субота, август 9, 2025
Blog Stranica 1962

Sprečite bol u leđima

Bol u leđima nastaje usled nedostatka fizičke aktivnosti. Neaktivnost dovodi do toga da mišići koji drže kičmeni stub počinju da slabe.

Uzroci bola u leđima

Jedan od najčešćih uzroka jeste zapaljenje kada su zahvaćeni koreni živaca koji izlaze iz kičmenog stuba. Sledeći faktor koji dovodi do bola u donjem delu leđa može da nastane usled pritiska na korene živaca koji izlaze iz slabinskog dela kičmenog stuba, a najčešće je to uklještenje diska između kičmenih pršljenova. Uklještenje se može javiti i prilikom naglog pokreta, kada čovek zauzme nepravilan položaj iz koga ne može lako da se vrati. Postoji još jedan uzrok bola. Reč je o degenerativnim promenama na pršljenovima.

Lečenje

lecenje-bola-u-ledjima-masazaNajnepovoljniji položaj za bolove u leđima je višečasovno sedenje. Možete staviti jastuk iza donjeg dela kičme jer tada leđa imaju oslonac. Sedite tako da vam leđa budu potpuno ispravljena. Izbegavajte “pogrbljen” položaj jer se njime opterećuju pršljenovi kičme. Nadlaktice i grudni koš treba da čine pravi ugao u odnosu na kičmu. To važi i za donji deo tela. Prema uzrocima bola lekari određuju i terapiju. Ako je uzrok zapaljenje potrebno je uzimanje lekova protiv bolova i vitaminska terapija. Operativno lečenje potrebno je ako je bol prouzrokovan pritiskom. Ako se radi o degenerativnim promenama neophodna je i hormonska terapija. Posle prestanka bola važno je sprovesti fizikalnu terapiju. Inače, kao deo fizikalne terapije može se koristiti i akupunktura. Ako želite da sprečite bolove u leđima, idite na masažu. Masaža opušta muskulaturu i ubrzava cirkulaciju. Pored masaže naročite je važna fizička aktivnost. Bavite se sportom kada bolovi u leđima prestanu. Lekari preporučuju lakše vežbe koje treba upražnjavati makar dva puta nedeljno. Što se tiče rekreacije, preporučuje se: plivanje, gimnastika i šetnje. Gimnastika je odličan izbor protiv bolova u leđima.

Korisni saveti

Spavajte na boku, sa nogama savijenim pod glagim uglom. Jastik treba da dopire samo do ramena. Ne spavajte na stomaku, jer taj položaj veoma opterećuje kičmu.
Ako vozite ne savijajte leđa. Naslon sedišta postavite maksimalno vertikalno, na optimalnoj udaljenosti od volana i papučica, tako da ruke i noge budu lako savijene.
Pri dizanju tereta pazite da ne savijate gornji deo tela. Savijajte samo kolena, a leđa neka ostanu prava. Tako težina tereta opterećuje muskulaturu nogu, a ne kičmu.

Prolećne salate

Ukusne salate učiniće da se osećate vitalno i zdravo. Sadrže mnogo korisnih materija, a malo kalorija. Uživajte!

Salata od mocarele i paradajza

Sastojci: 250g mocarele isečene na kocke, 400g paradajza, hladno ceđeno maslinovo ulje, balzaniko sirće, 50g iseckanih listova bosiljka, mleveni biber, so i zelena salata.

Priprema: U činiju poređajte listove oprane zelene salate. Paradajz isecite na deblje kolutove. Listove bosiljka sitno iseckajte. U činiju sa zelenom salatom poređajte paradajz, kockice mocarele i listove bosiljka. Poprskajte maslinovim uljem, balzaniko sirćetom, mlevenim crnim biberom i morskom solju. Sve promešajte i služite hladno.

Salata sa kefirom

Sastojci: 250g zelene salate, 2dl kefira, 2 češnja belog luka, jedna kašika soka od limuna, malo soli i malo šećera.

Priprema: Zelenu salatu operite i iseckajte na šire rezance. Stavite u činiju, posolite i zašećerite. Sve promešajte i ostavite da stoji petnaestak minuta. Dodajte limunov sok i prelijte salatu kefirom. Prethodno u kefir umešajte naseckan beli luk.

Salata od šargarepe

Sastojci: 250g šargarepe, glavica belog luka, 50g peršuna, ljute papričice, 0.5dl sirćeta, vegeta, so.

Priprema: Šargarepu isecite na kolutove i stavite da se dinsta. Sklonite s vatre kada omekša. Beli luk očistite i sitno iseckajte. Ljute papričice iseckajte na tanke kolutove. U omekšalu šargarepu dodajte sirće, vegetu, beli luk i ljute papričice. Sve dobro promešajte i dodajte iseckani peršun.

Salata sa tunjevinom

Sastojci: 2 konzerve tunjevine u komadima, jedno pakovanje smrznutog kukuruza šećerca, 100g posnog majoneza, 100ml kisele pavlake, limun, krastavac, 5 rotkvica, jedna paprika, biljni začin, 200g čeri paradajza.

Priprema: Pomešajte majonez i pavlaku i dodajte tunjevinu (oseđenu od ulja). Dobro promešajte kako bi se tunjevina usitnila. Dodajte skuvan i proceđen kukuruz. Krastavac, papriku i rotkvice isecite. Povrće sipajte u posudu sa tunjevinom i kukuruzom, prelijte limunovim sokom, pospite suvim biljnim začinom pa promešajte. Pre služenja dodajte i čeri paradajz iseckan na polovine. Servirajte uz tost hleb.

Izbegnite zarazne bolesti na putovanjima

Odlaskom u druge države i drugačije klimatske zone od vaše, često ste izloženiji bolestima. Umanjite svoju izloženost oboljenjima tako što ćete pažljivo isplanirati svoj put i preduzeti neophodne mere predostrožnosti.

Bolesti koje nisu prisutne ili česte kod nas, kao što su žuta groznica, malarija ili besnilo u nekim delovima sveta sasvim su uobičajene.

Doktori preporučuju pripremanje za put četiri do šest nedelja pre odlaska, naročito ukoliko pripreme podrazumevaju i vakcinaciju. Vakcinacija predstavlja samo jedan deo zaštite od zaraznih bolesti.

Mnoge zarazne bolesti prenose se preko zaražene hrane i vode, ili preko ugriza insekata. Možete smanjiti rizik od ovih bolesti i pridržavajući se sledećih uputstava:

Pravila pri ophođenju prema vodi i hrani

-nemojte piti ili koristiti za pranje zuba vodu iz česme u zemljama sa lošim vodovodnim i kanalizacionim sistemima. Koristite flaširanu ili filtriranu vodu
-ne stavljajte led u pića. Flaširani sokovi su obično sigurni, kao i prokuvana voda te pića napravljena sa prokuvanom vodom
-ne jedite salate, nekuvano voće i povrće ukoliko ih niste oprali ili oljuštili sami
-ne jedite hranu koja je stajala na sobnoj temperaturi u toplim krajevima, niti hranu koja je bila izložena muvama
-nemojte piti nepasterizovano mleko, sir, sladoled i druge mlečne proizvode, sirovu ili loše skuvanu morsku hranu.

Izbegavajte ugrize insekata

-trudite se da ne idete i zone koji su poznate po velikom broju insekata
-malarični komarci najčešće napadaju u sumrak ili u zoru. Ukoliko u ovim periodima budete u zatvorenim prostorijama smanjićete rizik od ugriza
-komarci mogu ugristi i kroz usku odeću, pa se preporučuje da nosite lepršaviju odjeću, te duge nogavice i rukave u predelima u kojima je prisutna malarija
-spavajte iza mreže za komarce, kako bi izbegli ugrize tokom noći

Sledećih deset bolesti predstavljaju najčešće boleti kod putovanja u druge države. Ovdje možete pronaći i savete kako smanjiti rizik od njih.

Putnička dijareja

Ovo je najčešća bolest kod putovanja u inostranstvo, naročito u slabije razvijene zemlje. Uzrokuje je konzumacija zaražene vode ili hrane. Najrizičnija hrana je ona koja nije dovoljno skuvana, ili ona koja je dugo stajala na sobnoj temperaturi.

Osobe koje pogodi putnička dijareja trebaju da piju što više tečnosti kako bi izbegli dehidrataciju. U najvećem broju slučajeva putnička dijareja prođe nakon nekoliko dana. Rizik možete smanjiti tako što ćete voditi više računa o higijenskim uslovima hrane i vode koju konzumirate.

Malarija

Ovo je jako ozbiljna, ponekad i fatalna bolest. Uobičajena je u tropskim krajevima, a dobija se ugrizom ženke malaričnog komarca koji nosi parazita koji se zove plazmodium. Većina ljudi zarazi se malarijom jer ne uzmu tablete, ili uzmu pogrešne, kada odlaze u rizična područja.

Konsultujte se sa svojim doktorom kako bi vam preporučio odgovarajuću zaštitu protiv malarije. Izbegavanje ugriza komaraca takođe umanjuje rizik.

Denga (Tropska groznica)

Ovo je virus koji takođe prenose zaraženi komarci. Bolest je karakteristična za predele Jugoistočne Azije, Kariba i Južne Amerike. Simptomi uključuju groznicu, glavobolju, bol u mišićima i zglobovima, a u nekim slučajevima i osip.

Bolest obično traje nekoliko dana, a ozbiljnije komplikacije nisu uobičajene. Najbolji način da izbegnete Dengu jeste da izbegavate ugrize komaraca.

HIV i polno prenosive bolesti

česta je pojava da se ljudi na odmoru upuštaju u rizično seksualno ponašanje, čime se izlažu HIV-u i polno prenosivim bolestima kao što su gonoreja, klamidija ili sifilis. Preterano konzumiranje alkohola često pospješuje praktikovanje nesigurnog seksa.

Izbegavajte seksualne odnose sa nepoznatim partnerima i uvek koristite kondom.

Hepatitis A

Hepatitis A predstavlja virus koji se unosi u organizam konzumiranjem hrane ili vode zaražene ljudskim izmetom. Hrana koja raste blizu tla, kao što su jagode ili salata posebno su rizične. Jako rizičnim smatraju se i ostrige i školjke.

Zaražene osobe mogu proširiti virus ukoliko se nehigijenski ponašaju. Rani simptomi uključuju malaksalost, gubitak apetita, mučnina i groznica, pre napada žutice. Vakcine protiv Hepatitisa dostupne su svima i trebali bi ih imati u vidu pre putovanja.

Hepatitis B

Ovo je jedan od najrasprostranjenijih virusa širom sveta i glavni uzrok bolesti jetre i raka jetre. Simptomi su slični onima kod gripe, zatim tu je gubitak apetita, mučnina, dijareja, bol u stomaku i žutica.

