уторак, август 19, 2025
Blog Stranica 1939

Kako da postanete mršaviji?

Trikovi za vitku figuru

• Više se krećite i pridržavajte se zdravih navika
• Na polovini obroka spustite viljušku i procenite koliko hrane vam je potrebno

Brojna istraživanja pokazuju da mršavi ljudi jednostavno ne razmišljaju o hrani na isti način kao oni puniji. Vitke osobe imaju opušteniji odnos prema jelu, objašnjavaju stručnjaci. S druge strane, oni koji imaju višak kilograma, često su opsednuti hranom. Fokusirani su na to koliko i kako često jedu, a određene namirnice dele na dobre ili loše.
Na lestvici sitosti od jedan do deset, vitke žene prestaju da jedu na broju šest ili sedam, kažu naučnici. Ostali jedu dok ne dostignu sitost od osam ili deset. Pogrešno izjednačavaju osećaj sitosti sa zadovoljstvom i zato sve pojedu. Ili su možda navikli da isprazne svoj tanjir, bez obzira da li im je potrebno toliko hrane ili ne, kažu nutricionisti.
Da biste jeli poput vitkih ljudi, na polovini obroka spustite viljušku i procenite koliko ste siti na lestvici od jedan do deset.

Glad nije hitan slučaj

Većina ljudi koja se bori sa viškom kilograma, gleda na glad kao problem koji treba brzo i hitno da reše, tvrde nutricionisti. Dok mršave osobe nju tolerišu, jer znaju da se osećaj gladi pojavljuje, pa nestaje, zbog čega imaju više vremena pre nego što uzmu nešto da pojedu. Odaberite dan kad imate mnogo posla i namerno ručajte sat ili dva kasnije. Probajte da preskočite popodnevni međuobrok. Videćete da uprkos tome možete normalno da funkcionišete. Sledeći put kad osetite glad, sačekajte malo i ne jurite odmah prema frižideru.

Ponovite ovo nakon što vam ostane još otprilike pet zalogaja. Cilj vežbe je da povećate svest o sitosti. Osim toga, sporije ćete jesti.
Mršave žene u proseku dnevno pojedu jednu porciju više voća, pa tako unesu više vlakana, a manje masnoće. Zbog toga najpre uvrstite više voća u svoj jelovnik i jedite barem dve ili tri porcije dnevno. Dodajte krušku u sendvič ili ispecite jabuku za desert. Takođe, držite činiju sa voćem na stolu kako biste ga odmah uočili kad ogladnite.

Nutricionisti će vam reći da je raznolikost dobra, ali istraživanja pokazuju da previše različitih ukusa može da vas motiviše da više jedete. Mršavi ljudi uglavnom imaju jednolične jelovnike. Ponekad ubace nešto zanimljivo, ali uglavnom im je prehrana vrlo predvidiva. Držite se planiranog rasporeda obroka i ograničite mogućnost da previše dozvolite sebi.
Vitke osobe u proseku dnevno provedu čak dva i po sata više na nogama, što im pomaže u sagorevanju do 15 kilograma godišnje, objašnjavaju stručnjaci. Upravo zato vaš dan treba da se sastoji od vežbanja i zdravih navika, poput korišćenja stepenica umesto lifta.
Osim toga, mnogi nutricionisti smatraju da je nedostatak sna direktno povezan sa hormonima koji podstiču apetit, poput leptina i grelina. Dva dodatna sata sna nedeljno su samo 17 minuta dnevno, što je lako postići, čak i ako imate mnogo obaveza. Počnite sa time, a zatim probajte da dođete i do osam sati sna, što je dovoljno većini ljudi.

Orah – odžačar za vene

Trik – Ako pojedete nekoliko oraha posle obilnog i jakog obroka smanjićete rizik od upala i zakrečenja arterija i učinićete krvne sudove elastičnijim – preporučuje grupa španskih naučnika posle eksperimenta urađenog na 24 pacijenta.

Oni su posle obroka od punomasnog sira i salame jeli po osam oraha i pokazalo se da je, u odnosu na grupu koja ih nije jela, mogućnost upale i zakrečenja vena znatno smanjena.
Španski stručnjaci, ipak, ističu da ove dobre strane oraha nikako ne znače da svakodnevno može da se jede teška hrana i da se ponište štetne posledice sa nekoliko jezgra!

Kuglice sa kafom

Potrebno je: 300 gr polugorke čokolade, 125 g slatke pavlake, 50 g rastopljenog maslaca, 4 kašike instant espreso kafe, 300 gr bele čokolade, 300 g mlečne čokolade
Priprema: Usitniti 300 gr polugorke čokolade, istopiti na vodenoj pari zajedno sa slatkom pavlakom i dodati rastopljeni maslac. Ostaviti da se malo ohladi, pa dodati instant kafu u prahu. Sve dobro izmešati i ostaviti da se hladi. Treba voditi računa da se masa suviše ne stegne. Kada se masa prohladila, rukama oblikovati kuglice i slagati u pleh obložen masnim papirom. Odvojeno rastopiti belu čokoladu i mlečnu za glazuru, pa svaku kuglicu umočiti do polovine u glazuru. Složiti na pleh, viljuškom napraviti pruge na gornjem delu kuglica i ostaviti da se stegne glazura.

