понедељак, мај 5, 2025
Blog Stranica 1958

Veliko spremanje organizma u proleće

Proleće je najbolje vreme za čišćenje organizma od toksina koji su se nagomilali tokom zime. Upravo iz ovih razloga treba iskoristiti proleće, jer su tada dostupne razne lekovite biljke koje se u narodnoj medicini upotrebljavaju za pripremu čajeva, napitaka, obloga i tinktura, ali su i izuzetni sastojci zdravih jela supa, čorbi, salata i drugih ukusnih specijaliteta.

Maslačak, kopriva, rukola, komorač, rotkvice i sremuš prepuni su vitamina i minerala.

Maslačak

List maslačka bogat je kalijumom, a preporučuje se osobama sa visokim krvnim pritiskom, ali i onima koji pate od čestih mokraćnih infekcija. Od ove biljke osim soka i čaja, priprema se i ukusna salata.
Salata od mladih listova

Listove mladog maslačka oprati i posoliti, začiniti solju vinskim ili jabukovim sirćetom, suncokretovim i bundevinim uljem, pa razblažiti sa malo vode. Veoma je važno da listovi maslačka budu sveži i ubrani pre nego što biljka procveta, jer će u suprotnom biti gorki. Salati se može dodati kuvani krompir ili prženi susam.
Sremuš

Mladi listovi sremuša ili divljeg belog luka veoma su bogati vitaminom C, a skupljaju se u aprilu i maju. Ova biljka sprečava nastanak ateroskleroze i preporučuje se u slučaju srčanih smetnji i povišenog krvnog pritiska, ali i za podsticanje funkcije želuca i creva. Sremuš treba koristiti svež jer sušenjem listovi gube lekovitost, a idealan je za salate, supe, čorbe ili kao dodatak drugim jelima.
Salata od svežeg lišća

Pomešati 300 gr svežih listova sremuša, struk mladog belog luka, malo maslinovog ulja i mladog kravljeg sira. Pre pripreme sremuš bi trebalo nekoliko sati držati u vodi da bi omekšao.
Kopriva

Ova biljka sadrži veliku količinu vitamina C i B2, karotena, gvožđa, kalcijuma i fosfora, a uprkos tome što je dostupna preko cele godine, najbolje je koristiti mlade vrhove koji se beru u proleće. Kopriva pospešuje mokrenje, ali preporučuje se i malokrvnim osobama kao i onima koji pate od reumatizma, a osim lekovitih čajeva od mladih listova koprive prave se ukusne čorbe, salate, variva.
čorba od koprive

Oko 200 gr mladih vrhova koprive potopiti u slanu vodu i lagano izgnječiti (vodu promeniti 2-3 puta). Propržiti na maslacu 50 gr sitno iseckanog mladog luka, dodati 2-3 zgnječena čena belog luka, mlevenu papriku, pa naliti 2 l vode i dodati šoljicu pirinča. Kada je pirinač napola kuvan, sipati iseckanu koprivu, a potom začiniti po ukusu (so, biber i suvo povrće). Kuvati još desetak minuta, posuti peršunom i po želji staviti pavlaku.
Za jačanje organizma

Šolju listova mlade koprive sitno iseckati, preliti jabukovim sirćetom i dobro izgnječiti rukom. Dodati šolju sitno iseckanog sremuša, kašičicu rena i dve kašike maslinovog ulja ( nerafinisanog). Na kraju se po želji može dodati i zelena salata (iscepkana), salatu konzumirati svežu.
Rukola

Rukola je aromatično lekovito povrće bogato vitaminom C, gvožđem, vlaknim i drugim korisnim materijama. Ima pomalo gorak ukus, naročito ako je biljka malo starija, zato je bolje koristiti mlade listove. Rukola je korisna protiv prehlade i kašlja, reguliše varenje i osvežava organizam, a od nje se većinom pripremaju salate.
Salata od rukole i komorača

Tvrdo skuvati dva jajeta, oljuštiti ih i iseći na kolutove. Oko 300 gr komorača iseći na kriške i kuvati oko 10 min u 250 ml supe (kocka), a nakon toga procediti. Iseckati glavicu salate, oko 130 gr rukole i 100 gr krastavaca pa sve dobro izmešati. Napraviti preliv od tri kašike soka od limuna, 2 kašike iseckane sveže nane, kašike meda, 180 gr jogurta, malo soli i bibera. Salatu ukrasiti crnim maslinama.
Rotkvice

Rotkvica obiluje kalijumom, vitaminom C, folatima i dijetalnim vlaknima, pozitvno utiče na izlučivanje sluzi iz disajnih organa, pa se savetuje osobama koje boluju od bronhitisa, prehlade, gripa. Ovaj koren se najčšće upotrbljava za spremanje saltkih i salnih salata, dekoracija raznim jelima, a lišđe se često dodaje u supe i čorbe.
Supa od lišća rotkvice i krompira

Dobro oprati listove od dve veze rotkvica i odstraniti im peteljke. U posudu zagrejati kašiku maslaca, dodati vlažne listiće rotkvice i propržiti ih oko 3 min, sve vreme mešajući. Oljuštiti i iseckati tri krompira i skuvati ih u vodu u kojoj je dodata kocka za supu. Rashlađeni krompir i lišće rotkvice izmiksati tako da se dobije pire, pa dodati malo supe u kojoj se kuvao krompir da bi se dobila gušća krem čorba. Na kraju pobiberiti i posoliti po ukusu, staviti kiselu pavlaku i posoliti seckanim peršunom.
Komorač