Virus se prenosi sekualnim odnosom, transfuzijom krvi, zaraženim iglama (uključujući i igle za tetoviranje), te loše sterilizovanom medicinskom i zubarskom opremom.

Visoko rizični predeli uključuju supsaharsku Afriku, Jugoistočnu Aziju i pacifička ostrva. Dostupna je vakcina za one koji su u riziku od Hepatitisa B.

Tifoidna groznica

Potencijalno fatalna bolest koju izaziva bakterija Salmonela tifi. Tifoidna groznica dobija se konzumiranjem hrane ili vode u predjelima sa lošim sanitetskim uslovima. Indijski potkontinent ima najveću rasprostranjenost tifoidne groznice.

Simptomi uključuju iznenadnu groznicu, jaku glavobolju, mučninu, bol u stomaku, gubitak apetita, zatvor ili dijareja. Preporučuje se da se vakcinišete ukoliko posećujete rizična područja.

Žuta groznica

Viralno oboljenje koje prenose inficirani komarci u tropskim regijama supsaharske Afrike, i Južne Amerike. Rani simptomi uključuju bolove, groznicu, glavobolju, anoreksiju, mučninu i povraćanje.

U ozbiljnijim slučajevima simptomi mogu dovesti do prestanka rade pojedinih organa, te do smrti. Prevencija se radi vakcinacijom, koja je kod nekih regija uslov ulaska u pojedine države.

Bjesnilo

U pitanju je virus koji napada nervni sistem. Nakon što dopre do mozga izaziva oticanje, zapaljenje i smrt. Virus se nalazi u slini zaraženih životinja, najčešće pasa ili slijepih miševa, i prenosi se ugrizima ili ogrebotinama.

Najrizičnija područja su Afrika, Azija i Južna Amerika. Preporučuje se vakcinacija ukoliko putujete u visokorizična područja. Ukoliko vas ugrize potencijalno zaražena životinja, isperite ranu sapunom i vodom i potražite hitnu medicinsku pomoć.

Meningitis

Meningitis je zapaljenje sluznice oko mozga i kičmenog stuba, koju izazivaju razni tipovi bakterija i virusa. Simptomi uključuju nagle pojave groznice, jake glavobolje, mučnina i povraćanje. Bakterije se prenose sa jedne osobe na drugu kašljanjem, kijanjem ili intimnim poljupcima.

Najrizičnija područja za meningitis su supsaharska Afrika, gde se na godišnjem nivou dešavaju epidemije. Za ljude koji putuju u visokorizična područja dostupne su vakcine, iako je rizik od oboljenja za turiste prilično mali. Vakcinacija protiv meningitisa je uslov ulaska u države za hodočasnike koji idu u Hadž ili Umru.

Biljnim mešavinama protiv prejedanja na nervnoj bazi

Sve veći broj ljudi suzbija nervozu, napetost i nesigurnost konzumiranjem ogromne količine hrane, a gojaznost, nastala usled takvog poremećaja ishrane (kompulzivno prejedanje), jedan je od veoma čestih zdravstvenih problema u svetu.

Prejedanje ne podrazumeva samo činjenicu da osoba mnogo jede, već i nedostatak kontroleza vreme konzumiranja obroka. U kratkom roku unosi se ogromna količina hrane, pri čemu čovek brzo jede i obično to čini sam. Dešava se da ljudi koji pate od ovog poremećaja u roku od pola sata unesu 3.000 kalorija (dnevni prosek je 2.500), mada ima i onih koji tokom celog dana nešto grickaju, i to uglavnom previše slanu, slatku ili masnu hranu.

UZROCI
Većina stručnjaka smatra da do ovakvog poremećaja dovode unutrašnji i spoljni faktori, pre svih geni, emocije i ponašanje naučeno u detinjstvu, dok rezultati nekih studija pokazuju da zavisnost o hrani može da bude posledica niskog nivoa serotonina(hormona sreće) u organizmu. Dok uzimaju hranu, ljudi koji pate od ovog poremećaja postaju smireni.

POSLEDICE
Gotovo svi ljudi koji imaju problem kompulzivnog prejedanja prekomerne su težine ili gojazni, pritom su skloni ekstremnim dijetama koje ne daju željene efekte, što ih dovodi do osecaja beznađa i depresivnosti. Krug se zatvara pribegavanjem hrani kao načinu da se izbore sa svojim osećanjima.
Ako se ne leči, prejedanje “na nervnoj bazi” može dovesti do ozbiljnih medicinskih stanja, uključujući visok nivo holesterola, hipertenziju, dijabetes, bolesti srca, apneju, ali i do težeg oblika depresije, bubrežne bolesti, artritisa, propadanja kostiju, moždanog udara…

KAKO SE IZBORITI SA PROBLEMOM?
Za početak, važno je promeniti pristup i odnos prema hrani, u čemu od velike pomoći može da bude vođenje dnevnika ishrane – šta ste sve pojeli i popili (sve namirnice, količine, vreme kada ste to konzumirali…). Merite težinu ujutro i uveče, tako ćete shvatiti kako vaše telo troši hranu i moći ćete da se “obuzdate” kada je to potrebno.
Usporite prilikom unosa hrane: između svakog zalogaja spustite kašiku ili viljušku, svaki zalogaj neka bude što manji i stavite novi u usta tek kad ste prethodni dobro sažvakali i progutali. Ovako ćete manje pojesti. Birajte raznoliku hranu, različite temperature i razne začine, jedite više voća i povrća. Naravno, dobro bi bilo da se posavetujete sa psihoterapeutom i nutricionistom, kao i da odaberete fizičku aktivnost koja vam najviše leži, a od velike pomoći mogu da budu i preparati od lekovitog bilja.

NAPICI ZA UBLAŽAVANJE NERVOZE

1. Pomešati po supenu kašiku sitno iseckanog lista i cveta hajdučke trave, dobričice i lista nane, pa sve preliti sa 6 dl ključale vode. Ostaviti da odstoji poklopljeno dva sata, a potom procediti i zasladiti medom. Piti po 2 dl čaja pre doručka, ručka i večere.

2. Pomešati supenu kašiku sitno iseckanog lista i cveta kičice i po 2 supene kašike sitno iseckanog lista matičnjaka i lista i cveta bosiljka, pa sve preliti sa 1 l ključale vode. Ostaviti da odstoji poklopljeno 2 sata, a potom procediti i zasladiti medom. Piti u toku dana.

čAJ PROTIV DEPRESIJE
Pomešati po supenu kašiku sitno iseckanog lista nane, cveta kamilice i lista matičnjaka, pa sve preliti sa 6 dl ključale vode. Ostaviti da odstoji poklopljeno 2 sata. Procediti, po želji zasladiti medom i piti po 2 dl čaja pre doručka, ručka i večere.

NAPICI ZA SMIRENJE

1. Pomešati po supenu kašiku sitno iseckanog lista ili korena pitome ili šumske jagode, lista nane, lista i cveta majčine dušice, pa sve preliti sa 6 dl ključale vode. Ostaviti da odstoji poklopljeno dva sata. Procediti, po želji zasladiti medom i piti po 2 dl čaja pre doručka, ručka i večere.

2. Pomešati po supenu kašiku sitno iseckanog peršunovog lista, lista i cveta bosiljka, lista ruzmarina i matičnjaka, pa sve preliti sa 6 dl ključale vode. Ostaviti da odstoji poklopljeno 2 sata. Procediti, po želji zasladiti medom i piti po 2 dl čaja 3 puta dnevno pre jela.

Osim stručnjaka, psihologa i nutricioniste, čajevi na bazi nane, matičnjaka, dobričice i kamilice mogu da pomognu u slučaju pojačanog apetita izazvanog psihogenim faktorima.

KOD TRAVARA U DOMU ZDRAVLJA

Alternativna medicina
Svetska zdravstvena organizacija procenjuje da se između 65 i 80 odsto svetske populacije oslanja na alternativnu medicinu kao primarnu formu zdravstvene zaštite.

Više od polovine nemačkog i američkog stanovništva koristi neki vid tradicionalnog lečenja, a u Velikoj Britaniji čak 64 odsto državnih ordinacija pruža ovakvu vrstu zdravstvenih usluga. U Australiji čak 80 odsto lekara svojim pacijentima preporučuje akupunkturu i meditaciju, a jedna četvrtina lekara je prošla obuku za jednu ili više alternativnih tehnika lečenja. I kod nas je alternativna medicina sve popularnija, poslednje četiri godine naši ljudi se legalno leče i kod travara, ajurveda učitelja, hiropraktičara i ostalih alternativaca.

Priznate metode
Da je 18 metoda stručno i pouzdano, odlučili su nadležni u Ministarstvu zdravlja kada je usvojen Pravilnik o bližim uslovima, načinu i postupku obavljanja metoda i postupaka tradicionalne medicine. U Ministarstvu zdravlja kažu da su ozakonjene samo metode koje se izvode u skladu s priznatim standardima i koje ne odvraćaju pacijente od zvanične medicine. Svako ko hoće da se bavi tradicionalnom medicinom mora imati diplomu medicinske struke.

Sposobnost samoisceljenja

Stručnjaci objašnjavaju da zvanična medicina posmatra čoveka kao zatvoren sistem u kome može da se preuzme kontrola nad ritmovima i funkcijama organizma, dok u osnovi alternativnih terapijskih pristupa leži vera u čoveka i računa se na mudrost tela. Smatra se da svaka osoba raspolaže samoisceljujućom snagom koju je potrebno osloboditi, odnosno usmeriti.

Jogom protiv stresa

Joga je jedna od poznatijih metoda tradicionalne medicine u našoj zemlji, a lekari koji je koriste tvrde da su rezultati odlični. Joga pomaže osobama koje imaju problema s reumom, kukovima, kod oboljenja kolena, a sve više je praktikuju osobe koje su pod stresom, ljudi koji imaju takozvanu menadžersku bolest. Najčešći pacijenti su profesori i žene koje imaju privatni biznis.

Legalizovane metode tradicionalne medicinske prakse:

Metode dijagnostike i lečenja

1. Ajurveda
2. Akupunktura
3. Tradicionalna kineska medicina
4. Homeopatija
5. Fitoterapija
6. Kvantna medicina
7. Hiropraktika i primenjena kineziologija
8. Makrobiotika
9. Tradicionalna domaća medicina

Metode rehabilitacije:

1. Apiterapija
2. Aromaterapija
3. či gong vežbe
4. Duhovna energetska medicina
5. Energetska terapija, reiki
6. Detekcija štetnih zračenja
7. Joga vežbe
8. Porodični raspored
9. Taj-či čuan vežbe

Reiki i akupunktura

U DZ Stari grad u Beogradu rade joga terapeuti koji su među prvima
dobili dozvolu Ministarstva zdravlja. U ovoj zdravstvenoj ustanovi, koja
se među prvima odvažila da otvori vrata alternativnoj medicini, lekari
koriste i reiki i akupunkturu.

