo dete osećalo dok je ismevano, tučeno ili iznuđivano. Naučite ga da se izvini i popravi greške. Pohvale i nagrade su neizostavni deo vaspitanja. Pohvalite ga za željeno ponašanje. Pitajte ga kako se ono tada osećalo. Budite u toku i pratite šta vaše dete radi. Naučite ga da stiče i održava prijateljstva. Sarađujte sa školom i ne stidite se da potražite stručnu pomoć!

Dete koje je svedok nasilja u školi

U razgovoru sa detetom saznajete da li ovo je visak se u njegovoj školi vrši nasilje. Postoje mnogobrojni svedoci nasilja, ali se niko ne usuđuje da ga prijavi. Važno je da objasnite detetu razliku između tužakanja i prijavljivanja nasilja. Razlika je u krajnjem cilju prijave. Jedan od razloga prijave odraslim licima može biti i strah da onaj koji prijavljuje i sam ne postane žrtva istog nasilnika. U tom slučaju ste vi dužni kao roditelj da sakupite detaljne informacije o aktu nasilja i prijavite ih odeljenjskom starešini ili stručnim saradnicima u školi.

I za kraj, setite se da ste vi kao roditelj prvi model ponašanja koji dete usvaja. Stoga naučite da kontrolišete sopstveni bes i ljutnju. Razgovarajte sa decom o emocijama. Ali ih i pokazujte! Naučite da uvidite sopstvene greške i da pred detetom izgovorite magičnu reč “izvini“. Ne ismevajte i ne ponižavajte dete. Zajedno komentarišite filmove i knjige. Nađite zajedničke aktivnosti, bilo da su to društvene igre ili izleti koji će vam omogućiti da se međusobno dobro upoznate i izgradite poverenje. Naučite dete da se u životu i gubi i dobija. Postavljajte pitanja koja će detetu pomoći da samostalno dođe do rešenja, umesto da mu vi ponudite gotova. I ne zaboravite da svaki put zaglite dete kada se vratite kući jer ljubavlju sve počinje.

Riba za bolji vid

Konzumacija ribe bogate uljem može usporiti ili potpuno zaustaviti razvoj senilne makularne degeneracije, vodećeg uzroka gubitka vida kod osoba u starijem životnom dobu.

Američki naučnici s Tufts University u Bostonu utvrdili su kako omega-3 masne kiseline prisutne u velikim količinama u nekim vrstama ribe imaju veoma pozitivan uticaj bez obzira na to da li je senilna makularna degeneracija u ranoj ili odmakloj fazi, piše British Journal of Ophthalmology.

Neka ranija istraživanja već su pokazala kako omega-3 masne kiseline mogu smanjiti rizik da će se makularna degeneracija uopšte da se pojavi.

U novoj studiji utvrđeno je i da konzumacija ribe najmanje dva puta nedeljno, u kombinaciji s ishranom u kojoj dominiraju namirnice s niskim glikemijskim indeksom i odgovarajućim unosom antioksidansa poput vitamina C, može dodatno da smanji izglede za progresiju bolesti prema gubitku vida.

Istraživači veruju da se zaštitni efekat omega-3 masnih kiselina može objasniti njihovim uticajem na prisutnost potencijalno štetnih masnoća u krvi.

Prema postojećim preporukama, unos omega-3 masnih kiselina trebao bi da se kreće oko 650 miligrama dnevno.

Uticaj zelenog čaja na rak prostate

Hemijski spoj prisutan u zelenom čaju može da uspori razvoj raka prostate, sugeriše istraživanje američkih naučnika.

Neke ranije studije su već ukazale na pozitivan efekat zelenog čaja kod bolesti srca, raka i Alzheimerove bolesti.

Nalazi objavljeni u stručnom časopisu Cancer Prevention Research pokazuju kako je sastojak zelenog čaja po imenu polifenon E povezan sa znatnim smanjenjem prisutnosti niza markera koji služe za praćenje razvoja raka prostate.