Koren komorača odličan je izvor kalijuma i vitamina C, a sadrži i mangan. Preporučuje se u slučaju problema sa probavom, ublažava upale, snižava krvni pritisak i jača imunitet. Za pripremu jela koriste se svi delovi biljke (koren, stabljike, listovi), a može da se konzumira i sveža.
Supa

Sitno iseckati dve glavice crnog luka i propržiti na zagrejanom ulju, a kad luk postane slatkast, dodati dve glavice komorača iseckane na kolutove, pa dinstati oko pet minuta. Preliti litrom proceđene supe od povrća i kuvati na blagoj vatri dvadesetak minuta. Kada komorač omekša, izvaditi ga, izgnječiti i vratiti u supu. Pred kraj kuvanja dodati 4 kašike sitno iseckanog lista komorača, kuvati još 5 min i posuti peršunom.
Vitaminska salata

Oljuštiti i izrendati 250 gr šargarepe, a koren komorača oko 250 g iseći na tračice. Beli deo praziluka oko 150 gr takođe iseckati na sitne trake. Napraviti preliv od 4 kašike maslinovog ulja, 2 kašike soka od limuna, iseckanog čena belog luka, malo soli, pola kašičice biljke čubar i kašike sitno iseckanog lista peršuna. Promešati salatu, ukrasiti je listovima cikorije i posuti sveže mlevenom slačicom.

Hrana za smanjenje holesterola

Najnovija studija radjena u Kanadi mogla bi potencijalno da spasi milione ljudskih života. Istraživanje je pokazalo da konzumiranjem odredjenih vrsta hrane, ljudi mogu značajno da umanje svoj holesterol i poboljšaju šanse za izbegavanje srčanih oboljenja ili moždanog udara.
Ono što je poznato kao zapadna ishrana naglašava meso i zasićenu hranu, ali u današnje vreme postoji pokret za zdraviju ishranu. Njega podržavaju lekari, zdravstveni zvaničnici, vladini zvaničnici i prva dama Mišel Obama koja ohrabruje školsku decu da više vežbaju i jedu više voća i povrća.
Pravilna ishrana i redovne fizičke aktivnosti su najvažnije za održavanje zdravih nivoa holesterola. Inače, holesterol je vrsta masnih naslaga. On pomaže u izgradnji i održavanju ćelija.
Ali postoje različite vrsta holesterola. Vrsta pod nazivom HDL promoviše zdravlje srca, dok ona druga pod nazivom LDL, doprinosi srčanim oboljenjima. Uobičajeni savet je da se umanji unošenje životinjskih masti, odnosno masti koje su u čvrstom stanju na sobnoj temperaturi. Te masti su izvor LDL holesterola. Ali, takodje je poznato da odredjene vrste hrane pomažu u snižavanju lošeg holesterola.
„Povrće kao što su bamija i patlidžan, sve to što je nekako sluzavo. Te vrste povrća uklanjaju holesterol iz organizma, navodi Dejvid Dženkins iz bolnice Sent Majkl u Torontu.
Kanadski lekar Dejvid Dženkins proiučavajo je osobe koje su se pridržavale niskokalorične ishrane u kojoj je uključena i navedena vrsta hrane. On je želeo da istraži da li su njihovi nivoi holesterola niži nego kod osoba koje samo konzumiraju niskokaloričnu hranu. Boni Vud bila je u prvoj grupi.
„Promena je bila nešto kao povećanje količine vlaknastih namirnica u mojoj ishrani.
U studiji je učestvovalo 300 muškaraca i žena. Svi su uzimali lekove za smanjenje holesterola. Oni koji su pratili pojačanu dijetu takodje su uzimali hranu za koju je poznato da umanjuje loš holesterol – jabuke, groždje, jagode, odredjene žitarice i povrće, koštuničavo voće, maslinovo ulje ili ulje kanole, pasulj i soja i njihove preradjevine. Šest meseci kasnije, istraživači su proverili rezultate.
Oni koji su konzumirali hranu koja smanjuje holesterol imali su za 13 do 14 odsto manji nivo lošeg holesterola. Oni koji su pratili samo niskokaloričnu ishranu imali su smanjenje od samo 3 odsto. Doktor Dženkins kaže da bi rezultati trebalo da ohrabre osobe koje imaju visok holesterol.
„Oni mogu da promene nivo sopstvenog lošeg holesterola time što će preći na dobru ishranu, kaže dr Dženkins.
„Više bih volela da smanjujem holesterol programom ishrane, nego da uzimam lekove za to, slaže se Boni.
Istraživači su takodje istakli da je još jedan pozitivan efekat te dodatno niskokalorične ishrane bio da su učesnici u studiji takodje smanjili nivo krvnog pritiska. Studija je objavljena u časopisu Američkog medicinskog udruženja.

Aronija

Plodovi aronije sadrže i vitamine: A, C, B2, B6, E… i minerale: kalijum, kalcijum, gvožđe, mangan, molibden, jod, fosfor. Takođe i zaštitne materije: celulozu, tanine, pektine, flavonoide, antocijane…

U poslednje vreme aronija je postala vrlo interesantna zbog svojih brojnih zdravstvenih koristi. Crni bobičasti plod aronije ima više zaštitnih materija od borovnice ili brusnice, kao i od poslednjeg hita industrije suplemenata akai bobica. Najbolje je to što možete imati i u svojoj bašti žbun ove biljke i uživati u blagodetima njenih plodova.