Potraga za lekom

Istraživanje koje su sproveli lekari Instituta za onkologiju pokazalo je
da je svaki drugi pacijent koji se leči u ovoj zdravstvenoj ustanovi
potražio pomoć i u nekoj alternativnoj metodi. Mnogi od teško obolelih,
međutim, postali su žrtve prevara nadrilekara koji tvrde da mogu da
urade nemoguće kada zvanične i priznate metode tradicionalne medicine
više nemaju rešenje. Zato iz Ministarstva zdravlja apeluju na građane da
pre nego što ukažu poverenje nekom ko leči van zdravstvene ustanove,
provere da li ima licencu za rad i da li je metoda koju koristi
priznata.

Alternativa i u bolnicama

Ministarstvo zdravlja izdalo je 22 dozvole za primenu alternativne
medicine u državnim ustanovama, a zeleno svetlo dobile su i 144 privatne
ordinacije. Ajurveda, joga, reiki, akupunktura, homeopatija, kvantna
medicina, fitoterapija, hiropraktika, makrobiotika… samo su neke od
metoda lečenja koje su od sredine 2008. godine zvanično dostupne i
građanima Srbije. Pacijenti sada mogu da se leče akupunkturom u
Specijalnoj bolnici za plućne bolesti u Surdulici, Bolnici za
cerebrovaskularne bolesti „Sveti Sava”, Institutu za reumatologiju,
Klinici za rehabilitaciju „Dr Miroslav Zotović” u Beogradu i u još 14
zdravstvenih ustanova u Srbiji. Lečenje homeopatijom, između ostalih,
uveli su Zdravstveni centar u Novom Pazaru, Dom zdravlja Novi Sad i Dom
zdravlja Savski venac u Beogradu. Alternativne metode, akupunkturu i
reiki, među prvima je ponudio beogradski Dom zdravlja Stari grad.

Napitak za dobro jutro!

Sastojci (za 4 porcije):
2 banane
200 g malina (mogu i kupine ili borovnice)
500 ml kefira
100 ml mleka
3-4 kašike meda
1 kesica Dr. Oetker Vanilin šećera
1 kašičica limunovog soka

Priprema:
Oljuštite banane i grubo ih iseckajte. Proberite maline. Stavite voće u činiju, dodajte kefir i mleko i ispasirajte štapnim miskerom ili sve to odradite blenderom. Na kraju dodajte med, limunov sok i vanilin šećer.
Sipajte napitak u dekorativne čaše i po želji ukrasite sa kolutićima banane karamelizovanim u medu.

Šta sve može limun?

Gotovo da nema toga što limun, odnosno sok iz njega, ne mogu da isprave, poboljšaju, izleče… Postoje čak i naučni dokazi da limun smanjuje rizik od nastanka kancera i srčanog udara.

Eliminiše bubuljice:
Premažite bubuljice limunovim sokom. Kiselina će dopreti i do najdubljih naslaga mrtvih ćelija kože, i učiniti da pore budu čiste.

Otklanja jutarnju mučninu:
Mnoge trudnice osete olakšanje kada popiju limunadu, sisaju krišku limuna ili dodaju poneku kap u slab crni čaj. Oštar ukus i aroma smanjuju mučninu i smiruju želudac.

Za lep miris:
Limunov sok može da bude odlična zamena za dezodorans ako se stavi ispod pazuha, jer se bori protiv bakterija koje prouzrokuju loš miris praveći pH vrednost kože kiselijom.

Pomaže srcu:
Kako je bogat vitaminom C, suprotstavlja se slobodnim radikalima u telu. Nizak nivo antioksidanasa, a naročito vitamina C, povezani su sa povećanjem rizika od moždanog i srčanog udara, jer slobodni radikali oksidiraju holesterol koji se drži za zidove krnih sudova, što dovodi do začepljenja arterija.

Masna kosa:
Tanka, slaba kosa, posledica je prevelike aktivnosti lojnih žlezda, najverovatnije zbog loše ishrane ili neke bolesti. Limunov sok može da smanji masnoću kose. Ulijte sok jednog limuna u šolju vode i polijte time mokru kosu umesto završnog ispiranja.

Bubrezi:
Citrusna kiselina iz limuna pomaže u prevenciji nastanka bolnog kamena u bubregu – svakog jutra pijte čašu vruće vode u koju ste iscedili malo limuna. Na taj način, stimulisaćete peristaltiku (talasaste kontrakcije mišića crevnog kanala koje pomeraju hranu duž digestivnog trakta), i sprečiti konstipaciju, odnosno zatvor. Takođe, pijući ovaj napitak svakodnevno, ubrzaćete metabolizam.

Zaustavlja štucavicu:
Sisajte krišku limuna da biste štucanje držali pod kontrolom.

Borba protiv kancera:
Stručnjaci koji se bave kancerom, otkrili su da jedna hemijska komponenta u kori limuna može da spreči razvoj ćelija raka. Osim toga, sugeriše se da ista supstanca stimuliše jetru da razlaže toksine, uključujući i potencijalne karcinogene.
Osim toga, jedna studija pokazuje da ljudi koji redovno piju crni čaj u koji je ubačena kriška limuna, ređe dobijaju rak kože od onih koji to ne čine. Smatra se da limun aktivira enzim glutation, koji se bori protiv karcinogena u telu.

Lakše disanje:
Ako se borite sa sinuzitisom, „lekovi“ od limuna mogu da vam pomognu. Isprobajte kombinaciju tople vode i malo ljute papričice za smanjenje sluzi. Ili, pomešajte čašu vode, sok od pola limuna i dosta soli, to sipajte u plitku posudu, nagnite se nad tim najpre na levu stranu, levom nozdrvom „usisajte“ vodu koja bi trebalo da počne da izlazi kroz desnu. Nežno izduvajte nos, pa ponovite postupak na drugu stranu.

Uklanja bradavice: Istucajte tri tablete vitamina C i prah pomešajte sa onoliko limunovog soka koliko je potrebno da dobijete gušću pastu. Premažite time bradavicu, nastojeći da smesa ne dospe na okolnu kožu, pa preko stavite flaster. Kiselina iz vitamina i limuna učiniće da bradavica posle izvesnog vremena nestane, odnosno otpadne.

Posvetljavanje:
Staračke fleke premazujte limunovim sokom dvaput dnevno. Citrusna kiselina deluje kao blagi izbeljivač.

Lek za suva usta:
Zbog određenih lekova, događa se da imamo manjak pljuvačke, što ume da bude neprijatno. Ovaj problem je povezan i sa procesom starenja. Kako biste stimulisali protok pljuvačke, dodajte sasvim malo limunovog soka u vodu i to mućkajte u ustima.

Borba protiv virusa: Nikada nemojte da previdite izlečujuću moć vrućeg napitka od limuna u situacijama kada treba da se izborite sa prehladama, gripom, kijavicom… Ona će smiriti iritaciju i redukovati histamin – hemikaliju koja prouzrokuje upale, zapušene noseve, suzne oči…

Šećer u krvi:
Razdražljivost, slaba koncentracija, umor i glavobolje simptomi su promenljivog nivoa šećera u krvi zbog čega žudimo za slatkom hranom. Ako poprskate jelo sa limunovim sokom, smanjićete efekat šećera u krvi za 30 odsto. Korišćenje limunove kore tokom kuvanja osiguraće ravnomerno raspoređivanje šećera po celom krvotoku. Ribu i piletinu poprskajte limunovim sokom, a koru dodajte u supe i salate.

Za vitkost:
Limun je odličan za detoksikaciju organizma, pomaže kod izlučivanja suvišne tečnosti i smanjuje celulit. Kao niskokalorična namirnica koja usporava asimilaciju masnoća, može da pomogne pri održavanju idealne telesne težine.

Krisno je znati:
LIMUN U KUHINJI

Na Siciliji, koja je imala velike probleme sa snadbevanjem pitkom vodom, oduvijek se u sve zalihe pitke vode stavljalo svježe polovine limuna. Ljudi su iz iskustva znali da limun dezinfikuje vodu, a moderna nauka je to potvrdila.

Možda iz tog prastarog obicaja proizlazi današnja navika da poslužujemo vodu s režnjem limuna.

Odličan je dodatak jelima, nezamislivo je jesti ribu bez par kapi limunovog soka, dodatak je mnogim poslasticama, napitcima alkoholnim i bezalkoholnim, njegova aroma prija i u čaju.

Ako vam je potrebno nekoliko kapi limuna ne morate zbog toga seci ceo limun. Jednostavno, u kori limuna napravite mali otvor i iscedite limuna koliko vam treba. Kako limun ostaje ceo, mozete ga upotrebiti i posle nekoliko nedelja.

Iz limuna cete izvuci više soka ako ga na trenutak pre cedjenja potopite u vrelu vodu.

Umesto da koristite sirće poslužite se sveže iseđenom kiselinom limuna za razne salate npr. biće ukusnije i mnogo zdravije.

Limun uklanja neprijatne mirise, ako ste čistili ribu recimo, zapazićete da ni posle detaljnog pranja ruku sapunom nećete uspeti da otklonite miris ribe, jedini način je da kriškom limuna istrljate ruke a zatim operete mlakom vodom i osušite.

Ovako možete ukloniti i razne druge neprijatne mirise iz posuđa ili frižidera, jednostavno istrljajte polovinom limuna i osušite.

izvor:svezazene.com

Uskrs – običaji i verovanja

Kod vernika, koji Uskrs slave po Julijanskom kalendaru, Uskrs se naziva i Vaskrs. Vuk Karadžić, u svom “Rječniku”, za glavni naziv ovog praznika je uzeo Vaskrsenije, ali pominje i druge nazive – Vaskrsenje, Uskrs, Vazam, Veligdan. U njegovoj zbirci poslovica, u jednoj se sreće prvi navedeni naziv, a u dve – Uskrs. Danas se sve češće u Srbiji ovaj praznik naziva i Vaskrs. Kod drugih slovenskih naroda postoje različiti nazivi ovog praznika. Kod Rusa – Pasha, Paska (od gr. Pasha, što dolazi iz st. jevrejskog pesah „prolaz“), kod Belorusa – Vjalikdzen†, Ukrajinaca Velykden†, kod Poljaka – Wielkanoc, čeha – Velikonoce, kod Slovenaca – Velika noč (u Beloj Krajini vuzem, na Krasu -Vazam), kod Bugara i Makedonaca, kao i u narodnim govorima istočne Srbije – Velikden.