U istraživanju sprovedenom u Feist-Weiller Cancer Centeru je učestvovalo 26 ispitanika starosti između 41 i 72 godine kojima je dijagnostikovan rak prostate.

Utvrđeno je kako nakon nešto više od mesec dana svakodnevnog unosa kapsula polifenona E dolazi do smanjenja prisutnosti ključnih markera za oko 30%.

Istraživači napominju kako bi za postizanje ovakvog efekta svakodnevno trebalo piti 12 šoljica koncentrovanog zelenog čaja.

Zdravoholičarske priče – Soja burger (video snimak)

Izraz zdrava hrana je nešto o čemu se dosta piše i priča. Preduzeća koja se bave proizvodnjom zdravijih proizvoda nastoje da ponude kupcima kvalitetnu hranu. Polazna tačka ovakvih poduhvata je da je današnja ishrana savremenog čoveka loša, da su navike života pogrešne i da je sve to teško promeniti, jer u opštoj trci svakoga dana vremena imamo premalo za sve, a naročito za zdrav obrok. Iz ovog razloga želim da vam predstavim u danasnjoj priči soja burger koji može da vam delom pomogne da živite brzo ali i zdravo.

Soja burger ima sve karakteristike domaće kuhinje, spremljen je bez aditiva, emulgatora i konzervansa, ukusan je i što je najvažnije zdrav obrok.

Sojin burger je zadržao sve izvorne kvalitete prirode i prilagođen je savremenom čoveku. Ovaj prizvod odlikuje visok procenat biljnih proteina pa je zato i uspešna zamena za meso i mesne prerađevine. Dodatna prednost je u tome što ne sadrži holesterol, aditive i konzervanse.

Osnovni sastojak je soja, mahunarka izuzetne hranljive vrednosti, a među drevnim narodima poznata je kao hrana bogova. O njenom visokom kvalitetu govore podaci o sastavu zrna : sadrzi oko 50 procenata proteina, 35 procenata ugljenih hidrata i oko 20 procenata masti. Sve aminokiseline koje su potrebne čoveku, veliki broj minerala i vitamina i biljne hormone među kojima za žene najvažniji estrogen. Jedan kilogram soje ima istu hranljivu vrednost kao 2 kilograma teletine, 60 jaja, 10 litara mleka ili 1,5 kg sira.

Soja burger se drugačije naziva među potrošačima i vegetarijanska ćuftica. Pravi se od soje u zrnu, obogaćena je integralnim pirinčem i primamljivim začinima. Energetski je vrlo jaka i odlično prihvaćena i od najvećih gurmana. Idealna je za pripremu sendviča a može odlično da posluži i kao prilog glavnom jelu. Kada govorim o tome da je energetski jak to nije značilo da sadrži mnogo kalorija. Naprotiv, sojin burger sadrži samo 120 kalorija. Od klasičnog hamburgera je manje kaloričan, brže se vari, ima manje zasićenih masnoća, sadrži dovoljno esencijalnih amino kiselina, biljnog je porekla, pa je pogodan za vegetarijance i u dane posta, a vrlo je važno što u svom sastavu nema aditive i konzervanse. Preporucuje se i bolesnicima, ukus može da se koriguje začinima, tako da zadovolji naš tradicionalni gurmanski ukus i bude adekvatna zamena za pravi hambuger.

Sojin burger možete da kupiti u pakovanima od 100 i 200 grama, odnosno, dva ili četiri komada. Burgeri su već pripremljeni, treba ih samo podgrejati i odmah koristiti. Odlično se slažu sa senfom i sokom od paradajza.

Za razliku od pravog hamburgera, sastav soja burgera je vrlo precizan, znam ko je prizvođač, sa urednom deklaracijom o datumu proizvodnje, i znam da kada ručam sojin burger činim dobro svom zdravlju, što preporučujem i vama dragi zdravoholičari. Ako vam je za utehu, proizvođači masovne brze hrane u obliku hamburgera i ostalih mesnih proizvoda, koriste u velikim količinama sojine ljuspice i sojino brašno, pa je bar na neki način i običan hamburger obogaćen zdravim sastojcima. Problem je samo u količinama aditiva i konzervansa, kao i u masnoćama u kojima se ne štedi.