Aronija je izuzetno bogata antioksidansima, koji štite ćelije od oštećenja i sprečavaju nastanak i razvoj bolesti. Sadrži puno flavonoida, koji pomažu organizmu u borbi protiv virusa, materija koje mogu izazvati rak, raznih alergena. Aronija sadrži i visoke doze hininske kiseline, koja sprečava urinarne infekcije.

Aronija se najviše koristi zbog svojih lekovitih svojstava:

Pozitivan uticaj na cirkulaciju i srce – poboljšava cirkulaciju krvi, čini krvne sudove jačim i sprečava razvoj srčanih oboljenja. Slobodni radikali su uzročnici mnogih oboljenja, a bobice aronije mogu da spreče stvaranje slobodnih radikala i time da spreče bolesti kao što je dijabetes ili oboljenja srca i krvnih sudova.

Sprečava urinarne infekcije – kao i brusnica i aronija je odličan borac protiv urinarnih infekcija, prema nekim stručnjacima čak jača od brusnice.

Smanjuje povećan krvni pritisak – aronija može da održi pritisak u normalnim vrednostima

Sprečava virusna oboljenja – ako konzumirate bobice aronije nećete biti izloženi prehladi i gripu.

Sprečava rak debelog creva – za ovu vrstu raka je potvrđeno pozitivno dejstvo aronije u sprečavanju nastanka raka.

Smanjuje pojavu ateroskleroze – tačnije nakupina masti na zidovima krvnih sudova, koji smanjuju promer krvnog suda i mogu dovesti do potpunog začepljenja krvnog suda.

Bobice aronije imaju oštar i kiseo ukus, koji se nekima sviđa, a drugima ne, posebno jer sadrže malo šećera. Ipak, sem što se mogu jesti sveže bobice aronije možete pomešati sa jogurtom i dobiti ukusan ljubičasto prebojen voćni jogurt. Od aronije se pravi sok, koji može da se čuva duži vremenski period. U sok se često dodaje šećer, da bi bio prijatniji za piće. Aroniju možete koristiti u receptima za kolače i druge poslastice, umesto jagoda, borovnica ili brusnica. Od nje se može praviti i džem, slatko ili kompot.

Aronija sadrži oksalnu kiselinu, koja se inače nalazi u voću, povrću i žitaricama. Osobe koje su sklone nastanku bubrežnih kamenaca (oksalatnih kamenaca) ne treba da preteruju sa aronijom, jer oksalna kiselina može formirati kristale u mokraći i dovesti do stvaranja peska ili kamena. Zato se ovim osobama savetuje, kao i inače adekvatan unos vode, radi normalnog izlučivanja urina iz organizma.

Nekoliko studija je pokazalo da sem brojnih lekovitih svojstava koja ispoljava, bobice aronije mogu pomoći i u regulaciji telesne težine. Što je još zanimljivije, izgleda da aronija sprečava nakupljanje masti oko stomaka, baš tamo odakle ih je najteže izgubiti.

Prilično je lako gajiti aroniju u sopstvenoj bašti, samo ako imate još malo slobodnog mesta. Aronija nije komplikovana za održavanje, a zreo žbun može dati do 17 kg ploda, što je sasvim dovoljno da obogatite svoj jelovnik ovom super hranom.

HRANOM DO IMUNITETA

Kako deluje hrana na imuni sistem?

Hrana jača (ili slabi) imunitet delujući na bela krvna zrnca (leukociti), te borce protiv infekcija i raka. U bela krvna zrnca spadaju neutrofili i limfociti. Neutrofili proždiru mikroorganizme, uljeze koji prete našem organizmu i ćelije raka pre no što uspeju da se namnože i ugroze nam zdravlje. Limfociti su raznoliki i javljaju se kao T-limfociti, B-linfociti i ćelije ubice. T-limfociti proizvode hemijske supstance: interferon i interleukin, koje deluju protiv infekcija i raka. B-limfociti proizvode antitela koja uništavaju ćelije koje ne pripadaju našem organizmu (bakterije, viruse i tumorske ćelije). ćelije ubice se nalaze u prvim odbrambenim linijama uništavajući izmenjene ćelije (ćelije napadnute virusom ili tumorom).Hrana utiče na broj leukocita i njihovu aktivnost. Na taj način može da ojača i oslabi imunitet.

Moćni jogurt

Odavno se zna da jogurt može da ubije bakterije. Kasnije je utvrđeno da on to čini poboljšavajući rad celokupnog imunog sistema. On stimuliše stvaranje gama interferona, poboljšava rad ćelija ubica i povećava stvaranje antitela. Samo jogurt koji sadrži žive kulture Lactobacillus bulgarikus i Streptococcus thermophilus (običan jogurt) povećava gama interferon, koji deluje protiv infekcija i alergije. Osobe koje redovno piju po 2.5 decilitara jogurta dnevno imaju ređe prehlade, proliv i polensku kijavicu.

Naučnici veruju da jogurt deluje i antikancerski. Eksperimentalno je utvrđeno da zaustavlja rak pluća kod miševa, a smatra se da deluje i protiv raka debelog creva. Smatra se da to nastaje zahvaljujući sposobnosti jogurta da podstakne stvaranje ćelija ubica (vrsta limfocita), koje uništavaju ćelije raka.