Nedelja u kojoj pada Uskrs naziva se Velika ili Strasna nedelja. Naziv „strasna“ dolazi od st.slov. strast† u značenju „stradanje, tuga“ (iz *stradt-t†). U toku Uskršnje nedelje „carska vrata“ na oltaru u pravoslavnim hramovima, severna i južna, ne zatvaraju se. U Rusiji, svako je mogao na Uskrs da priđe zvoniku i da zvoni. Zvuk zvona simbolizuje glas Božji. Smatralo se dokle se čuje udar zvona dotle je i granica do koje može doći svako zlo usmereno na ljude.

Uskrs je pokretni praznik. Prema odluci Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji, 325. g. obeležava se svake godine u prvu nedelju posle prolećne ravnodnevice, u vreme punog meseca i uz zabranu da se ne poklopi sa praznovanjem jevrejske Pashe. On može najranije pasti 4. aprila (pre Blagovesti), a najkasnije 8. maja (posle đurđevdana). Na Šestom vaseljenskom saboru (630. g.) određeno je da se post prekida u ponoć između Velike subote i Uskrsa, kada se i u svakoj hrišćanskoj crkvi objavljuje vest da je Hristos vaskrsao. Deo hrišćanskih pravoslavnih crkava (među njima srpska i ruska) datum obeležavanja Uskrsa računa po julijanskom kalendaru, kako je to određeno odlukom Nikejskog sabora. Ostale hrišćanske crkve (katolici, protestanti, deo pravoslavnih crkava itd.) obeležavaju Uskrs po gregorijanskom kalendaru.

Što se samog Uskrsa tiče, nije puno verskih običaja vezano za njega, kao što je vezano za Božić ili đurđevdan, pre svega zato što je ovo pokretni praznik. Drugi razlog je idejne prirode. Po svoj prilici Sloveni pre pokrštavanja nisu imali pojmove za raj i pakao. Svakome je bio zagarantovan odlazak njegove duše na onaj svet i prisajedinjenje dušama svojih predaka. Postojala je i neka vrsta jedinstva živih i njihovih predaka, uz strogo kontrolisani i reglamentirani način međusobnog opštenja. Živi su, u određeno doba godine, odavali poštovanje svojim precima, a ovi su za uzvrat brinuli o njihovom blagostanju, produženju roda, rodnosti njiva i stoke i zaštite od bolesti. Na onaj svet nisu mogle da odu jedino duše pokojnika koji su za života kršili važne običajne norme, ili ako ih porodica ne sahrani na odgovarajući način. Smatralo se da duše takvih pokojnika lutaju noću od svog mrtvog tela do svog ranijeg doma, strašeći ljude i praveći im pakosti. Za Slovene božja sila je mogla biti i dobra i zla, jer je upravljala stihijama – munjom, vatrom, vodom, vetrom. Zato je lakše prihvaćen kult svetog ratnika Georgija (đurđa), koji je mogao oterati svako zlo od stoke, sv. Ilije, jer je mogao zaštititi od groma, sv. Nikole kao starca bele brade, koji upravlja prelaskom duša preko mora na onaj svet (koga su u nekim mestima Rusije prihvatali za samog Boga) nego vera u spasenje preko sina Božjeg – Hrista.

Što se tradicije i običaja tiče – neizostavan deo je farbanje jaja.
Kako se farbaju jaja?

Običaj je da se jaja farbaju na Veliki petak. Jaja farba domaćica kuće. Domaćica se najpre prekrsti i pomoli Bogu, zatim u sud sa vodom (u kome će kuvati i farbati jaja) dodaje malo osvećene vodice, koja je osvećena u toku vaskršnjeg posta. Prvo se farbaju crvena jaja. Prvo jaje, koje se spusti u vodu i ofarba ostavlja se na stranu do idućeg Vaskrsa i zove se “čuvarkuća”. Nekada je bio običaj da se jaja farbaju u crvenu i plavu boju. Crvena boja se dobijala kuvanjem u lukovini ili broću, a plavo-zelena boja je dobijana kuvanjem jaja u zelju. Crvena boja označava Hristovu božansku, a plava ljudsku prirodu. I zato se najčešće u te dve boje jaja farbaju. Jaja inače označavaju nešto iz čega nastaje novi život. Na ikonama Hrist do svog tela ima crvenu tkaninu, a preko nje plavi ogrtač. Bogorodica ima plavu tkaninu, a ogrnuta je u crveno. To simbolizuje Bogorodicu kao ljudsko biće ogrnuto božanskim, a Hrista kao božansko biće ogrnuto ljudskim.

Farbanje jaja vrši se u spomen na događaj kada je sveta Marija Magdalina Mironosica (to je ona devojka, koja je sa Presvetom Bogorodicom, neprekidno bila uz Hrista u toku njegovog golgotskog stradanja, i kojoj se Hristos prvoj javio po vaskrsenju), putovala u Rim da propoveda Jevanđelje, i posetila cara Tiberija. Tada mu je, u znak pažnje, kao novogodišnji poklon, predala crveno jaje, i pozdravila ga rečima: “Hristos Vaskrse” (prim. aut. U tekstu Uskršnje priče – koreni i običaji Uskrsa smo objasnili da je običaj farbanja jaja stariji od hrišćanstva, ali ova simbolika farbanja jaja je tumačenje Pravoslavne crkve).

Još jedan običaj vezan za Veliki petak je i odsustvo svakog radovanja. Naime, vernici tog dana ne slušaju muziku, ne predaju se ostalim radosnim sadržajima, ne vesele se, jer je Veliki petak najtužniji hrišćanski praznik (tada je razapet Isus Hrist).

Kao što je već rečeno, Uskrs uvek pada u nedelju. Što se običaja za Uskrs tiče, pa, može se reći da variraju od kraja do kraja zemlje (kao što je slučaj i sa običajima vezanim za druge praznike). Neki od običaja su:

Za Uskrs valja ustati rano ujutru, a ne otići na spavanje pre ponoći. Ukoliko bi se otišlo na spavanje pre ponoći, to bi značilo da će do narednog Uskrsa osoba da bude pospana i nesklona poslu,
Ujutru se valja umiti vodom u kojoj je potopljen dren, zdravac, bosiljak i crveno vaskršnje jaje,
Decu valja dotaći crvenim jajetom – da budu crvena i zdrava tokom godine,
Prvo se omrsiti vaskršnjim jajetom,
Na Uskrs, rano ujutru ljudi su odlazili u crkve na jutrenje, U Rusiji je bio običaj da ako se neko uspava i ne dođe na jutrenje u crkvu idu po njega, polivaju ga vodom, ili ga bacaju u reku. U 17. veku, Sinod Ruske crkve je posebnim ukazom zabranio provođenje ovog običaja, koji je dovodio i do smrtnih stradanja ljudi. Posle ručka ljudi su se okupljali kod Crkve, a ako u selu nema crkve, pod zapis (sveto drvo),
U nekim selima južnog Banata, Bačke i Srema, po ulicama gde je prolazila litija palili su vatre, ili sveće u prozorima. Vatre za Uskrs su obavezno paljene kod katolika,
Ako Uskrs padne pre đurđevdana nije se jelo jagnjeće meso,
Za Uskrs se mese posebni hlebovi. U istočnoj Srbiji i nekim delovima Vojvodine peku se lepinje s umetnutim celim jajetom (kovržanjak), koje su međusobno razmenjuju sa prijateljima,
Na dan Uskrsa se kriju jaja i slatkiši po dvorištu i kući, pa deca traže skrivene darove,
Na drugi dan Uskrsa, koji se zove Pobusani ponedeljak, ide se na groblje i na svaki grob se ostavlja po jedno crveno jaje (da bi i preminuli preci uživali u vaskrsenju isusa Hrista). Ovaj dan se zove i Vodeni ponedeljak, jer tada momci i mladi ljudi polivaju vodom devojke i mlade žene. Na ovaj ponedeljak valja i ostaviti razbijeno uskršnje jaje u njivi, da njiva bude plodna. A daje se i uskršnje jaje stoci da ga pojede, da bi cele godine bila zdrava.

Na dan Uskrsa neizostavno je i kucanje ili tucanje jajima. Jaja se najpre tucaju vrh u vrh, a posle šotku u šotku. Onaj ko razbije tuđe jaje uzima ga za sebe. Inače, u Banatu uskršnja jaja nisu davana pastirima (ovčarima, svinjarima) da ne bi stoka bolovala u toku godine.

Kao što vidite, običaji i verovanja su razni. Ali u tome je i čar kulture i tradicije…

Kombuha Gljiva

Drugi nazivi: Kombuha, japanska gljiva, kombuku, gljiva za dugovecnost, kargašok caj, cembuja orijentalis

Opis: Kombuha gljiva je široko poznata u svetu. Zovu je ruskom, japanskom, kineskom, indijskom cajnom gljivom. Samo ime kombuha je japanskog porekla. Cajnu gljivu zapravo cini simbioza dve vrste organizama: gljiva (kvasci) i bakterija sircetnog vrenja. Kvasci iz šecera stvaraju alkohol, a bakterije taj alkohol koriste kao izvor energije i pretvaraju ga u sircetnu kiselinu. Pri tom kvasci saharozu pretvaraju u glukozu i fruktozu i time omogucuju bakterijama da stvaraju glukonsku kiselinu, koja štiti kvasce od konkurentnih mikroorganizama. Vrsta kvasaca koja ucestvuje u ovoj simbiozi zavisi od geografskog podrucja u kome se cajna gljiva gaji.

Smatra se da ovaj napitak vraca mladost: „pegla” bore, potamnjuje kosu, ali i povecava imunitet, odlaže „staracke” bolesti, pa cak i
prevenira pojedine vrste raka

Kombuha, … iako joj u imenu stoji rec „gljiva”, nije samo to. Naime, to je smesa razlicitih organizama, ukljucujuci i lišaj, kvasac i neke bakterije (bacterium džylinum, bacterium gluconicum, acetobacter ketogenum), kao i pichie fermentantsa. Gradena je u obliku višeslojne membrane, sivkaste boje i ne jede se.

Kombuhom se naziva debela, sluzava, smeda navlaka pihtijaste mase koja pliva na površini zasladene tecnosti, koju nakon fermentacije koristimo kao cajni napitak, ali takode i kao kiselinu koja se može koristiti kao zacin umesto sirceta. Citav proces se odvija u staklenoj tegli. Može se staviti u obicnu, zasladenu vodu i tada ima ukus obicnog sirceta. Ime je dobila upravo po tome što se stavlja u ohladene cajne napitke od raznih lekovitih bljiki. U tecnosti se drži nekoliko dana, dobro zatvorena, dok se ne postigne željena kiselost, a to se meri lakmus papirom.