Pogledajte TV emisiju

Citalopram – nova terapija u lečenju depresije u Srbiji

Farmaceutska kompanija Actavis održala je u svečanoj sali Beogradske filharmonije stručni skup pod nazivom ’’Novi terapijski izazovi u lečenju depresija u našoj sredini’’. Centralna tema simpozijuma bila je lek citalopram (generički naziv), koji predstavlja efikasnu i bezbednu terapiju u lečenju depresije, dostupnu na našem tržištu u okviru modernog portfolija kompanije Actavis.

Sa željom da upotpuni postojeći portfolio, kompanija Actavis je kao jedan od vodećih domaćih prizvođača sa širokom paletom savremenih i visokoefikasnih generičkih lekova, registrovala niz prvoklasnih, savremenih proizvoda koji se koriste za lečenje psihijatrijskih i neuroloških oboljenja. CNS paletu lekova Actavis je u Srbiji osnažio modernim antidepresivom citalopramom, jednim od najpropisivanijih antidepresiva u svetu.

Citalopram se primenjuje kod pacijenata za lečenje depresije u inicijalnoj fazi, za terapiju održavanja u cilju sprečavanja mogućeg ponovnog pojavljivanja bolesti i lečenja paničnog poremećaja, sa agorafobijom ili bez nje. Ima podjednaku efikasnost u terapiji depresije sa tricikličnim antidepresivima, ali predstavlja sigurniji izbor, jer nema značajnih kardiovaskularnih i antiholinergičnih neželjenih efekata. Postoji minimalan rizik od interakcija citaloprama sa drugim lekovima koji se primenjuju istovremeno kod hroničnih bolesti, što omogućava pacijentima siguran tretman depresije, čak iako imaju neku somatsku bolest i piju više lekova.

Depresija je jedan od vodećih poremećaja koji se danas uspešno leči kombinovanjem farmakoterapije i psihoterapije. Zahvaljujući novoj generaciji antidepresiva na našem trižištu, efikasnost lečenja depresivnih i anksioznih poremećaja je veoma visok. Izlečenje je izvesno ukoliko pacijent na vreme potraži stručnu pomoć, a zatim nakon stručne procene kliničke slike, određeni lek se primeni u optimalnoj dozi i uz intenzivnu psihijatrijsku podršku – rekla je prof. dr Miroslava Jašović Gašić direktorka Klinike za psihijatriju Kliničkog Centra Srbije.

Protiv kilograma dobrim ukusima

Jedite duplo manje i budite siti, zahvaljujući plodovima najnovijih kulinarskih trendova
Bez obzira na to da li su u pitanju španski, kineski ili grčki specijaliteti, mali tanjiri su hit širom sveta. Pri tom od njih niko ne odlazi gladan. Zašto? Zato što snažni ukusi mogu biti podjednako zasićujući kao i velike porcije.

Većina mesta specijalizovanih za male tanjire kreiraju senzacije bogate ukusima u minijaturnim zalogajima. Zaključak je da se deo zadovoljstva koje dobija muškarac svojom hranom dobija od intenzivnih ukusa i vizuelnog izgleda obroka, a ne samo od servirane količine. Zato zaboravite na gomile osrednjih obroka. Umesto toga, smanjite svoju večeru, kao i svoj struk sa ovim malim, ali visoko zadovoljavajućim jelima.

Začinjeni škampi sa lukom RR

&#188, šolje maslinovog ulja
1 kašika tucane ljute paprike
4 čena belog luka, sitno seckanog
400g škampa, očišćenih
So i biber po ukusu
1 kašika seckanog peršuna

U malom tiganju zagrejte ulje dok ne počne da menja svoju boju (taman ispod temperature na kojoj se dimi). Dodajte tucanu ljutu papriku, a zatim i beli luk. Kada beli luk počne da menja svoju boju ka braonkastoj, začinite škampe solju i biberom, i onda ih dodajte u tiganj zajedno sa belim lukom, uz lagano mešanje. Na srednjoj temperaturi zagrevajte 1 minut, a zatim umešajte i iseckani peršun. Sve zajedno spremajte još jedan minut. Dobijaju se 4 obroka.