Kako puls držati pod kontrolom

• Može se normalizovati redovnom fizičkom aktivnošću, prestankom pušenja, pravilnom ishranom i trebalo bi ga redovno kontrolisati.

Manji broj otkucaja srca u minutu znači i manju opasnost od smrtnog ishoda, pokazali su rezultati istraživanja predstavljenog na godišnjem kongresu Američkog kardiološkog udruženja koji je održan u čikagu.

Radi se o istraživanju sprovedenom na 4.320 muškaraca starosti između 42 i 53 godine čije je zdravstveno stanje praćeno tokom 20 godina, a koje je pokazalo da povećan puls može ukazivati na opasnost od smrtnog ishoda.

Istraživači su najpre pet godina kontrolisali stanje pulsa među pomenutim muškarcima i identifikovali tri grupe – one kod kojih je puls ostao stabilan, povećavao se ili smanjivao tokom pomenutog perioda. Potom je 20 godina praćena smrtnost među njima.

U poređenju s muškarcima čiji je puls ostao stabilan, među onima kod kojih je on snižen za više od sedam otkucaja u minutu opasnost od smrtnog ishoda se smanjila za 18 odsto, a kod onih kojima je puls porastao, opasnost od takvog ishoda je povećana za 47 odsto.

Stručnjaci ističu da se puls može normalizovati redovnom fizičkom aktivnošću, prestankom pušenja, pravilnom ishranom i da bi ga trebalo redovno kontrolisati, kao i krvni pritisak.
Naučnici ističu da je sada potrebno obaviti ispitivanja i na ženama, kako bi se i kod njih utvrdila i efikasnije sprečila opasnost od smrti izazvane kardiovaskularnim oboljenjima.

U granicama normale

Normalan puls je od 60 do 80 otkucaja u minuti, dok kod atletičara i osoba odlične fizičke kondicije on može biti i od 40 do 50 otkucaja.

Pečene lignje sa krompirom

Potrebno je za četiri osobe: 500 g lignji, 1,5 kg krompira, 100 ml maslinovog ulja, so, biber, 1 kašika vegete, 2 čena belog luka, peršun.
Priprema: očistite lignje, operite ih i narežite na dva centimetra široke rezance, a krompir ogulite i narežite na tanke parčiće. U vatrostalnu posudu stavite pola količine ulja, potom sloj od pola količine krompira, posolite, pa na krompir složite svu količinu lignji. Zatim pobiberite, pospite vegetom i naseckanim belim lukom i peršunom. Složite preko svega preostalu količinu krompira, malo posolite i prelijte uljem. Poklopljeno stavite da se peče u već zagrejanu rernu na 220 stepeni i pecite oko 45 minuta.

Supa sa kikirikijem

• Potrebno je: 80 g crnog luka, 2 kašičice gustina, 3 do 4 kašike limunovog soka, 1,2 l vruće vode, 2 kašičice vegete, 50 g maslaca, 100 g kikirikija, 50 g stabljike celera, 1 kašika ulja, 1 kašičica narendane limunove kore, biber.

• Priprema: na ulju kratko propržite naseckani luk i stabljiku celera narezanu na kolutiće. Dodajte zatim narendanu limunovu koru i dinstajte uz podlivanje s malo vode desetak minuta. Maslac penasto umutite i pomešajte s mlevenim kikirikijem i biberom. Dinstano povrće zalijte vodom, dodajte vegetu, promešajte i ostavite neka provri. Supi dodajte mešavinu kikirikija s maslacem, pa kuvajte na laganoj vatri pet minuta. Gustin razmutite u malo hladne vode i dodajte supi pred kraj kuvanja, a na kraju začinite limunovim sokom.
Supu poslužite s kockicama tosta.

Akupunktura leči migrenu

• Puca vam glava, a poslednje što biste poželeli jeste da vas još neko bocka iglama. Ipak, prepustite li se veštim rukama stručnjaka za akupunkturu, vaša migrena mogla bi da nestane za tren.
• Što se tiče leka za migrenu i drugih oblika hroničnih glavobolja, posle brojnih istraživanja naučnici tvrde da je akupunktura donela značajno i trajno olakšanje simptoma glavoboljama.
• U istraživanju je učestvovala 401 osoba s hroničnom glavoboljom, najčešće migrenom. Polovina je izabrana za tromesečnu terapiju od 12 akupunkturnih tretmana, a druga polovina podvrgnuta je standardnoj terapiji.
• Posle godinu dana utvrđeno je da je grupa podvrgnuta akupunkturi imala ređe glavobolje, koristila manje lekova za 15 odsto, ređe posećivala lekara i smanjila bolove za 15 odsto.