Pečurke šitake

Pečurke šitake se od davnina koriste u kineskoj narodnoj medicini. Iz njih je izdvojen leptin, supstanca za koju je utvrđeno da snažno stimuliše imuni sistem. Leptin snažno podstiče makrofage na stvaranje interleuina-1, koji ubija tumorske ćelije i povećava sposobnost makrofaga da uništavaju bakterije i ćelije raka. On povećava i stvaranje T-limfocita i njihovu aktivnost. Smatra se da šitake pečurke mogu da pomognu u lečenju raka, ali i da ga spreče. To se posebno odnosi na rak pluća.

čudesni beli luk

Beli luk je u narodu poznat kao lek protiv gripa i prehlade. U Rusiji ga zovu ruski penicilin. Deluje protiv virusa, bakterija i ćelija tumora, povećavajući odbranbene snage organizma, konkretno povećava moć T-limfocita i makrofaga.

U eksperimentu dr Tarik Abdulah i saradnika iz Klinike i istraživačkog centra Abkar u Panama Sitiju na Floridi, jedna grupa je jela dosta belog luka i do 15 čenova dnevno ili su uzimali ekstrakt belog luka dobijen hladnim ceđenjem (japanski Kyolic). Ostali učesnici nisu uzimali beli luk. U grupi koja ga je uzimala broj ćelija ubica se povećao i njihova sposobnost ubijanja ćelija raka se povećala za 140 do 160 puta u odnosu na sposobnost ćelija osoba iz grupe koja nije jela beli luk.

Voće i povrće

Ima studija koje pokazuju da voće i povrće koje sadrži dosta berta karotena jača čovekov imunitet, povećavajući njegovu otpornost prema virusima, bakterijama i tumorima. U eksperomentima se pokazalo da beta karoten povećava broj i aktivnost imunih ćelija. Korišćena je ishrana koja je obezbeđivala od 30 do 60 miligrama beta karotena tokom dva meseca. Ta količina beta karotena, koju može obezbediti 5 do 10 šargarepa, je za dva meseca snažno podstakla imunitet. Dva meseca po prestanku uzimanja beta karotena broj imunih ćelija se smanjio na nivo pre eksperimenta. Beta karotina ima dosta u spanaću, kelju, bundevi i šargarepi. Vegetarijanci su u prednosti i zaista imaju jači imunitet. Neka istraživanja pokazuju da njihovi leukociti deluju efikasnije protiv ćelija raka. Takođe je pronađeno da u krvi imaju više beta karotina u odnosu na ljude koji jedu meso.

Cink

Bez cinka imuni sistem ne radi punom parom. On utiče na formiranje antitela i zaštitničku aktivnost limfocita. Osobe koje imaju nedostatak cinka češće oboljevaju od prehlade i infekcija disajnih organa.

Cink može da podmladi imuni sistem starijih ljudi. Žlezda timus ima značajnu ulogu u odbrani organizma. Posle srednjeg doba ona počinje znatno da se smanjuje i smanjuje se njeno lučenje timulina, hormona koji stimuliše stvaranje T-limfocita, tako da otpornost organizma slabi. Pri unošenju cinka starijim ljudima raste nivo timulina.

Najveći izvor cinka su ostrige. Ima ga i u mesu raka, goveđem mesu, telećoj džigerici, ćurećem tamnom mesu i semenu bundeve. Uopšte živinjsko i životinjsko meso i mnoge žitarice sadrže cink.

Šta slabi imunitet

Previše masti, pogotovu pogrešnog tipa slabi imunitet. Suviše masti smanjuje broj ćelija ubuca koje uništavju slobodne radikale i kancerske ćelije. Izgleda da je bitan tip masnoća. Masne kiseline tipa omega-6 koje se nalaze u kukuruznom i suncokretovom ulju remete aktivnost imunog sistema. Ova ulja koče stvaranje limfocita i tako smanjuju snagu imunog odgovora. Osim toga ona su sklona da lako oksidišu i stvaraju dosta slobodnih radikala. Riblje ulje koje sadrži masne kiseline omega-3 tipa čak jača imunitet. Njega ima u masnim morskim ribama kao što su tunj, skuša, sardina i losos. Postoje dokazi da dosta šećera u ishrani takođe slabi imunitet.

ALERGIJA

Mehanizam alergijske reakcije

U zdravom organizmu antitela ga štite od virusa, bakterija i infekcija. Kod alergičnih osoba imuni sistem pogrešno shvata određeni alergen kao neprijatelja, i počinje stvarati antitela, da se odbrani od njih. Takva antitela, koja se nazivaju immunoglobulin E (igE) vežu se za mastocite, kojih ima u obilju pod površinom kože, u nosu, očima, plućima i gastrointestinalnom traktu. Kada antitela IgE pronađu alergen, uhvate ga, izazivajući mastocite da stvaraju moćne hemikalije, uključujući histamin. To izaziva alergijsku reakciju.

Simptomi alergijske reakcije mogu biti opšti (zahvataju ceo organizam) ili lokalizovani na organ ili sistem organa putem kojih je alergen ušao u telo (koža i sluznice, digestivni ili respiratorni sistem). Simptomi alergijske reakcije znatno se razlikuju u brzini nastanka i intenzitetu. Ponekad se ti simptomi razvijaju izrazito brzo pa mogu ugroziti život bolesnika (npr. anafilaktički šok).