Po obroku: 249 kalorija, 23 g proteina,
3 g ugljenih hidrata, 16 g masti
(2 g zasićenih), manje od 1 g vlakana

Salata garnirana plavim sirom RR

500g goveđeg paumfleka, isečenog na 4 jednake porcije
So i biber po ukusu
1 kašičica ulja
Salata
2 šolje tostiranih, velikih, kockastih komada ba­ge­ta, sa sklonjenom korom
1 pakovanje mešane salate
2 veze šeri paradajza
&#189, šolje mekanog plavog sira
1 crni luk, sitno iseckan
&#188, veze luka srebrenca, iseckanog
Sirće
2 kašike crvenog vinskog sirćeta
&#189, kašike pasiranog paradajza
&#8539,–&#188, šolje maslinovog ulja

Goveđe meso posolite i pobiberite. Zagrejte ulje u tiganju pogodnom i za rernu, sve dok ne počne lagano da se puši. Dodajte odreske u tiganj i kuvajte 1 minut. Okrenite ih i onda zajedno sa tiganjem stavite u već zagrejanu rernu na 250 stepeni, u trajanju od 5 minuta. Izvadite odrezak iz tiganja i ostavite ga po strani dok ne pripremite salatu.

Pomešajte sastojke za salatu sa vinskim sirćetom i podelite na četiri tanjira. Tanko isecite odreske i položite ih preko salate. Garnirajte plavim sirom. Dobijaju se 4 obroka.

Po obroku: 488 kalorije,
38 g proteina, 22 g ugljenih hidrata, 28 g masti (10 g zasićenih), 5 g vlakana

Vijetnamski pileći ražnjići R

2 čena belog luka, iseckanog
1 crni luk, iseckan
1 stabljika praziluka, samo unutrašnji listovi, iseckan
1 kašika svežeg đumbira, oljuštenog i iseckanog
2 ljute papričice, isečene na pola, sa odstranjenim semenkama
1 kašika korijandera, iseckanog
1 šolja ribljeg sosa
2 kašike šećera
Sok od 1 limete
2 komada pilećeg belog mesa bez kožice i ko­sti­ju, isečena na kocke

Drveni štapići, potopljeni u hladnoj vodi 30 minuta

Kombinujte beli luk, crni luk, praziluk, đumbir, ljute papričice, korijander, riblji sos, šećer i sok od limete u odgovarajućem tiganju. Lagano zagrevajte na srednjoj temperaturi, do tačke ključanja, a onda ga sklonite i hladite. Ubacite pileće meso u marinadu i ostavite sat do dva. Nanižite pileće kockice na drvene štapiće i grilujte ih 3 do 4 minuta po strani, dok ne postanu čvrsti i lagano ugljenisani. Dobijaju se 4 obroka.

Po obroku: 112 kalorija, 16 g
proteina, 11 g ugljenih hidrata, manje od 1 g masti (manje od 1 g zasićenih), manje od 1 g vlakana

Leblebije sa naj­­poz­na­ti­jom ko­ba­­si­com Španije

&#189, glavice crnog luka
5 čenova belog luka, iseckanog
1 lovorov list
4 kašike ekstra devi­čan­skog maslinovog ulja
50 g šunke ili pršute, isečene
100 g Choriza (najpoznatija svinjska kobasica Španije), isečene na kolutove
3 kašike pasiranog paradajza
&#188, šolje suvog belog vina
1 šolja smrznutog spanaća
1 šolja leblebija iz konzerve
So i biber po ukusu
2 tvrdo kuvana jaja, isečene na četvrtine

Pomešajte crni luk, beli luk i lovorov list u maslinovom ulju na srednjoj temperaturi, nekih 10 minuta. Dodajte šunku odnosno pršutu i špansku kobasicu, i kuvajte još nekih 5 minuta. Onda umešajte pasirani paradajz i belo vino i kuvajte još 10 minuta. Onog trenutka kada vino izvetri, dodajte spanać i leblebije sa tečnošću u kojoj su bili. Krčkajte još nekih 10 minuta. Dodajte so i biber, i isključite šporet. Izvadite lovorov list. Servirajte sa jajima i lagano prelijte sa maslinovim uljem. Dobijaju se 4 obroka.