Pasulj u paradajz sosu

• Potrebno je: 200 g belog pasulja, 2 kašike maslinovog ulja, glavica crnog luka, čen belog luka, zreo paradajz ili 1dl paradajza, 2-3 struka peršuna, so, biber.
• Priprema: Skuvajte pasulj, procedite ga i isperite hladnom vodom. Isecite sitno crni i beli luk i propržite. Zatim isecite paradajz na kockice, pa i njega propržite. Dodajte so, biber i seckani peršun. U paradajz sos ubacite proceđeni pasulj i promešajte. Smesu sipajte u pleh ili manju vatrostalnu posudu i stavite da se zapeče pola sata u zagrejanoj rerni na 200 stepeni. Pečeno je kada se uhvati fina rumena korica. Prohlađeno poslužite.

Perut stvara neprijatnost

Najčešći uzročnik je gljivica Pityrosporum ovale, koja je uobičajen stanovnik vlasišta • Oboljenje je praćeno svrabom, a ređe se pojavljuje i crvenilo

Koža se stalno obnavlja – stare ćelije odumiru i ljušte se, a postepeno i neprimetno ih zamenjuju nove. Obnavljanje ćelija kože glave proces je koji podrazumeva da se u normalnim uslovima ovaj sloj potpuno zameni za dvadeset sedam dana. Drugim rečima, perutanje je normalna pojava, ali sve dok ne postane vidljiva.
U slučaju peruti, proces odumiranja ćelija toliko se ubrzava da odumrli ostaci kože počinju da formiraju ljuspice. Simptomi su nam svima poznati: beličaste gomilice različitih oblika i veličina postaju vidljive na temenu, kosi, ramenima, a posebno na tamnoj odeći.
Perut koju tretiramo kao oboljenje razlikuje se od uobičajne peruti. Sloj koji se na zdravom temenu obnavlja, i sa kog izumrle ćelije otpadaju, obično se ispere prilikom pranja kose ili se ukloni običnim češljanjem. ćelije koje formiraju uobičajen orožali sloj su ćelije bez jedra. Međutim, kad se u orožalom sloju nađu ćelije sa jedrom, nastaje proces koji se naziva parakeratoza. Ona je tipična za psorijatične lezije, a rezultat je formiranje skrame na koži glave. Postoji više tipova peruti, od tanke, lamenarne, do velikih i lisnatih masa, a izgled i osobine su parametar koji bliže karakteriše vrstu oboljenja.

Lokalna terapija

Postoji više načina za tretiranje kože glave, ali samo određene vrste šampona zaista pomažu. Neki stručnjaci savetuju da se upotreba preparata protiv peruti kombinuje sa običnim proizvodom, u vidu svojevrsnog treninga kože. Prilikom češljanja ne koristite četke sa oštrim zupcima i ne preterujte u broju poteza četkom. Ukoliko imate dugu kosu, ne vezujte je stalno u rep. Takođe, obratite pažnju na pravilnu upotrebu fena, jer svako pregrejavanje može da iritira već osetljivu kožu i dodatno da oštetiti vrhove kose. A provlačenje ruku kroz kosu i češkanje moraju da budu eliminisani.

Najčešći uzročnik peruti je gljivica Pityrosporum ovale, koja je uobičajen stanovnik vlasišta i drugih delova kože. U normalnim okolnostima, ona ne izaziva štetne posledice. Ali, pod određenim klimatskim ili hormonskim promenama, pa i pod stresom, počinje da se brže razmnožava i nakuplja na koži glave kao području najveće koncentracije lojnih žlezda. Pojačano lučenje masnoće doprinosi umnožavanju gljive Pityrosporum ovale, čiji produkti dovode do iritacije kože i pojačavaju odumiranje ćelija. Konačan rezultat je perut, koja je najčešće praćena svrabom, što je posledica upalnog procesa. Ređe, pojavljuje se i crvenilo, i to obično u težim slučajevima peruti, odnosno seboreje.
Ova neprijatna pojava je obično ograničena na kožu glave, a tipični simptomi su neugodne ljuspice i svrab. I ozbiljnija perut, seboreični dermatitis, najčešće je lokalizovana na koži glave. Ipak, ređe može da zahvati i predeo oko obrva, kao i da se proširi na obraze, područje iza ušiju ili kod muškaraca, na grudi. Upravo zato, pojačano opadanje izumrlih ćelija kože glave često izaziva neprijatno osećanje i gubitak samopouzdanja.
Kad se jednom pojavi, perut se obično vraća. Zato je potrebno uticati na uslove koji doprinose njenom pojačanom razmnožavanju i pojavi simptoma. Terapija je lokalna, šampon i tonici nanose se na zahvaćene delove, a postoje i protivupalni lekovi koju smiruju crvenilo i svrab. Ako se, ipak, desi da nakon upotrebe odgovarajućih sredstava, perut i dalje opstaje, tada je neophodna poseta dermatologu, kao i eventualna promena režima ishrane i dodatna upotreba vitamina dobrih za kosu.