Šta sve može prouzrokovati alergiju?

Broj alergena je veliki. Najčešći su: grinje kućne prašine, kućne životinje (sastojci kože, dlake ili izlučevine žlezda), polen, hrana (školjke, kikiriki i sl.), lekovi, konzervansi, aditivi u hrani i pićima, plesni, otrovi insekata i sl. Neki alergeni su znatno češće odgovorni za nastanak alergija, nego drugi.

Podela alergija:

1. Alergijske reakcije na hranu – izazivaju najčešće: mleko, jaja, ribe, rakovi, žitarice, kikiriki, orasi i jagode. Simptomi su obično u vidu kožnih reakcija (urtikarija, angioedem, atopijski dermatitis). često se javlja samo oralni alergijski sindrom: osećaj pečenja ili svraba na jeziku, otokom jezika, usana, nepca ili ždrela. Što se tiče digestivnog trakta, javljaju se grčevi, muka, povraćanje i proliv. često se javljaju ukrštene sa polenskom alergijom, a takvi ljudi su od hrane obično alergični na jabuku, sirovi krompir, šargarepu, celer, grašak i kivi.
2. Alergijske bolesti respiratornog sistema – uzročnici su alergeni iz okoline koje udišemo i najčešće se javljaju u obliku alergijskog rinitisa i astme. Zavisno od uzročnika mogu biti sezonski (polenska alergija) i celogodišnji (grinje, kućne životinje, plesni). Polenska alergija se može ispoljiti u vidu rinitisa ili konjuktivitisa. Tipični simptomi konjuktivitisa su svrab, pečenje i suzenje očiju. Nosni simptomi su svrab vrha nosa, osećaj punoće i neprohodnosti nosa, kijanje, šmrcanje, obilniji vodenasti sekret i smanjenje ili čak odsustvo osećaja mirisa. Kod dece je alergijski rinitis često udružen s upalama uha, pa ona može maskirati simptome alergije.
3. Alergije na ubode insekata – Te su alergijske reakcije najčešće uzrokovane ubodima pčele, bumbara, ose, stršljena i mrava. Pri ubodu dolazi do različite lokalizovane reakcije (otok, bol, crvenilo) koja je toksične, a ne alergijske prirode. Samo u osetljivih (senzibiliziranih) osoba javljaju se i alergijske reakcije, i to u četiri stadijuma: prvi je koprivnjača (urtikarija), u drugom se javljaju i otoci, mučnina, povraćanje i proliv, u trećem dolazi do otežanog i čujnog disanja, kao i otežanog gutanja, a u četvrtom dolazi još do kolapsa, pada pritiska, gubitka svesti, tamno-plave boje kože i sluznica.
4. Alergije na lekove – lekovi na koje se najčešće javljaju alergijske reakcije su acetilsalicilna kiselina i njoj srodni lekovi koji se propisuju kod bolova ili povišene temperature (tzv. nesteroidni antireumatici – NSAIL), antibiotici (penicilini, cefalosporini, karbapenemi), sulfonamidi, antituberkulotici, nitrofurantoin, antikonvulzivi, anestetici itd. Najčešći su kožni simptomi i to urtikarija (koprivnjača) i/ili angioedem. česti su osipi, sitan osip (nalik onom kod boginja) ili makulopapularni (krupniji, mrljast). Osip je obično simetričan, pojedine se promene međusobno stapaju, a ne javlja se na dlanovima i tabanima. Osim kože mogu biti zahvaćeni i drugi organi: respiratorni (simptomi rinitisa ili astme, kašalj, plućni infiltrati s eozinofilijom), digestivni (simptomi upale želuca, tankog i debelog creva, hepatitis), urinarni (intersticijalna upala bubrega, glomerulonefritis), nervnog (epileptični grčevi, upale nerava), kardiovaskularni (eozinofilija, smanjen broj trombocita, hemolitička anemija). Najopasnija reakcija na lek je anafilaktički šok.
5. Kožne alergije – ispoljavaju se u vidu urtikarije i angioedema.

Terapija

Svaka vrsta elergije se leči na drugačiji način. Najbitnije je izbegavanje kontakta sa alergenima, kao terapija se najčešće daju kortikosteroidi ili antihistaminici. Kortikosteroidi se daju lokalno u obliku raznih krema i masti ili kao intranazalni sprejevi, a od antihistaminika to su: loratadin, desloratadin, cetirizin. Takođe postoji vakcina protiv alergija specifična za svakog pacijenta i vrstu alergena. Daju se i dekongestivi (kapi za nos), koji otklanjaju neprohodnost i sprečavaju curenje iz nosa. U apotekama se može naći i homeopatski lek Polinol koji se može dobiti bez lekarskog recepta. Osobe sa utvrđenim alergijama posebnu pažnju treba da obrate prevenciji, koja se odnosi na jačanje imuniteta korišćenjem preparata na bazi propolisa, Echinaceae, unošenjem vitamina C i kalcijuma.

Kada se javi bilo koja vrsta alergije, najbitnije je odmah se javiti svom lekaru ili farmaceutu, a terapiju koristiti tačno po njihovom uputstvu.