Izuzetno je važno da napitak bude blag, pošto se u njemu nalazi glukonska kiselina, koju inace u normalnim metabolickim okolnostima proizvodi jetra coveka. Ova kiselina ide direktno u krv i ima zaštitnu ulogu za ljudski organizam. Povecanjem procenta ove kiseline u krvi dolazi do prekomernog zakišeljavanja krvi, što može u mnogome da poremeti ravnotežu organizma, a u težim slucajevima da izazove i smrt. Umereno konzumiranje napitka koji proizvodi cajna gljiva pruža zaštitu od zagadenja raznih vrsta koja dospevaju putem respiratornih organa i drugacije u naš organizam i mogu izazvati pojavu kancerogenih oboljenja. Rusi su dokazali da je rudarima na Uralu narocito pomogla u cišcenju organizma i sprecavanju prerane smrti zbog udisanja ugljene prašine.

Kombuhu možete i sami napraviti. Nakon vinskog vrenja i cedenja vina u kominu treba dodati odredenu kolicinu vode i malo šecera, a posudu zatim ostaviti izloženu vazduhu. Vec nakon 7 dana vinski kvasci iz komine ce se udružiti sa sircetnim bakterijama iz vazduha i dobicete smedi, sluzavi pokrivac koji se ponaša kao cep i prekriva vinsko sirce.

Sastojci
kultura Kombuhe (kvasna gljivica)
Priblizno 70-100g rafiniranog belog secera na litru vode
2 cajne kasicice crnog ili zelenog caja na litru vode
Posude i materijal

Jedna 2-4 litarska posuda za kuvanje vode
Jedna 2-4 litarska staklena ili porculanska posuda
Gumica
Laneni ili pamucni rupcic odnosno papirnata maramica
Boce

Postupak za pripremu Kombuche

Najbolje je poceti s pripremom 2 litre caja. Kad vasa Kombuha kultura dovoljno naraste i pocne se razmnozavati, moci cete pripremati vece kolicine napitka.

1. Pripremite caj na uobicajeni nacin. Na litru sveze skuvane vode dodajte 2 cajne kasicice crnog ili zelenog caja (priblizno 5g). Mozete koristiti caj u vrecicama. Neka se listici caja namacu 15 minuta. Zeleni caj dolazi iz istih nasada kao i crni, a razlikuje se od njega uglavnom po nacinu obrade: on nije fermentiran. Japanski lekari su utvrdili da zeleni caj sprecava rast raka. Za Kombuha napitak preporuje se zeleni caj. Ako ne zelite upotrebiti ni zeleni ni crni caj, takodje mozete upotrebiti neki drugi biljni caj.

2. Procedite cajne listice kroz cedilo, odnosno izvadite vrecicu sa cajem iz vode.

3. Dodajte priblizno 70-100 g belog secera na litru caja pre nego sto se ohladi. Promesajte caj tako da se secer potpuno rastopi. Jedna kasika secera ima priblizno 20 g.

4. Ohladite caj na temperaturu od 20° – 25° stepeni Celzijusa (da bude mlacan). Kultura umire ako se stavi u prevruci caj.

5. Kad se caj ohladi na sobnu temperaturu, ulijte ga u staklenu, porculansku, glaziranu glinenu ili posudu od nerdjajucega celika. Najbolja je staklena posuda. Metalne posude koje nisu iz nerdjajucega celika nisu prikladne i nikad ih ne treba koristiti, jer stvorene kiseline mogu reagovati s metalom. Takodje mozete koristiti posudu iz visokokvalitetnog sintetskog materijala polilefinske grupe, npr. polietilen (PE) ili polipropilen. Izbegavajte upotrebu posuda od polivinilklorida (PVC) ili polistirena.

6. Ako Kombuha napitak pripremate prvi put, dodajte caju tecnost koju ste dobili zajedno s kulturom. Za sve sledece pripreme uvek sacuvajte dovoljno Kombuha napitka, da bi dodali oko 10% kolicine u vasu novu pripremu kao startnu tecnost.

7. Stavite zivu Kombuha kulturu u tecnost.

8. Pokrijte otvor posude za fermentaciju s lanenim ili pamucnim rupcicem, papirnatim rucnikom ili slicnom laganom tkaninom da bi zastitili napitak od vocnih musica, prasine, biljnih spora i drugih zagadjivaca. Pricvrstite je sa gumenom trakom da bi osigurali da vocne musice ne mogu uci. Tkanina mora biti dovoljno porozna da omoguci vazduhu da cirkulise, da bi kultura mogla disati, ali opet ne toliko porozna da bi malene vocne musice mogle uci i snesti svoja jajasca.

9. Fermentacija treba da traje 8-12 dana, zavisno od temperature. Sto je visa sobna temperatura, to je brza fermentacija. Period 8-12 dana je samo orijentacioni.

Kombuha kultura treba toplo i mirno mesto i nikad je ne pomerajte. Temperatura caja ne sme pasti ispod 20° C niti narasti iznad 30° C. Idealna temperatura je izmedju 23° i 27° C. Svetlost nije potrebna za fermentaciju. Kultura takodje uspeva i u mraku. Kultura se moze ostetiti izlaganjem jakoj suncanoj svetlosti. Bolja je polusenka.

Za vreme procesa fermentacije kvas razgradjuje secer i pretvara ga u plin (CO2) i razne organske kiseline i druge sastojke. Kombinacija tih procesa daje Kombuha napitku njegov karakteristican ukus. Napitak je ispocetka sladak, ali se ova slatkoca gubi kako se secer razgradjuje. U isto vreme pocinje se razvijati kiseli ukus kao rezultat aktivnosti bakterija, tako da dolazi do prelaska od slatkoce u kiselost. Ako vise volite blago slatki napitak, fermentaciju treba ranije zaustaviti. Za suvi ili blago kiseli ukus neka fermentacija traje duze.

10. Kad caj postigne zeljeni ispravni stepen kiselosti (pH 2,7-3,2) zavisno od individualnog ukusa, sa cistim rukama izvadite kulturu iz posude. Operite kulturu hladnom ili mlakom vodom. Ulijte novi caj u posudu i odmah dodajte kulturu. Pazite na pravilnu temperaturu caja. Ulijte napitak u staklenke, koje trebaju biti pune do vrha. Priblizno 10% sacuvajte za izradu nove kulture. Staklenke dobro zatvorite. Nije potrebno procedjivati fermentisani napitak kroz tkaninu. Odredjena kolicina taloga je normalna. To dolazi zbog rasta kvasa, koji proizvodi plin koji gazira napitak. Smatra se da kvas ima neke pozitivne ucinke na ljudski organizam.

11. Da bi se postiglo krajnje zadovoljstvo u ovom napitku, treba mu dozvoliti da nekoliko dana zrije (najmanje 5 dana), nakon sto je bio flasiran.
Aktivnost bakterija je zaustavljena jer flasiranje iskljucuje dostup vazduhu, dok kvas nastavlja da radi. Ako su staklenke cvrsto zatvorene, plin nastao aktivnoscu kvasa ne moze izaci. Na taj nacin se dobija penusavi napitak. U tu svrhu obicno su dovoljni tih nekoliko dana u staklenki, Kombuha napitak ostaje dobar mesecima. Ne brinite: u jednom trenutku kvas ce prestati da proizvodi plin. Preporucljivo je staklenke drzati na hladnom mestu.

12. Napitak ima prijatan ukus. On je penusav, blago kiselkast i osvezavajuci. Normalno ga pijemo tri case dnevno, jednu casu jedan do dva decilitra na prazan zeludac ujutro, drugu casu nakon rucka, a poslednju casu kratko vreme pre odlaska na spavanje. Uzivajte!

13. Kad pocnete s novim procesom fermentacije nikad nemojte zaboraviti dodati novom caju najmanje 10% tecnosti vec fermentiranog napitka..

Napomene
Ponekad kultura pliva na povrsini, ponekad tone na dno. I jedno i drugo je u redu. Kad kultura potone na dno, na povrsini caja pocinje da raste nova kultura .

Ako imate problem s rastom nove mlade Kombuche (sto se moze ocekivati kad je previse hladno, npr. zimi), pokusajte sledece: S obzirom da rast nove kulture zahteva vise vremena, odvojite je od pripremljenog napitka koji zelite piti. Novoj kulturi na povrsini tecnosti dozvolite 3 do 5 nedelja da raste.

Kombuha kultura raste i u potpunosti prekriva povrsinu caja. Kultura tokom rasta na povrsini caja znatno odeblja. Odebljana kultura je sastavljena od lako odvojivih slojeva. Slojevi se mogu lako razdvojiti jedan od drugog i svaki se moze upotrebiti kao nezavisna kultura za proizvodnju Kombuha napitka. Ako kultura potone na dno posude, na vrhu ce se poceti stvarati nova kultura.

Na taj nacin svaka kultura nastavlja da razmnozava sama sebe sve dok ne postane tamno smedja. Kad postane tamna i prljavo smedja, bacite je i promenite sa jednim od njenih potomaka.

Caj od kombuhe vekovima se koristi u Rusiji i Aziji i smatra se da potpomaže dugovecnost. Ovaj caj sadrži koncentrisane visokokvalitetne belancevine koje organizam odmah može da iskoristi. „Gljiva” mora da se gaji u rastvoru crnog ili zelenog caja i šecera u vodi, uz dodatak jabucnog sirceta ili prethodne „ture” istog caja, i, na odgovarajucoj temperaturi ce se stalno razmnožavati (potrebno joj je nedelju dana da se samoreprodukuje), proizvodeci glukuronsku, mlecnu i sircetnu kiselinu. Prva potpomaže stvaranje nekolicine važnih polisaharida: hijaluronske kiseline, neophodne vezivnom tkivu, kondroitin-sulfatske kiseline, koja je osnovica naše hrskavice, mukoitin-sulfatske kiseline, bitne sa našu sluz i staklasto telo oka, kao i heparin, dok je mlecna kiselina izuzetno korisna za debelo crevo. Kombuha proizvodi i nekoliko vitamina, kao i enzime koji su korisni za ljudsko telo. Deluje i kao prirodni antibiotik.
Zanimljivo je da narodi koji svakodnevno piju po dva i po decilitra caja od kombuhe nemaju bore na licu ni druge vidljive znake starenja, poput sede kose ili starackih pega po rukama. Utvrdeno je, takodje, da ovaj napitak snižava krvni pritisak, podstice rad žlezda, stimuliše metabolizam, odnosno pomaže sagorevanje masnoce, pa tako smanjuje telesnu težinu, snižava ureju, šecer i holesterol u krvi, pomaže kod reumatskih i artritickih smetnji (povecava pokretljivost zglobova i elasticnost kicme i krsta), nepravilnosti u radu želuca, jetre i bubrega, kostobolje, arterioskleroze, oboljenja kože… Obnavlja i crevnu floru, pa time i pomaže kod zatvora i ubrzava cirkulaciju, a pomaže i osobama pod stresom.
Uz to, kombuha prevenira pojedine vrste raka, povecavajuci imunitet organizma, a tokom menopauze smanjuje „valunge”, mada se neposredno posle pijenja ovog caja može osetiti vrucina – ali, to je znak da je ubrzan krvotok, što ce pomoci procišcavanje organizma od toksicnih hemikalija i tecnosti. Pomaže i astmaticarima i obolelim od bronhitisa, kao i kod kašlja, cisti žucnu kesu, pomaže kod kolitisa, zaustavlja zarazni proliv, pomaže i kod nesanice, a tvrdi se i da ponovo uspostavlja rast kose.