Danas preporučujemo Zeljanica

Potrebno je: 0,5 kg gotovih ili domaćih kora , 800 g spanaća (neočišćenog) ili zelja, 100 ml mleka , 200 g sitnog sira, 150 g kajmaka, tri jajeta, 100 g milerama, soli po ukusu
Priprema: spanać ili zelje oprati i iseći na tanke rezance. Dodati so, jaja, sir, kajmak, mleko i mileram. Sve dobro izmešati. Svaku koru malo nauljiti, namazati filom od spanaća, urolati i staviti u podmazanu tepsiju. Ostaviti jednu koru da se prekrije zeljanica da ne izgori. Staviti u zagrejanu rernu i peći od 30 do 40 minuta.
Desetak minuta pred kraj pečenja skloniti koru kojom smo prekrili zeljanicu. Može se praviti i slagana varijanta. U tom slučaju ide red kora, red fila i završimo duplom korom koju nauljimo. Može se koristiti masni papir jer tada neće izgoreti.

Gojaznost- bolest modernog doba

Brza hrana, poslovni ručkovi i večere, slave, praznici i ostala druženja za stolom, uz naslednu sklonost ka višku kilograma, doveli su do drastičnog povećanja broja gojaznih ljudi. Gojaznost postaje bolest modernog doba, a posledica je nepravilne ishrane i neaktivnosti. Masna, suviše slana, začinjena ili slatka hrana u obilnim porcijama sve češće je na našem stolu. Pored toga, koristimo svaku mogućnost da izbegnemo kretanje. Automobil, lift i pokretne stepenice postali su neizostavni deo našeg života. Slobodno vreme najčešće provodimo pored televizora ili kompjutera, umesto da šetamo ili trčimo. Posledica toga je sve više debelih ljudi u našem okruženju, pa čak i deca postaju žrtve gojaznosti. Kada se kilogrami nagomilaju i od lepog izgleda ostanu samo tragovi, nastaje depresija. Započinjemo mnogobrojne dijete, koje prekidamo posle nekoliko dana.
– Nasledni faktor ima bitnu, ali ne i presudnu ulogu u nastajanju viška kilograma. Od roditelja možemo naslediti poremećaj gena, koji suu organizmu zaduženi za održavanje energetske ravnoteže, rast i razvoj masnih ćelija i regulaciju gladi i sitosti. Pogrešan način života i ishrane, kao i nizak stepen fizičke aktivnosti, međutim, glavni su razlozi zbog kojih se gojimo – kaže Jelena Subotić, psiholog i nutricionista Doma zdravlja Dr Ristić.
Ne smemo zaboraviti ni uticaj kulturnog nasleđa. U Srbiji su za razvoj gojaznosti posebno zaduženi slave, praznici i poslovna druženja za stolom. Gojaznost se može javiti u dva osnovna tipa – androidni ili muški i ginoidni, odnosno ženski tip. Odlike muške gojaznosti su nastajanje masnih naslaga u gornjem delu tela, uglavnom stomaku, tako da telo dobije izgled jabuke. Kod ženske gojaznosti masti se nagomilavaju u donjem delu tela, u predelu bokova, pa telo ima izgled kruške.

Gojaznost nije samo estetski, već i medicinski problem. Posledice gojaznosti mogu biti šećerna bolest, povišen krvni pritisak, reumatske tegobe, povećava se opasnost od oboljenja srca i krvnih sudova i smanjuje opšta otpornost organizma na infekcije. Psihološki problemi koji nastaju usled gojaznosti takođe su brojni. Smanjenje samopouzdanja, nezadovoljstvo, proređivanje kontakata sa suprotnim polom, pad koncentracije i depresija, samo su neki od njih. Kada dođe do toga, pacijenti se često okreću rigoroznim dijetama, kao što su ishrana bazirana samo na voću, povrću ili proteinima. U organizam se tada unosi drastično mali broj kalorija, što opet dovodi do depresije.
– Pravi način za smanjenje težine jeste pre svega pravilna ishrana, bez prekomerne masnoće, soli, slatkiša, sa dosta voća i povrća. Fizička aktivnost je neophodna i to najmanje 45 do 60 minuta dnevno. Treba napomenuti da nijedna dijeta ne odgovara svim osobama i ne deluje kod svakog na isti način. Važno je da režim ishranebude određen baš za tu osobu i to je jedini način da dijeta da prave rezultate – objašnjava doktorka Subotić.