Po obroku: 438 kalorija,
20 g proteina, 22 g ugljenih hidrata, 29 g masti (7 g zasićenih), 5 g vlakana

Kuvani losos sa so­jom i đumbirom R

500 g fileta lososa
2 kašike ekstra devičanskog ulja
1 kašika seckanog đumbira
&#188, šolje mirina*
2 kašike soja sosa
2 kašike vodke
1 kašika butera
2 luka srebrenca (samo beli delovi), iseckan
3–4 grančice korijandera

* Mirin je jedan od začina koji se koriste u japanskoj kuhinji i veoma je sličan pirinčanom vinu, samo što sadrži manji procenat alkohola. Može se naći u bolje snabdevenim prodavnicama zdrave hrane.

Isecite filete lososa na kocke. Zagrejte maslinovo ulje u tiganju, na umereno visokoj vatri i dodajte kocke lososa i đumbir. Pecite sve zajedno koji minut, onda dodajte mirin, soja sos, i vodku preko lososa. Smanjite temperaturu na srednju i kuvajte još 3 minuta. Dodajte buter i ugasite ringlu. Prenesite lososa na tanjir za serviranje i prekrijte lukom srebrencem i korijanderom. Dobijaju se 4 obroka.

Po obroku: 359 kalorija, 24 g proteina, 6 g ugljenih hidrata, 22 g masti (5 g zasićenih), 1 g vlakana

Depresija iz analize krvi

Pomoću novog testa krvi mogu se dijagnostikovati i psihičke bolesti, poput depresije, pokazuje novo medicinsko otkriće danskih naučniika. Sve se završava brzo i jednostavno.

Depresija nije samo jedna od najranije opisanih bolesti u istoriji medicine, već je i među najčešćim psihičkim poremećajima današnjice.

U slučaju depresije pogođen je određeni broj gena koji postaju lenji, a novom metodom se mogu izmeriti, rekao je Peter Hongard Andersen, potpredsednik istraživačkog centra Lundbektaju.

Pacijenti smatraju da je ova metoda pravi način da se bolest otkrije u ranoj fazi.

Da mi je urađen test krvi i rečeno da imam depresiju, bila bih mnogo ranije lečena i imala bih potpuno drugačiju predstavu o bolesti, objasnila je pacijentkinja Roza Naduk Egede.

Većina stručnjaka se slaže da je depresija najbolnije životno iskustvo sa kojim se može suočiti.

Jes Gerlah, konsultant u Fondu za mentalno zdravlje kaže da lekari sada imaju mogućnost da ustanove dijagnozu, ali ne misli da se ovom metodom mogu utvrditi svi tipovi bolesti.

Prema procenama Svetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi zdravstveni problem na planeti.

Maslina – Olea europaea L.

Maslina je biblijska biljka, dakle poznata je od davnina. Ta zelena voćka uspeva samo u južnim, toplijim krajevima jer već kod minus 10 Celzijevih stepena stradava. Najcenjeniji je plod masline koji se jede sirov ili konzervisan. Međutim, maslina je svoju popularnost stekla zbog ulja koje se nalazi u njenom plodu. Plodovi masline sadrže čak 35 posto jestivog ulja, koje nije samo začin jelu, već i prirodni lek.
U biljnoj apoteci naćićemo i list masline koji se preporučuje (u obliku čaja) osobama s povišenim šećerom u krvi.

Razlikujemo tri vrste maslinovog ulja:

Devičansko ulje (olio vergine) – najboljeg je kvaliteta, a dobija se putem prvog polaganog ceđenja, pri čemu se koštica masline ne sme zdrobiti. Pri postupku ceđenja ne sme da dođe do upotrebe topline pa je dopušteno samo tzv. “hladno ceđenje”.