Postoji dosta razlicitih mišljenja o lekovitosti napitka od kombuhe. Izveštaji iz naroda pokazuju veliku simpatiju dok službena nauka sa skepsom gleda na cudotvornost napitka. Podaci iz sveta, prenošeni usmenim predanjem, govore o velikoj moci caja u sprecavanju i lecenju najtežih oboljenja. Naucno dokazati sve navode je, naravno, nemoguce.

Anemija

NAJčEŠćI UZROCI ANEMIJE

– Mnogobrojni su uzroci, ali je anemija najčešće posledica patološkog gubljenja krvi iz organa i tkiva kao što su obilna i preduga menstrualna krvarenja koja traju sedam i više dana ili su česta, ponekad dva puta mesečno. Takvo povećano gubljenje krvi koje se iz meseca u mesec ponavlja sprečava organizam da eritrocite nadoknadi na uobičajen način i ishranom, već se pacijentima propisuju različite terapije – kaže dr Rajić i naglašava da su značajni uzroci ovih anemija krvarenja iz tankog i debelog creva, želuca, šuljeva, bubrega, bešike i nekih tumora.
Za lečenje ove vrste anemije neizostavno mora da se otkrije i leči uzrok krvarenja, a potom se leči malokrvnost.

Lečenje. Ako je anemija teška, to jest vrednost hemoglobina manja od šest grama u litru krvi, pacijentima se moraju davati transfuzije koncentrovanih eritrocita. Ako je malokrvnost blaža, sa hemoglobinom 9-10 onda se obolelima daju preparati gvožđa sa malo vitamina C ili limunovog soka, obično ujutru natašte i najmanje dva-tri meseca. Nekim pacijentima se u ovim slučajevima daju i injekcije gvožđa – kaže naš sagovornik.

REđI OBLICI

Osim anemije koju uzrokuju krvarenja u organizmu, profesor Rajić naglašava da postoje i drugi, ređi oblici ove bolesti:

1. Aplastična anemija nastaje zbog oštećenja kostne srži koja ne može više da stvara eritrocite. To može da bude posledica zračenja, raznih trovanja ili terapija citostaticima. Aplastična anemija se teško leči.

2. Hemolitička anemija posledica je preteranog razaranja to jest skraćivanja života eritrocita. Crvena krvna zrnca uobičajeno žive tri-četiri meseca, ali ako žive kraće, nastaje malokrvnost. Razaranje eritrocita izazivaju promene u samom eritrocitu, obično nasledne, kao što je nedostatak enzima, hromozomski poremećaji ili antieritrocitna antitela. Ako su u anemiju izazvala antitela obolelima se daje imunosupresivna terapija i transfuzija. Pacijenti oboleli od hemolitičke anemije osim uobičajenih simptoma anemije često imaju uvećanu slezinu i žuticu jer se usled razaranja eritrocita i hemoglobina oslobađa bilirubin.

3. Megaloblastna (makrocitna) anemija zbog nedostatka vitamina B12 ili folne kiseline (vitamin B9) neophodnih za stvaranje eritrocita u kostnoj srži. Stvoreni eritrociti, naime, ne mogu da se dele pa ostaju veći i krupniji nego što bi trebalo. Ova anemija je izazvana nedovoljnom apsporpcijom vitamina B12 i folne kiseline iz creva što je najčešće posledica gastritisa, reseckije delova digestivnog trakta ili nekih imunoloških mehanizama.

NAPOMENA Makrocitna anemija se ne leči uzimanjem preparata gvožđa, već isključivo vitamina B12 u obliku injekcija, najpre svaki drugi-traći dan a kasnije jednom mesečno.

ZNAčAJ ISHRANE

– Ako se uzrok otkrije i ukloni anemije neće biti, to jest pravilno lečenje krvarenja koja izazivaju anemiju najbolja su prevencija bolesti. Malokrvnost se, zapravo, najbolje sprečava zdravim načinom života, rekreacijom i ishranom namirnicama bogatim gvožđem, mineralima, vitaminima, proteinima i kompleksom vitamina B.
Sa druge strane, oni koji su oboleli, malokrvnost mogu da prevaziđu redovnom terapijom i pravilnom, raznovrsnom ishranom u kojoj bi često trebalo da ima konjskog mesa, džigerice, slezine, spanaća, mlade koprive, blitve, zelene salate, cvekle i šargarepe.
Mladima, koji sve češće obolevaju od anemije, poručuje da ne preskaču obroke i da zaborave na brzu hranu koja nema dovoljno elemenata neophodnih za stvaranje eritrocita i hemoglobina.

SIMPTOMI

Tipični znaci malokrvnosti su:
– brzo zamaranje
– malaksalost
– nedostatak vazduha
– bleda koža i sluzokoža
– osećaj lupanja srca (tahikardija)
– glavobolje
– nesvestice ili potpuno gubljenje svesti (ako je anemija uznapredovala)

Normalne vrednosti eritrocita su:
* muškaraci: 4,2-6 miliona u milimetru kubnom krvi
* žene: 3,8-5 miliona u milimetru kubnom krvi
* hemoglobin – uobičajena koncentracija je 12 do 18 g u litru krvi.

čAJ OD KOPRIVE
Za prevenciju i lečenje malokrvnosti, naš sagovornik je posebno pohvalio čaj od mlade koprive. U knjizi Lečenje biljem akademik Jovan Tucakov kaže da se ovaj čaj pravilno priprema ako 50 g lista koprive prelijete sa pola litra hladne vode, poklopite i ostavite da prenoći. Ujutru kuvajte dva minuta i sklonite s vatre. Kad se ohladi procedite i pijte tri puta dnevno po čašu nezaslađenog čaja, pre jela. Posle tri dana jedan dan pauzirajte pa nastavite.

ćuretina u gorgonzola sosu sa mlincima

4. Razvučeno testo nožem iseći na veće pravougaonike, te ih spuštati u vrelo mleko i kuvati oko 7-8 minuta.
5. Prženu ćuretinu servirati na tacnu za služenje, pored naneti proceđene mlince, te sve zaliti sosom od gorgonzole.

Sastojci:
1 kg ćurećih prsa
4 dl biljne pavlake
200 g gorgonzola sira
500 g mekog brašna tip-400
1 jaje
5 dl mleka
5 kašika ulja
začin C, so, biber
Savet plus :
Kuvani mlinci neće se lepiti ako ih malo poprskate uljem pa promešate.
Preporuka pića: mineralna voda

Saveti za ravan stomak

Genetika je zaslužna za odsustvo ili prisustvo masnog tkiva na stomaku žene, ali to zavisi i od drugih činilaca. Za žene koje su rođene sa malom razlikom u obimu struka i kukova, “poravnjavanje” stomaka je teško. Termin za ovaj telesni tip je “jabuka”, za razliku od tipa “kruške” koji ima jaču zadnjicu.
Fizička aktivnost

Svaka fizička aktivnost redukuje salo i sužava obim struka. Salo sa stomaka se brže topi od sala sa butina i bokova. Za sagorevanje masnog tkiva na stomku odlično je kombinovanje kardio i vežbi jačanja. Kardio vežbe tope masno tkivo celog tela, a vežbe jačanja podstiču metabolizam da sagoreva masnoću i za vreme mirovanja. Uostalom, bilo koja većba koja aktivira stomačne mišiće ubrzaće sagorevanje masnog tkiva.
Pravilna ishrana

Pravilna ishrana može da pomogne pri sagorevanju masnog tkiva na stomaku. Drastično smanjivanje kalorija može da uspori metabolizam i podigne nivo stresa. Jedite raznovrsne namirnice! Stručnjaci preporučuju ishranu koja se bazira na posnim proteinima, biljnim vlaknima, integralnim žitaricama, voću i povrću… Što se tiče ugljenih hidrata, najbolji su oni koji sadrže biljna vlakna. Potvrđeno je da se onim osobama koje više jedu beli hleb od inegralnog struk širi za 1,5 cm za godinu dana.

Nikada ne preskačite doručak! Nivo šećera je najniži nakon buđenja. Preskakanje doručka može da uzrokuje još veći pad šećera. Osobe koje izostave doručak uzimaju više kalorija nego one koje jedu sva tri obroka. Izgladnjivanje dovodi do toga da popodnevni i večernji obroci budu obilniji. Jedite tokom dana manje, a češće. Obavezna su tri glavna obroka i dve užine (pre i posle podne). Razmak između obroka ne sme da bude duži od tri sata. Izbaciti iz ishrane kofein, alkohol i zaslađene napitke (stimulišu oslobađanje kortizola).
Pobedite stres

Stres može uzrokovati taloženje veće količine masnog tkiva na stomaku (i kod žena normalne telesne težine). Stručnjaci tvrde da visok nivo kortizola (hormon koji se luči u stresnim situacijama) pojačava apetit. Previše kortizola organizmu izaziva pojačanu potrebu za masnom i slatkom hranom što dovodi do taložena sala na stomaku. Izbegavajte konflikte koji su nepotrebni, posvetite malo vremena sebi, bavite se sportom. Meditacija, joga, masaža su takođe efikasna rešenja.
Sprečite nadutost

Većina ljudi previše brzo jede hranu što za posledicu ima nadutost i lošu probavu. Ako jedete sporije, omogućujete telu bolju probavu i poboljšavate cirkulaciju. Brzo ispijanje pića, konzumiranje napitaka kroz slamčicu, pricanje tokom jela stvaraju nadutost. Takođe, gazirana pića su puna gasova, a namirnice sa visokim procentom masti se dugo vare. I jedno i drugo izaziva nadutost. Izbacite iz ishrane slatku kupus, crni luk, praziluk, pasulj, sočivo.

Kako čuvati glas

1) Pre svega, veoma je važno da sluzokoža grla bude vlažna pa zato treba u slučaju promuklosti uzimati dosta tečnosti i održavati vlažnim vazduh u prostoriji u kojoj boravite, nekim ovlaživačem ili činijom sa dosta vode koju ćete držati na izvoru toplote.