Gorušica nervira i muči

Gorušica je vrlo rasprostranjen zdravstveni problem, koji ne ugrožava čovekov život, ali nedvosmisleno remeti njegov komfor. Kao posledica vraćanja kiseline iz želuca, gorušica nije opasna, ali može biti simptom i vrsta upozorenja za postojanje i drugih oboljenja. Razloga za nastanak ovog problema ima puno: nepravilan način ishrane, nekontrolisano i preterano unošenje hrane u želudac (naročito masne, pržene i pohovane), kao i velike količine alkohola. čak i pojedine vrste voća koje unosimo u organizam na prazan stomak mogu uzrokovati pojavu gorušice. Nekontrolisano uzimanje raznih lekova ili njihova nepravilna kombinacija, takođe, mogu dovesti do povećanog lučenja želudačne kiseline.
Uvećano lučenje želudačne kiseline, pored toga što izaziva peckanje u grudima i oko srca, signal je za postojanje i drugih slabih tačaka u organizmu. Prvi znak je da sluznica želuca više nije dovoljno otporna, a to dalje ukazuje na nefunkcionisanje ezofagealnog sfinktera – mišića koji se nalazi između želuca i jednjaka. On ima funkciju propuštanja hrane prema želucu i sprečava vraćanja želudačnog sadržaja u jednjak. Kada zataji taj mišić, sluznica jednjaka, zbog enormnog i učestalog lučenja kiseline počinje imunološki da slabi, postaje neotporna na kiselinu i nastaje upale sluznice jednjaka, a može da dođe i do karcinoma i do čira na želucu.

Zablude o mleku

Mleko nije lek za gorušicu. Olakšanje koje osećate dok ga pijete je varljivo. Kada mleko stigne do želuca, mlečne masnoće, kalcijum i belančevine izazivaju pojačano lučenje kiseline i pojačavaju gorušicu. Još jedna zabluda je da mentol bombone ublažavaju ovaj problem. Metvica, koja je glavni sastojak ovih bombona, opušta donji deo jednjaka i tako zapravo povećava opasnost od gorušice.

Najčešći uzročnici gorušice i preteranog lučenja želudačne kiseline su helikobakterije. U čak 90 odsto slučajeva, one su razlog nastanka ovog zdravstvenog problema. Na drugom mestu su nesteroidni lekovi koji se koriste nesrazmerno u kombinaciji sa drugim lekovima. To su, između ostalog, aspirin, andol, kofan, diklofen i brufen. Dokazano je da smanjuju cirkulaciju u želucu, a samim tim i odbrambenu barijeru sluznice želuca i eroziju uluksa. Najčešće stradaju pacijenti koji boluju od više bolesti i istovremeno koriste razne medikamente uključujući i ove nesteroidne.

Zaboravite beli luk

Važno je izbegavati ljutu hranu, jer ona pojačava izlučivanje želudačne kiseline. A neke vrste ljute hrane motivišu otpuštanje jedinjenja sličnih hormonima koji opuštaju donji ezofagealni refluks (mišić). Ukoliko imate ovaj problem izbegavajte beli luk, ljutu papriku, gazirana pića, čaj i kafu. Preporučuje se i da najmanje tri sata pre spavanja ne uzimate hranu.

Masna hrana podstiče pojavu gorušice. Manje se zna da i razni slatkiši izazivaju pojačano lučenje želudačne kiseline, a samim tim i gorušice. Zatim, sva hrana koja podstiče apetit, začini i neke salate mogu da budu uzrok. Na pojavu gorušice utiču i neke vrste voća, u prvom redu limun i pomorandža. Voćni sokovi takođe su veliki izazivači gorušice i moraju se kontrolisano piti.

Prevencija ipak najbitnija

Način života, ishrana i psihologija su osnovni okidači za gorušicu i želudačnu kiselinu. Velike količine hrane, prejedanje i brzo unošenje hrane u želudac, neodgovarajuće žvakanje i ležanje posle jela su dobar preduslov za nastanak gorušice. Tesna odeća, velika telesna masa, pušenje, alkohol i emocionalni stresovi još su neki od mogućih uzroka. Kontrolisanjem svega navedenog pružićete organizmu svojevrsnu zaštita od preteranog lučenja želudačne kiseline.

Olakšanje vam može doneti čaj od đumbira ili kamilice, koji su vrlo efikasni kod gorušice izazvane stresom, međutim, ova bolest se uglavnom leči anticidima – lekovima koji neutrališu želudačnu kiselinu, ublažavaju bol i pečenje u grudima. Vrlo efikasno sredstvo protiv gorušice je gelusil koji otklanja bol i druge tegobe, ali stvara i zaštitni sloj koji štiti sluzokožu želuca. Poslednjih godina upotrebljavaju se H2 blokatori poput ranisana i ranitidina. Oni deluju već posle petnaest minuta.

Slavsko žito po bakinom receptu i slavski kolači

Slavsko žito po bakinom receptu

Najbolja razmera je 1:1:1..