DETOKSIKACIJE ORGANIZMA

GLINA JE DETOKS STEDSTVO – drevna znanja, novi trend

Polako se uvećava razumevanje i interesovanje za lekovita svojstva bilja i vode, ali se, s druge strane, još uvek relativno malo zna da je zemlja, koja prima svoju vitalnu energiju iz sunca, vazduha i vode, takođe moćan faktor isceljivanja… Glina je jedan od lekovitih oblika zemlje, koji predstavlja izvanredan primer. Bentonit, montmorionit i druge vrste lekovitih glina, koristile su još drevne kulture, pre pisanih tragova istorije.

Glina može da leči razne bolesti kože, ali i oboljenja u samom organizmu, jer privlači i neutralizuje toksine u sistemu za varenje. Efekat ovoga se vidi u tome što polako nestaju alergije na hranu, kolitis, virusne infekcije, paraziti, a poboljšava se i stanje krvi. Da ne govorimo o neutralizaciji zračenja iz spoljašnje sredine.

Glina nabubri kada se pomeša s vodom, a tada postaje inertan, ne menjajući svoju strukturu u telu. Nakon što je privukao toksine i upio ih, prolazi kroz telo i eliminiše se zajedno sa toksinima koje je nakupio. I, to je lekoviti princip.

Glina veoma koristi kao oblog na koži – kod oštećenja mišićnog tkiva, modrica, posekotina i rana. Pakovanje koje nastaje mešanjem gline s vodom i daje formu blata idealno je da suzbije bakterijske i gljivične infekcije, ali i kožne bolesti poput ekcema, psorijaze i osipa koji neretko dobro reaguju na ovakav tretman.

Glinu je najbolje piti na prazan želudac ili barem jedan sat pre ili nakon obroka. Obično je poželjno početi sa jednom kašikom gline dnevno, pomešanom sa malom količinom soka. Obratite pažnju na rezultate kroz jednu nedelju, a zatim postepeno povećaavajte doze do četiri kašike dnevno, u podeljenim dozama.

U isceljivanju koristite sve elemente prirode.

DEBELOM CREVU OBEZBEDIMO STALNU DETOKSIKACIJU

Naši organi za varenje su izdržljivi, ali to nikako ne znači da ih treba svakodnevno iscrpljivati hranom siromašnom nutrijentima, teškom, masnom, ma kako ona privlačno izgledala ili mirisala…
Dr Ričard Anderson, autor knjige Očistite se i pročistite, podseća da, ukoliko se tako ponašamo, creva reaguju lučenjem zaštitnog mukoidalnog sloja, kako bi se sprečilo upijanje toksina.

No, nakupljanje mukoidalnih materija podrazumeva i da će se hrana sporije kretati kroz creva, a neprijateljske bakterije uznapredovati.

Ali, ima rešenja, pre nego se vratite „na pravi put“. U pomoć priskaču glina (bentonit, montmorilonit), poreklom iz vulkanskog pepela, koja poput sunđera vezuje i eliminiše štetne materije iz debelog creva. U knjizi dr Andersona možete naći recept za ova,j kao i njemu kompatibilni šejk, koji se pije nakon pet minuta, a čine ga ljuske psiliuma u prahu.

Bilje koje je vrlo korisno za detoks kolona je Cascara Sagrada, tzv. „sveta kora“, seme komorača, koren đumbira, koren sladića, bokvica, kanadska žutika, smirna, papričice i lobelija. Za ekstra minerale i hranljive materije tu su, prema Andersonovom predlogu, odlične alge hlorela i spirulina.

Klistir kolona, iako se isprva može učiniti neprivlačnim, vrlo je koristan, u čemu vam može pomoći specijalno obučen hidroterapeut, ali je prethodno potrebno konsultovanje sa lekarom.

MASAŽA STOMAKA ZA JAčANJE I DETOKSIKACIJU

Masaža stomaka je jedan od najefikasnijih načina za uklanjanje toksina iz organizma kao i za jačanje želuca i creva. Masiranjem se stvara toplota koja topi masno tkivo…
Stavite ruke na stomak i kružnim pokretima potražite bolna ili osetljiva mesta, te ih masirajte dvadeset minuta. To radite dva puta, svakodnevno. Osećaj bola pod pritiskom između pupka i grudne kosti, verovatno ukazuje na smetnje sa želucem, dok bolovi oko pupka upućuju da se treba više pozabaviti zdravljem creva.

Pre nego se upustite u čari masaže, važno je znati da je unošenje dovoljne količine vode neophodno za ispiranje toksina, a sama masaža se odvija u dva osnovna položaja – ležećem, na podu ili čvrstom madracu, što je i najbolji položaj za početnike i – sedećem.

Dodatno pomaže pritom da se saviju kolena.
Uvek koristite ulje za masažu i masirajte od desne ka levoj strani. Dozvolite sebi da se opustite tokom barem pet minuta pre nego se polako uspravite.

Treba znati da pre masaže valja isprazniti bešiku, a postoje izvesna ograničenja za one sa povišenim krvnim pritiskom budući da se krvni pritisak povećava tokom manipulacije stomaka. Ovu masažu takođe treba izbegavati u slučajevima nedavnog krvarenja u plućima, želucu ili mozgu.

………………………

PRIRODNA NEGA LICA I TELA

RECEPTI ZA LEPOTU – uz pomomoć voća i povrća

Banane osiguravaju mnogo mineralnih tvari pa ih smatraju istinksim ubojicama stresa. Pjenasto istucite 1 malu bananu, 2 žlice kravljeg sira, 1 žlicu pavlake i 1 žumanjak. Nanesite na kožu i nakon pola sata isperite.