2) Ono što je takođe blagotvorno za naše grlo i glas je karamel od ugorelog šećera i mleka, koji se pravi kao i šerbet samo se umesto vode doda mleko. Treba da se pije dok je toplo.

3) Belanac jajeta u svežem stanju, takođe dobro utiče na glas i glasne žice, i može da se konzumira nekoliko puta dnevno.

4) Kašika meda može da deluje kao lek za promuklost i neprijatne bolove u grlu.

5) Jedan od načina da se čuva glas je i ograničavanje aktivnosti grkljana i tzv. odmaranje glasa.Odmarati glas ne znači šaputati već znači ćutati, jer i šaputanje je aktivnost pri kojoj se grkljan i glasne žice naprežu.

6) Gazirana pića, kafa i cigarete oštećuju glasne žice i dovode do promuklosti, pa ukoliko nije moguće izbegavanje u potpunosti dobro je smanjiti konzumiranje navedenog na što manju meru.

Od stvari će vam trebati: belanca, mleko, šerbet

Kako vratiti energiju posle najluđe noći?

Novogodišnji praznici u Srbiji podrazumevaju i trpeze pune hrane. čak i oni koji tokom cele godine vode računa o tome šta i koliko jedu, poslednjih dana decembra i u prvim danima januara opuste se i gricnu po malo od svačega. S media portal istražuje kako da što brže povratite energiju i ponovo uđete u top formu.

Kada je Nova godina, malo ko broji kalorije. Većina ljudi ne radi, deca ne idu u školu… “čapne” se malo mesa, malo sarme, malo kolača…. Višak kilograma koji se nabaci za samo nekoliko dana nije jedini problem. Januarska depresija i “tanji” novčanik znaju da oduzmu podosta energije i da umanje radost najluđe noći.

Evo nekoliko saveta kako da u Novu godinu uđete sveži, odmorni, puni energije….

1. Generalno čišćenje doma
Proleće je možda idealnije godišnje doba za ovu aktivnost, ali nakon nekoliko dana beskrajnog sedenja i jedenja, malo fizičke aktivnosti neće biti na odmet. Pranje zavesa (pogotovu ako se u domu puši), čišćenje prozora, brisanje parketa i dubinsko usisavanje će osvežiti svačiju kuću ili stan, a fizički rad pomoći će da se rešite suvišnih kilograma i „razmrdate“ mišiće.

2. Šetnja uprkos hladnoći
Nemojte da vas hladan januar spreči da izađete u dugu, zimsku šetnju. Od hladnog vazduha zaštitite se šalom, kroz koji ćete disati. Igre na snegu takođe mogu biti zanimljive. Sanke ili „skijice“ mogu da vas vrate u detinjstvo, a raspoloženje klinaca na obližnjem brdašcetu u vašem kraju vratiće vam energiju.

3.čišćenje frižidera
Ostatke hrane nemojte besomučno „trpati“ u sebe. Ako Vam je ipak žao da hranu bacite, pozovite prijatelje i rođake da sa njima podelite višak koji vam se nalazi u frižideru.

4. Pijte više vode
čak i oni koji ne piju alkohol u novogodišnjoj noći mogu sebi da dozvole čašicu više. Zbog jače hrane i više alkohola u najluđoj noći narednih dana je najbolje da unosite što više tečnosti. Voda, biljni čajevi zaslađeni medom, uz kap dve limuna ili tople limunade vratiće vam snagu i pojačati imunitet.

5. Voće i povrće
Kako kažu epidemiolozi vreme gipa u Srbiji očekuje se u januaru. Zbog toga, u svakodnevnu ishranu ubacite što više voća bogatog vitaminom C. Od limuna pravite limunade, a sjajna voćna salata od pomoradži, kivija, mandarina i banana osvežiće vas u kasnim popodnevnim satima.

10 prednosti maslinovog ulja

Za lepši izgled, britkiji um i duži život.
Ako još uvek ne znate zašto je dobro u prehrani koristiti što više maslinovog ulja, pročitajte ovih deset razloga i zalijte ekstra devičanskim svoju salatu, meso, ribu, ali i sladoled.

1. Ima izvrstan ukus
Uživanje je jedan od najboljih razloga zašto bi nešto trebalo raditi. Ekstra devičansko maslinovo ulje jednostavno ima izvrstan ukus, i to vrlo različitih karakteristika. Vredi ih istražiti.

2. Pomaže pri mršavljenju
čini se da masnoće koje postoje u ekstra devičanskom maslinovu ulju, kada se zamenjuju sa štetnim masnoćama, mogu pomoći pri mršavljenju. Stručnjaci preporučuju povećan unos ekstra devičanskog maslinova ulja koji može pomoći pri uništavanju štetnih masnoća, rešavanju trbušnog omotača i dijabetesu.

3. Produžava životni vek
Kako je ekstra devičansko maslinovo ulje bogato nezasićenim masnim kiselinama i antioksidansima, može pomoći u sprečavanju i prevenciji kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i određenih oblika tumora, kao i u njihovom lečenju i terapiji.

4. čini vas pametnim
Najnovije studije pokazuju kako prehrana bogata nezasićenim masnim kiselinama, koje su u velikoj meri prisutne u ekstra devičanskom maslinovom ulju može poboljšati rad mozga, što se opet povezuje sa starenjem i bolestima poput Alzheimerove bolesti.

5. Pomlađuje i ulepšava
Ekstra devičansko maslinovo ulje sadrži vitamine A, D, K i E koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala i oksidacije stanica, što sve skupa dovodi do prevremenog starenja. Eto, tako kvalitetna prehrana u ovome slučaju može delovati i poput poseta najboljem kozmetičkom salonu.

6. Deluje povoljno na razvoj dece
Moderna istraživanja pokazuju kako prehrana bogata ekstra devičanskim maslinovim uljem tokom trudnoće može poboljšati psihomotorne reflekse deteta i dati mu brojne druge prednosti u razvoju.

7. Umanjuje telesnu bol
Ekstra devičansko maslinovo ulje može delovati poput prirodnog ibuprofena. U sebi sadrži oleokantal, supstancu koja ima protivupalno delovanje.

8. Podiže razinu energije
Prehrana bogata ekstra devičanskim maslinovim uljem poboljšava cirkulaciju, pa ćete jednostavno moći lakše disati. Takođe poboljšava protok krvi i olakšava simptome raznih alergijskih bolesti, te bolesti dsajnih puteva.

9. Povećava otpornost na infekcije
Ekstra devičansko maslinovo ulje sadrži u sebi visok nivo antioksidansa, uključujući polifenole, vitamin E, klorofil i karotenoide. Antioksidansi su glavna poluga za jačanje imunološkog sastava organizma te zaštite organizma.

10. Poboljšava seksualne odnose
Ovo jeste na posljednjem mestu, ali nikako nije poslednje po važnosti među pobrojenim vrednostima ekstra devičanskog maslinova ulja. Dakle, ekstra devičansko maslinovo ulje u saradnji s Omega 3 kiselinama, poboljšava cirkulaciju, što je ključni faktor u postizanju erekcije i orgazma kod žena i muškaraca.

Januarsko proleće: Kako preživeti nagle promene vremena

Meteorolozi za vikend najavljuju temperature i do 15 stepeni, zato se pobrinite da vremenske promene što manje utiču na vaše zdravlje. Posebnu pažnju treba da obrate osobe koje pate od hroničnih bolesti.
Najvažnije je dovoljno unošenje tečnosti, uz nekoliko kapi soka od svežeg limuna

Vremenske promene su fiziološki stres na koji organizam pokušava da se prilagodi. Najosetljiviji na kolebanja temperature su reumatičari, astmatičari, srčani bolesnici (angina pektoris, visoki krvni pritisak), oni koji imaju čir na dvanaestopalačnom crevu i želucu, pacijenti koji pate od raznih psihičkih tegoba, pre svega, psihoze. Ni fizički i psihički zdrave osobe nisu imune na promene koje se dešavaju u atmosferi, te se kod njih najčešće javljaju simptomi kao što su glavobolja, razdražljivost, nesanica i konstantan osećaj umora.
SAVETI
– Ako ćete veći deo dana provesti na ulici, krećući se, obucite pamučnu garderobu koja upija znoj, laganu jaknu koja ne propušta vetra, udobnu obuću koja može da vas zaštiti i od iznenadne kiše ili snega.
– Hroničnim bolesnicima se savetuje ostanak kod kuće, izbegavanje težih fizičkih aktivnosti, pridržavanje prepisane terapije.
– Ako bioklimatolozi kažu da će u određenom periodu biti ugrožene psihički obolele osobe, upotreba leka za smirenje pre tog perioda omogućiće da se taj period gotovo i ne oseti.

ISHRANA
Najvažnije pravilo ishrane kada je vreme promenljivo glasi: jesti malo i laganu hranu, a na vrhu liste su sveže voće i dinstano povrće.
– Preporučuje se i svakodnevno konzumiranje supe od povrća ili mesa, jer ona daje snagu, više nego šolja kafe, kaže bečki profesor Hademar Bankofer.
– Za krvotok je pri naglim promenama vremena potreban i mikroelement hrom, koji se nalazi u pečurkama, jagodastim plodovima, suvom grožđu.

Krvotok se može stabilizovati ako se jednom dnevno konzumira jedan kiseli krastavac ili jedno parče integralnog hleba namazano senfom, jer mineralni sastojci iz krastavca i ulja iz senfa daju snagu.

– Ženama je posebno potrebno gvožđe koje se može naći u kaši od jabuke, peršunu, sitnom luku, dinstanom grašku i semenkama bundeve, a kao glavno jelo Bankofer preporučuje kuvani krompir koji se kuva sa grančicom nane.
– Kao najvažnije, Bankofer navodi dovoljno unošenje tečnosti, uz nekoliko kapi soka od svežeg limuna.

NAJčEŠćE ZABLUDE O ZIMSKIM BOLESTIMA

Ljudi od davnina veruju da hladnoća izaziva grip. Ali neće biti da je baš tako

Nazdravlje!
Počela je sezona kijanja, kašljanja i izduvavanja nosa, pa ćemo se sve toplije oblačiti i preduzimati razne mere protiv gripa i prehlade iako neke od njih uopšte nisu istinite. Proverite da li i vi možda verujete u neke stvari koje uopšte nisu tačne.

Promaja izaziva prehladu

Nema nikakve direktne veze između hladnoće i virusa, jer naš imuni sistem bez problema može da podnese hladnu zimu. Zašto se onda prehlada i grip javljaju najčešće tada? Uglavnom zato što smo češće u zatvorenom prostoru koji se ne provetrava, pa je virusima tako omogućen lak prelazak s jedne osobe na drugu. To što ćete zatvoriti sve prozore u kući možda će smanjiti troškove grejanja, ali vas neće zaštititi od gripa.