Kad se žito očisti i skuva, ono što veliki broj domaćica ne zna, a vrlo je važno, kuvano žito odmah OPRATI vodom, ocediti i prostreti po stolnjaku da se SUŠI.
Najbolje preko noći, rukom malo prevući po žitu da se zrna okrenu.
SUVO žito samleti na vodenici za meso. Jednu šaku žita ostaviti u zrnu.

Žitu dodati u razmeri šećer, ali nikako kristal – pušta vodu, pokvasi tek osušeno žito ( liči na blato) nego PRAH ŠEćER. Mlevenih oraha, i isto jednu šaku seckanih oraha. Vanilin šećer, obavezno, narendanog morskog oraščeta, i malo limunove korice. Umesiti. Po žitu se stavi sloj prah šećera, ili mlevenih oraha.

U svakom slučaju, u slavsko žito se ne stavljaju seckane žele bombone i suvo groždje, ma kako to nama lepo izgledalo.
Ovako spremljeno slavsko žito zaista je ponos domaćice.

1. Viski plamenčići

Otopiti na tihoj vatri 300 gr mlečne čokolade sa 125 ml slatke pavlake dobro mešajući. Kada se istopi skloniti sa vatre, prohladiti i dodati 1 čašicu viskija. Sve sjediniti i ostaviti da se dobro ohladi (frižider, zamrzivač). Potom mikserom mutiti 10-ak minuta dok masa ne postane gušća od dooooobro umućenog šlaga. Špricem za tulumbe ili kašičicom praviti kolačiće (stavljati ih ili na foliju ili na pergament) i ponovo ih vratiti u friz da se dobro stegnu. Potom ih jedan po jedan umakati u glazuru koja se pravi od 250 gr čokolade za kuvanje i 5-6 kašika ulja. Posuti listićima badema. Kolač obara s nogu.

2. Korpice

Istopiti 250 gr čokolade sa 250 grama margarina, dobro mešati da se margarin ne bi odvajao.. Sitno iseckati suvo voće, lešnike, orahe…šta god ili jednostavno napraviti grilijaš od oraha i šećera i to samleti, stavljati po malo u korpice i preko preliti pripremljenom čokoladom. Lakše je za sipanje ukoliko čokoladu sipate u džezvu i iz nje nalivate korpice. Ostavite da se dobro ohlade.

3. Kuglice

Seckane kajsije 100g , mleveni pečeni lešnici 300g, mleveni orasi 400 g., 200 gr otopljene bele čokolade sa jednim margarinom, 200 gr. rendane bele milke, 200 gr keksa-mlevenog, i malo mleka prokuvanog sa dosta šećera, sipati dok ne veže masu. Ohladiti dobro i tek onda praviti kuglice.

Ovo su mere od oka, ne verujte mi mnogo, neka vam ovo mleko na kraju služi da im podesite čvrstinu.

4. Makovnjača
(pita od kora koje se prave od masti, jaja, brašna…) sa makom, čokoladom i bademima

Prvo napaviti fil: 750 gr mlevenog maka, 750 gr. šećera i 1/2 l mleka kuvati dok se mak dobro ne natopi (5 -10 min). Ostaviti da se prohladi.

Kore

1/2 kg masti umutiti sa 6 kašika šećera. Dodati 3 žumanca i jedno celo jaje. Dodati 1/2 l mleka (u jedan deo mleka razmutiti kvasac). Dodavati brašno sve dok se ne dobije testo meko kao za pogaču. Podeliti ga na 5 delova.

Razvijati kore (veličina pleha od šporeta) jednu po jednu. Prvu koru staviti u pleh (nepodmazan) premazati četvrtinom fila, potom razviti drugu koru, staviti preko fila i tako redom. Završava se korom koja se premazuje preostalim belancima. Testo mora brzo da se razvija da ne bi narastalo. Peći u zagrejanoj rerni, na nižoj temperaturi, oko 180 stepeni. Pre pečenja kolač izobkajte čačkalicom, do dna, da ne bi narastao. U originalnom receptu nema glazure i badema, ja sam to dodala.

5. Oblanda sa karamelom
(pravila komšinica) – pitajte nju

6. Orah štangle pravila komšinica
(nemam ovde recept)

7. Kokos rolat

1 kg šećera i 3 dl vode ušpinovati. Dodati jedan margarin i mešati dok se ne otopi. U tu masu dodati 300 gr mlevenog keksa (što svetlijeg), 300 gr. kokosa i 300 gr. mleka u prahu. Dobro izmešati. Podeliti na 2 dela. U 1 deo dodati 100 gr. topljene čOKOLADE (ne table) za kuvanje.Ohladiti.
Na plastičnoj, samolepljivoj foliji rastanjiti crni deo u obliku pravougaonika. Na drugoj foliji rastanjiti isto tako beli deo. Preklopiti beli deo preko crnog. Odlepiti foliju sa gornje strane a donjom uvijte rolat. Ostaviti da se dobro ohladi i seći vrelim nožem.