Grožđe je odlično kao dodatak maskama. Voćne kiseline stišću pore na koži. 5 kašičica soka od grožđa pomiješajte sa kašičicom tekućeg meda i 2 kašičice kreme. Nanestite na lice i nakon 15 minuta isperite.

Jabukovo sirće vraća kosi sjaj. Za ispiranje na svakih pola litre vode dodajte kašiku jabukovog sirćeta.

Jagode sadrže vitamine i voćne kiseline. Zdrobite ih s malo maslaca i izmiješajte u dovoljno tekuću pastu. Idealna maska za lice za suhu kožu.

Jaja su male lecitinske bombe. Kao dodatak šamponu za oštećenu kosu jaja zaglađuju i hrane. Pažljivo izmješajte 2 žumanca, 1 bjelance, 1 kašičicu meda, sok od 1 limuna i 5 ml ulja pšeničnih klica.

Kadulja u vodi za kupanje obuzdava pretjerano lučenje žlijezda znojnica, djeluje antiseptičkI i sužava pore. 3 kašičice osušene kadulje te 3 kašike crnog čaja prelijte 1 litrom uzavrele vode. Procijedite nakon 30 minuta.

Kamilica je idealna za parne kupke za čišćenje lica. Ublažava manje ozljede, ubode insekata i prištiće.

Komorač daje umornim očima novu bistrinu. Svježi komorač usitnite u električnoj mješalici sa 1 naribanim sirovim krompirom, oči prekrijte blazinicama od gaze, pakung nanestite povrh njih. Ostavite da djeluje 10 minuta.

Krastavci imaju PH vrijednost idealno prilagođen koži. Dodatna njega za suhu, oštećenu kožu. Pola oguljenog krastavca zdrobite u pire, stavite u sito i skupite tekućinu. Dodajte sok jednog i po limuna, 60 ml soka od mrkve i 30 ml bademovog ulja. Time osvježite lice.

Kravlji sir umiruje stresom izmučenu kožu i brine za ravnotežu vlažnosti kože. Pomiješajte 1 kašiku punomasnog kravljeg sira, 1 žumanjak, pola kašičice meda, po 1 kašičicu pahuljica od pšeničnih klica i pavlake te kap limuna. Nanesite i ostavite da djeluje 20 minuta.

MASKA ZA PRIRODNI LIFTING

Dobro umutite bjelance, nanesite na lice i pustite da djeluje petnaestak minuta, a zatim ga sperite mlakom vodom, i namažite lice hidrantnom kremom. Efekti ovog tretmana dobro se vide samo dva sata nakon umivanja, ali ako postupak ponavljate nekoliko puta nedeljno, vremenom će rezultati postati trajni.

MASKA ZA SUHU KOŽU

Dobro umutite jedno cijelo jaje, i masku nanesite na lice. Kada se osuši, ostavite da djeluje još 10 minuta. Zatim lice operite hladnom vodom i namažite bademovim ili maslinovim uljem.

PERŠUN UKLANJA MITISERE

Sitno nasjeckan peršun utrljajte na mjesta gde vam se nalaze mitiseri. Nakon toga naparite lice nad posudom vrele vode da bi peršunov sok mogao što bolje da prodre u kožu. Tada ćete mitiser moći lahko da odstranite komadićem vate.

MASKA S AVOKADOM ZA SUHU KOŽU

Pomješajte dvije kašičice meda sa malo pasiranog avokada, kašičicom jabukovog sirćeta, snijegom od jednog bjelanca, tri kašičice maslinovog ulja i tri kašičice neke kreme koja ima neutralan ph faktor. Držite masku na licu do dvadesetak minuta, a zatim je isperite mlakom vodom. Na ovaj način koža dobija potrebnu vlažnost, postaje mehka, a esencijalne kiseline avokada pomoći će u obnavljanju tkiva kože.

MASKA ZA MASNU I KOMBINOVANU KOŽU

Kašičicu svježeg kvasca pomješajte s dvije kašike listova metvice, omekšanih u vodi, i dvije kašičice neke kreme sa neutralnim ph faktorom. Nanesite na lice i pustite da odstoji petnaestak minuta, a zatim lice umijte mlakom vodom. Nakon toga nanesite kremu koju redovno koristite.

MASKA OD MEDA

Nekoliko kašika meda otopite na pari, i izmješajte sa kašikom limunovog soka. Mješajte par minuta, da se prohladi. Nanesite na lice i držite 10-15 minuta. Lice isperite hladnom vodom.

MASKA OD JAGODA

Zgnječite nekoliko jagoda i nanesite na lice. Poslije 10 minuta masku uklonite, lice umijte prvo toplom, a onda hladnom vodom i namažite bademovim ili maslinovim uljem.
Ova maska se preporučuje samo onim osobama koje nisu alergične na jagode.

PILING ZA MASNU KOŽU

Pomješajte dvije kašičice naribane limunove kore, dvije kašičice kukuruznog brašna, šest kašičica mljevenih badema i dvije do tri kašičice vode. Masku nanesite na lice i nježno masirajte kružnim pokretima nekoliko minuta. Isperite mlakom vodom, obrišite lice mehkim peškirom i i utrljajte hidrantnu kremu.

LIMUN PROTIV BUBULJICA

Lojne bubuljice na licu brzo će nestati ako nekoliko puta u toku dana na bubuljicu prislonite štapić za uši umočen u limunov sok. Postupak ponavljajte nekoliko puta u toku dana, sve dok se bubuljica ne povuče.