Virus treba isterati znojem

Topla kupka u zagrejanoj sobi može da vas smiri i olakša neke simptome bolesti, ali vas samo ona neće u potpunosti izlečiti.

Nakon bolesti promenite četkicu

Osim ako nije vreme da staru četkicu za zube zamenite novom, ne postoji nijedan razlog zbog kojeg biste nakon gripa morali da je bacite. Jer, kao što na svetu ne postoje dve iste pahulje, tako je i svaki grip drugačiji, pa ne možete ponovo da se zarazite svojom starom četkicom.

Gel za dezinfekciju ruku štiti od bolesti

Kad se ovaj gel pojavio, hipohondri dezinfikovali ruke i kada nisu u blizini vode i sapuna. Ali to ne znači da je došlo do smanjenja obolevanja. Ova sredstva mogu da ubiju bakterije s kojima dolaze u kontakt, ali se nije smanjio broj prehlađenih i gripoznih ljudi. Naime, virusi gripa i prehlade prenose se putem vazduha. Kad oboleli kine ili kašlje, patogeni organizmi polete kroz vazduh, a to sigurno ne može da se zaustavi nikakvim gelom.

Deset koraka protiv prehlade

Sezonske infekcije i njihovi neprijatni simptomi mogu da se izbegnu ukoliko se, uz malo discipline, praktikuju saveti stručnjaka: Provetravajte prostorije, pazite na higijenu ruku…

Promenljivo vreme, neadekvatno oblačenje i boravak u zatvorenim i zagušljivim prostorijama sa puno ljudi, idealni su da „zaradite“ prehladu. Oporavak od virusa traje oko pet dana, a neprijatni simptomi kao što su kijanje, zapušen, ili nos iz kojeg curi sekret, uz često grebanje u grlu ili bol prilikom gutanja, koje ponekad prati i blaga temepratura, mnoge „obore“ u krevet.

Dr Branka Lazić, specijalista opšte medicine u Domu zdravlja „Stari grad“, kaže da se prehlada, uz malo discipline, i više brige o zdravlju, ipak, može izbeći. Evo, nekoliko saveta:

1. Izbegavajte masovne skupove, zatvoren i zagušljiv prostor. Ukoliko se nađete u takvim prostorijama provetravajte ih na svakih pet do 10 minuta u toku jednog sata.

2. Održavajte redovno higijenu ruku, izbegavajte dodirivanje predmeta za javnu upotrebu, a nakon kontakta sa njima pored pranja sapunom i vodom, koristite i antiseptičke kreme i gelove.

3. Ojačajte imunitet ishranom bogatom svežim voćem i povrćem. Posebno su blagotvorni južno voće i jabuke.

4. Jedite tri puta nedeljno neko crveno meso, a ostalim danima ribu i piletinu.

5. Ukoliko imate slab imunitet koristite dodatke ishrani: ekstrat propolisa, matični mleč, ehinaceu, multivitaminske preparate, minerale, posebno cink i selen.

6. Pijte dosta tečnosti, najbolje vode, ali se preporučuju i prirodni sokovi (negazirani), zatim domaći čajevi: nana, lipa, kamilica i šipurak, jer deluju antiupalno.

7. Svakog dana odvojite po sat vremena za šetnju u prirodi ili rekreaciju. Boravak na svežem vazduhu jača telo.

8. Oblačite se slojevito, ukoliko su veće dnevne oscilacije temperature, jer i rashlađivanje i pretopljavanje pogoduju razvoju virusa.

9. Preventivno koristite sprejeve na bazi slane vode za nos posle svakog dužeg zadržavanja u zagušljivoj prostoriji – na poslu, u gradskom prevozu, bioskopu…

10. Vakcinišite se, posebno ako ste hronični bolesnik vakcinom protiv gripa kao i protiv nekoliko sojeva bakterija (antipneumokokna vakcina)

Vratite život u ravnotežu

Svaka jesen podseća da treba da usporimo i uživamo. Ona, nekako umuruje – u odnosu na burne letnje aktivnosti. Kraći dani i manje svetlosti teraju u potragu za boljom ravnotežom između poslovnog i privatnog života. Ako osećate da gubite balans, uz pomoć feng shui saveta postignite mir i harmoniju.
Dobro balansirajte izmđeu posla i porodice. Ne oklevajte da primenite ove jednostavne savete

CVEćE
Ništa nije toliko karakteristično za jesen kao živahne boje lišća i jesenje cveće kao što je hrizantema. Kad god se osećate pod stresom kupite hrizanteme, neven ili slično cveće. Zlatna boja, jesenje narandžasta deluju pozitivno i opuštajuće na telo.

PRIGUŠITE SVETLO
Za opušteniju atmosferu ublažite svetlo u vašem stanu predveče. Svi znamo da je leti lakše biti aktivan zbog više sunčeve svetlosti, ali sada kada je jesen tu, trebateda i veštačko svetlo malo prigušite. Nežno osvetljenje pomoći će vam da usporite i uživate u jednostavnim stvarima, poput čaše dobrog vina, čaja.

ZVUK VODE
Ako dodate malu fontanu u dnevni boravak uspešnije ćete preživeti sezonsku tranziciju. Zvuk žubora vode stišava sumnje i strahove.

NOVI ADRESAR
Sredite adresar ili kupite novi. U njega upisujte samo prijatelje koje stvarno volite, na taj način ćete postati svesni njihove jedinstvenosti jer se neće gubiti u gužvi ostalih imena.

POKRENITE SE
Premestite 27 stvari u svom domu. Zbog čega 27? Devet se u feng shuiju smatra brojem dugovečnosti, a deljiv je s brojem tri koji je broj rasta. Na ovaj način ćete prizvati poželjne dugoročne promene.

OSTANITE FOKUSIRANI
Ako posao često prenosite i kući, lepu vazu ili skulpturu stavite u levi ugao spavaće sobe. To će pomoći da manje razmišljate o poslu u krevetu.

POSTAVITE GRANICE
Ako nemate izbora i morate radni sto da držate u spavaćoj sobi kreirajte barijeru između dela za spavanje i dela sobe za rad. Postavite neki pregradni paravan, razlistale biljake ili orman.

BUDITE ZAHVALNI
Najbolji način da uživate u plodovima svoga rada je da ih zaista postanete svesni. Napravite spisak od 27 stvari na kojima ste zahvalni i stavite ga u crvenu omotnicu. Nju odložite ispod madraca i držite je tamo do početka kalendarske zime.

Lekarska uputstva za vrućine

Za lakše podnošenje visokih temperatura lekari građanima savetuju da se pridržavaju uputstava o načinu ishrane, odgovarajućem unosu vode i drugih napitaka, zaštiti od spoljnih uticaja u boravišnom i radnom prostoru, a posebno na otvorenom i doziranoj fizičkoj aktivnosti
Stručnjaci ukazuju da je neophodno da se više odmaraju oni koji spadaju u grupu takozvane osetljive populacije – deca, omladina, trudnice, dojilje, stari, oboleli od hroničnih bolesti, rekonvalescenti, osobe koje se bave teškim fizičkim poslovima i oni čiji je posao vezan za rad na otvorenom prostoru.
Svim građanima se preporučuje da imaju redovne obroke – obavezan doručak, lagan ručak, laganu večeru i dve dnevne užine, koji će sačuvati snagu, održati dobru koncentraciju i okrepiti organizam.
Shodno polu, uzrastu, fizičkoj aktivnosti i vrsti rada, tokom dana treba konzumirati hleb u kolicicni od četiri do sedam parčića srednje veličine.
Neophodno je i konzumiranje mleka ili mlečnih proizvoda sa odgovarajućim procentom mlečne masti, termički dobro obrađenog mesa – piletina, ćuretina, riba, junetina, teletina putem kuvanja, dinstanja ili na grilu tokom četiri do pet dana u nedelji.
Kroz prepodnevnu i poslepodnevnu užinu treba unositi oko pola kilograma dnevno dobro opranog voća, dobro opranog svežeg povrća uz doručak i ručak, oko 300 grama dnevno, povrća u vidu ukusnih i umereno začinjenih kuvanih jela – supa, čorbe, variva.
U vreme visokih temperatura izuzetno je važno piti dovoljno tečnosti, jer organizmu tada najviše prija i pomaže pijaća voda.
Kod visokih temperatura odrasle zdrave osobe treba da piju osam do 10 čaša vode na dan, a oni koji se bave fizičkim aktivnostima ovoj količini treba da dodaju od jedne do tri čaše vode za svaki sat aktivnosti.
Pored vode, dobar izbor su i mleko i voćni sokovi, a istovremeno treba smanjiti unos kofeinskih napitaka i alkoholnih pića, jer deluju kao diuretici, odnosno uslovljavaju dodatni gubitak vode.
Ukoliko se koristi flaširana mineralna voda preporučuje se negazirana i umereno hladna. Tečnost bi trebalo unositi postepeno, gutljaj po gutljaj i ne treba preterivati sa upotrebom previše hladnih napitaka.
Osobama starijim od 65 godina savetuje se da često piju tečnost bez obzira na to da li su žedne, jer organizam starih ljudi ima smanjene rezerve vode zbog smanjenog osećaja žeđi.
Zaštita od spoljnih uticaja u boravišnom prostoru podrazumeva redovno održavanje lične higijene – tuširanje – kupanje mlakom vodom pre odlaska na spavanje, posle dolaska sa posla, iz grada, mesta za rekreaciju, svakodnevno održavanje toalete, pranje zuba.
Preporučuje se redovno provetravanje prostorija, upotreba zavesa na prozorima, podešavanje rada klima uređaja tako da razlika u temperaturi između spoljne sredine i sredine u kojoj se boravi ne bude veća od 7 do 10 stepeni, što pomaže organizmu da upotrebi mehanizme za rashlađivanje i na pravi način se prilagodi vremenskim prilikama.
Na otvorenom prostoru građanima se preporučuje da nose odeću od prirodnih materjala, udobnu obuću, da se žaštite šeširom ili kačketom, da se rashlađuju lepezama i zaštitite kožu odgovarajućim kozmetičkim preparatima, naročito tokom sunčanja koje se ne preporučuje u vremenu od 11 do 16 časova.
Lekari preporučuju da se ne preteruje sa fizičkim naprezanjem, vežbanjem i dugim hodanjem, kao i da se na počinak ide pre ponoći, jer tada san krepi umoran ogranizam, regeneriše tkiva i čini da je osoba sutradan potpuno odmorna i manje nervozna.