8. Figaro oblanda

Istopiti 300 gr šećera i jedan margarin, u to dodati 400 gr. seckanih oraha ili lešnika. Pržiti dok ne postane braon. Posebno umutiti 4 belanca sa 300 gr. šećera, dodati 4 žumanca, dobro umutiti i sipati u vrelu masu. Kuvati dok ne postane tamno braon. Skloniti sa vatre i kada se malo prohladi filovati malu oblandu. Kada se ohladi preliti glazurom od 100 gr čokolade i 4-5 kašika ulja. Moj savet je da stavite kašiku meda i par kapi limunovog soka u fil da se ne bi ušećerio. Po želji možete da dodate i neko seckano suvo voće-

Padobranci

testo: 4 belanca – 210g šećera u prahu – 140g lešnika – sok od pola limuna – 1 kašika mrvica od keksa
nadev: 125g maslaca – 4 štangle čokolade za kuvanje – 5 kašika šećera u prahu – 1 jaje
preliv: 4 štangle čokolade – 25g maslaca – 1 jaje

Ulupajte čvrst sneg od belanaca. Očistite, propržite i sameljite lešnike, dodajte šećera, sok od limuna i sve polako umešajte sa snegom.
Pravite male gomilice na plehu. Pecite 30 minuta na 100oC.
Dobro umutite maslac, otopljenu čokoladu, šećer i jaje. Ostavite u hladnjaku da se malo stegne. Nadevajte padobrance.
Na pari istopite čokoladu i maslac za preliv. Dodajte jaje, sve umutite i prelijte padobrance.

Vanilice

600gr brašna (ja mešam meko i oštro, 1:2, vi kako hoćete)
150gr margarina ili biljne masti
4 kašike šećera
2 kesice vanilin šećera
sok i kora od 1 limuna
2 supene kašike kisele pavlake
mrvica soli
1/2 kašičice praška za pecivo
par kapi ekstrakta od vanile
1 jaje
1 žumance

Margarin omekšati, penasto umutiti, dodati šećer, vanilin šećer, sok i koricu limuna, ekstrakt vanile. Sve vreme mutiti i dodavati novi sastojak tek kad su se prethodni sasvim sjedinili. Zatim dodajte pavlaku, so, jaje i žumance. Dodajte po malo brašna (prethodno pomešanog za praškom za pecivo). U nekom trenutku odložite mikser i uzdajte se u ruke mesite dok ne dobijete fino sjajno i kompaktno testo. Spakujte testo u frižider na sat-dva. Razvaljajte tanko (par milimetara), kalupom vadite kružiće i složite na pleh postavljen papirom za pečenje. Pecite na oko 180yC, i budite u blizini – moraju ostati svetle!
Vadite iz pleha, ubacite u prah šećer da se vanilice lepo pokriju šećerom, pa spajajte džemom po 2. Ostavite na hladnom da vanilice povuku džem. Dobra strana ovih kolačića je što mogu duuuugo da stoje.

Bakina salama

I MASA: oko 300 gr. kristal šećera staviti da se ušpinuje sa 1 čašom vode (koliko da prekrije šećer) Kad počne da peni, vri, dodati 300 gr. oraha – 250 gr. mlevenih i 50 gr. seckanih, 125 gr. margarina, 1 kašiku kakaoa, ili malo čokolade, i to prokuvati da se stegne. Ako bude bilo potrebno, dodati malo hlebnih prezli da pokupi vodicu i ostaviti da se dobro ohladi.

II MASA: Umutiti 125 gr. margarina, sa 150 gr. prah šećera, vanilina 2,3 kesice, 1 bareno izgnječeno žumance i 1 celo sirovo jaje. Umutiti krem.

Na papir posuti prah šećer i I masu rastanjiti u tankom sloju u obliku pravougaonika. Na to rastanjiti II masu, i sve uviti u rolat. Dobro uviti u papir, ili alu- foliju i staviti na hladno da malo stegne. Ili, u zamrzivač do posluženja. Najbolje je praviti od ove količine dva rolata, pošto ispadne dosta. Naravno, seku se u tanke kriščice. Tope se u ustima.

Tuširanjem protiv niskog pritiska

Sve je više osoba, naročito mlađih, koji pate od hipotenzije, odnosno niskog krvnog pritiska. Najčešći simptomi su pospanost, vrtoglavica i umor. Stručnjaci kažu da ne postoji lek za nizak pritisak, ali to ne znači da ga ne možete kontrolisati. Svakoga dana tuširajte se naizmenično hladnom i toplom vodom, budite aktivniji, unosite više soli i pijte dosta vode. Jedite manje, a češće, unosite vitamin C, kalijum i gvožđe i obogatite jelovnik svežim povrćem i voćem.