Provence ulje (nazvano po jugoistočnom području Francuske, na čijem se primorskom delu uzgaja maslina) ulje je drugod kvaliteta, čije ceđenje može rasti sve do zgnječenja koštice ploda, ali se ni kod tog postupka ceđenja ne sme upotrebiti toplina.

Drveno maslinovo ulje je ulje najslabijeg kvaliteta, a dobija se ponovljenim ceđenjem ostatka posle proizvodnje “provence” ulja i pod delovanjem topline. Tako dobijeno ulje upotrebljava se isključivo za proizvodnju sapuna i za tehnička ulja. Miris i ukus “devičanskog” i “provence” ulja vrlo je prijatan, što se ne može reći za tzv. “drveno ulje”.

Maslinovo devičansko ulje vrlo je vredno i sadrži u sebi vrednosti potrebne zdravlju. Upotrebljava se u lečenju, kao vrlo dobro sredstvo kojim se podstiče izlučivanje žuči, u tzv. kurama s uljem kao sredstvo za lakše izlučivanje žučnih kamenaca, i kao sredstvo za klistiranje. Ono je, takođe, sredstvo za rastvaranje otvorenih čireva, a upotrebljava se spolja, kao lagano zagrejan oblog.
Kod upale creva ili želuca uzima se jedna do dve kafene kašičice devičanskog maslinovog ulja.

Maslinovo ulje je lagano sredstvo za čišćenje koje ne uzrokuje nadražaje pa se može upotrebiti za lečenje hemoroida koji krvare.

Devičansko maslinovo ulje i za zdrave ljude je visokovredna i korisna prirodna namirnica. Jedna čajna kafena kašičica, tri ili četiri puta dnevno, na prazan želudac odličan je lek za slabo gibljive (krute) zglobove, lošu probavu, tegobe s jetrom, želucem, zatvorom i za mnoge druge bolesti.
Sve mediteranske kuhinje se ne mogu ni zamisliti bez upotrebe maslinovog ulja.
Salata s maslinovim uljem i belim lukom je prirodni lek prepun lekovitih sastojaka, vitamina, minerala i najkorisnije masnoće.
Maslinovo ulje najbolje je kupovati kod proizvođača koji imaju sertifikat. Na pijacama se vrlo često, pod “etiketom” domaćeg ulja, prodaje mešavina maslinovog i biljnog ulja.

čaj za dijabetičare

Uzmite 20 – 30 grama izrezanih suvih listova masline (ubranih u proleće, na vrhovima grana) i prelijte ih s pola litre hladne vode. Ostavite da odstoji 8 sati. Zatim ih kuvajte – dok voda ne provrije. Posle toga skinite čaj s vatre i poklopljenog ostavite da odstoji još 20 minuta. Pijte – nezaslađeno – po 2,5 decilitra – između doručka i ručka i između ručka i večere.
Dijabetičari piju čaj od maslinovog lista nakon konsultacije s dijabetologom.

čaj protiv visokoga krvnog pritiska

Dvadeset maslinovih listova kuvajte u tri decilitra vode – sve dok se voda ne povuha na dva decilitra. Zatim se čaj procedi i zasladi medom. Pije se ujutro i uveče – pre jela.

Razno

• Ako u decilitar maslinovog ulja stavite dve supene kašike vinskoga sirćeta, dobićete izvrsno prirodno sredstvo za sprečavanje opekotina od sunčanja. Isto sredstvo ublažava opekotine od sunca. Pre upotrebe dobro se promućka.
• Ko želi što pre da potamni na suncu, neka posle svakog sunčanja popije po supenu kašiku maslinovog ulja. Odmah posle toga dobro je popiti i dve kašike limunovog soka s malo vode ili šoljicu kafe.
• Kod reumatičnih bolova, raznih upala kože i svraba (svrbeža) – vrlo je delotvorna masaža maslinovim uljem.
• čisto maslinovo ulje pomaže i u terapiji raznih ekcema i psorijaze.