Pohovana marinirana piletina

Potrebno je za četiri osobe: 1 pile, ulje za prženje.
Za marinadu: 4 kašike limunovog soka, 2 kašike ulja, so, biber, 2 čena belog luka, peršun, ruzmarin, lovorov list, 1 kašika vegete. Za paniranje: 2 jaja, 1 kašika brašna.
Priprema: pomešajte sok od limuna, ulje, malo soli, biber, izgnječeni beli luk, sitno naseckani peršun, nekoliko usitnjenih listića ruzmarina i jedan mali lovorov list. Pile izrežite na komade, stavite u porcelansku posudu i prelijte dobijenom marinadom. Sve promešajte i ostavite oko dva sata u frižideru. Poželjno je meso povremeno okrenuti. Po potrebi ocedite suvišnu marinadu, a piletinu malo dosolite. U umućena jaja pomešana s brašnom umočite svaki komad mesa, pa ga ispržite u vrućem ulju. Pohovanu piletinu poslužite s limunom i zelenom salatom.

Petao u vinu

Potrebno je za osam osoba: 1 petao (oko 3 kg), 2 kašike vegete, 150 g korenastog povrća (celer, šargarepa, peršun) 200 g crnog luka, 3 kašike ulja, 100 g šargarepe, 2 lista lovora, 3-4 bobice borovnice, 1/2 kašičice bibera u zrnu, 400 ml supe (u kojoj se kuvao petao), 250-300 ml crnog vina, 2 kašičice vegete, 2-3 kašičice pšeničnog oštrog brašna tip 400, 1 kašičica pekmeza od šljiva.
Priprema: petla stavite u dublji i širi lonac, dodajte očišćeno i na veće komade narezano korenasto povrće, vegetu i zalijte s dovoljno vode da prekrijete sadržaj u loncu. Kuvajte pokriveno na laganoj vatri oko 90 minuta. Posle toga, petla izvadite i narežite na manje komade. Na ulju propržite naseckani luk, dodajte narendanu šargarepu, lovor, borovnice, biber i zalijte s malo supe. Zatim dodajte narezano meso petla, vino, vegetu i dinstajte na laganoj vatri zalivajući supom dok meso ne omekša. Pred kraj kuvanja umešajte brašno razmućeno u malo vode, pekmez i zalijte s toliko supe da dobijete sos srednjegustoće. Kratko prokuvajte. Petla poslužite uz kuvani krompir.

Baka trik – Sočno i ukusno pečenje

• Ako gosti kasne, dovoljno je da pečenje zajedno sa činijom u kojoj ćete ga služiti stavite preko lonca s kipućom vodom. Neće se ohladiti i ostaće sočno.
Ili, u toplu rernu pored pečenja stavite činiju punu vrele vode.
• Ako želite da vam pečenje bude ukusnije, naročito posnije (teletina, jagnjetina, piletina), potrebno je da ga pre pečenja kratko držite u kipućoj vodi.

Pomeranje vremena izaziva umor

Iako se duže spava posle pomeranja vremena unazad, čak i tako male promene mogu da poremete rutinu i da izazovu semisomniju, odnosno iscrpljenost izazvanu nedovoljnim odmorom, kaže britanski stručnjak za spavanje dr Nil Stenli.
On procenjuje da je ljudima potrebno najmanje tri dana da se potpuno prilagode ovoj promeni. Ljudi se osećaju odmorni i relaksirani kada se ujutru probude nakon dodatnog sata provedenog u krevetu, ali je telu neophodno bar 72 sata da se navikne.

Supa od kestena i sira

Potrebno je za četiri osobe: 800 ml vode, 1 kašičica soli, 400 g nezaslađenog kesten pirea, 200 ml neutralne pavlake, prstohvat muskatnog oraščića, 100 g kuvanog integralnog pirinča, 100 g narendanog zrelog ovčijeg sira. Za posluživanje: 1 kašika naseckanog peršuna.
Priprema: u kipuću posoljenu vodu stavite kesten pire, pavlaku, muskatni oraščić i pustite da kratko prokuva. Na kraju dodajte kuvanu pirinač i sir. Poslužite posuto peršunom. Savet: umesto ovčijeg sira možete koristiti i mocarelu.

Baklava od maka

Potrebno je: 500 g kora, 50 g orasa, 150 g maka, jedna kesica cimeta, 300 g šećera, 0,5 l vode, jedan limun, kesica vanilin šećera
Priprema: pleh u kome će se peći baklava namazati uljem i u njega staviti dve kore poprskane uljem. Kore posipati nadevom od oraha, maka i kesicom cimeta.
Tako ređati naizmenično nauljene kore, pa fil, sve dok se ne potroši materijal i na kraju ostaviti dve kore da prekrijete baklavu odozgo.
Baklavu iseći oštrim nožem na kocke, preliti uljem i staviti da se peče u zagrejanoj rerni oko 50 minuta.
Pečenu baklavu preliti prohlađenim šerbetom od 300 g šećera, 0,5 l vode, kesice vanilin šećera i soka od jednog limuna i vratiti u isključenu rernu.
Baklavu izvaditi posle 15 minuta i služiti hladnu.