Dijeta u menopauzi

Jedite zdravo, mršavite brzo u menopauzi

Kako nas često pitate kako sprečiti stvaranje suvišnih kilograma, posebno tokom menopauze, donosimo vam jedinstven jelovnik za mršavljene upravo za to osetljivo razdoblje u životu svake žene.

Baš kao što je pubertet vrlo osetljivo razdoblje u životu svake devojčice, kad se pod uticajem hormona telo prilagođava svim funkcijama odraslog tela, tako je isto ulazak u menopauzu i prelazak u zrelo doba vrlo važno ali i stresno vreme za svaku ženu. Menopauza najčešće počinje nakon 40-tog rođendana (individualno kod svake žene) i manifestuje se promenama na fiziološkom ali i mentalnom nivou.

U tom periodu dolazi do promena u statusu hormona, smanjuje se količina estrogena, počinje razdoblje manje potrebe za hranom tj. smanjuje se vrednost bazalnog metabolizma pa se menjaju potrebe za pojedinim vitaminima i mineralima.

Prema svetskoj zdravstvenoj organizaciji energetske potrebe osoba do 39. godine se ne menjaju, a nakon toga se svakih 10 godina do 59. godine se smanjuje za 5%.

Koje su najveće promene u menopauzi i zašto najviše mršavih žena upravo u tom razdoblju dobiva suvišne kilograme? Odgovor leži u nizu fizioloških promena kao što su:

– slabljenje koštanog tkiva (dekacifikacija) i pojava sitnih šupljina u kostima (osteoporoza).
– Zastoj u cirkulaciji i pojava oteklih zglobova i edema
– Paredontoza
– Vene gube elastičnost, dolazi do popuštanja prilikom pritiska, pojava vena …
– Psihičko stanje se menja i to tako da se postaje osetljivijim, manje tolerantnijim, utecaj stresa je sve veći…

Menopauza i hrana

Optimalna ishrana i telesna aktivnost mogu smanjiti i ublažiti promene kod žena u menopauzi.
Mnoge promene nastaju zato što hormoni koji regulišu metabolizam tokom godina menjaju svoju aktivnost. Neki postaju manje neki više aktivni. Takođe se smanjuje količina estrogena koja je uzrok najvećih poteškoća u menopauzi. Zbog navedenih razloga takođe dolazi do povećanja količine masnog tkiva u navedenom dobu i to na štetu mišićnog tkiva.
Veoma važno je promeniti prehrambene navike i smanjiti unos hrane nakon ulaska u razdoblje menopauze i ne gubiti na dnevnoj telesnoj aktivnosti.

Vitamini i minerali

Ishrana žena u menopauzi bi trebala sadržavati većinu proizvoda na bazi soje kako bi se estrogeni zamijenili fitoestrogenima iz biljaka. Isto tako ne povećati unos kalcija, kao i vitamina D, C i B12.
Fito estrogeni koji se mogu uzimati i u suplementima na bazi soje, a i uvesti u prehranu u svakodnevne obroke smanjuju simptome menopauze delujući da u organizmu čine ravnotežu koja je narušena smanjenom količinom estrogena. Na taj način je i mogućnost dolaska do osteoporoze manja.
Da bi se sprečila ili barem ublažila moguća posledica menopauze – osteoporoza potreban je povećani unos kalcijuma, a sa njim i D vitamina koji deluje na pozitivan balans kalcijuma u organizmu.
Vitamin B12, koji se godinama teže u telu i iskorištava, u menopauzi posebno jača živčani (nervni) sastav. Upravo zato ga je potrebno dodatno uzimati. Pomaže kod pojave malaksalosti i pri dezorjentaciji koja se javlja u ovom periodu života.
Jedna od takođe važnih stavki je povećati unos vode i to na 3 l tečnosti dnevno.

Šta jesti svaki dan?

Belo meso ili ribu na lešo bez dodataka puno masnoća
Voće i povrće u svežem obliku ili povrće kuvano na pari s malo maslinovog ili repičinog ulja
Jaja u manjim količinama, ali ne potpuno izbaciti
Hleb od celog zrna
Leguminoze
Kafu, čaj, alkohol smanjiti na minimum, a povećati unos vode.

Ne zaboravite!

Umesto običnog mleka uzeti šoljicu zobenog ili sojinog mleka
Kompote, voćne sokove zameniti svežim voćem i vodom
Konzervirano i prekuvano povrće zameniti sa svežim ili kuvanim na pari sa malo maslinovog ulja.
Punomasne sireve i mleko zameniti tofu sirom, sojinim mlekom, sojinom jogurtom.
Pečena jaja zameniti kuvanim
Grickalice sa manjom šakicom badema i suvim voćem i to nekoliko šljiva ili marelica
Dva puta dnevno uzimajte mleko i mlečne proizvode i to malomasne ili sojine
Dva puta dnevno jedite ribu, belo meso ili leguminoze
četiri puta dnevno jedite voće i povrće
Ne zaboravite hleb od celog zrna i žitarice
Povećati unos dijetalnih vlakana i smanjiti nepotrebne masnoće.
………………

JELOVNIK za žene u menopauzi čija je energetska vrednost 1400-1500 kcal, dovoljna za sve svakodnevne aktivnosti ali i vitalnost organizma. Sastavila ga je nutricionistica Alma Bunić, dipl.ing iz zagrebačkog studija Tao.

1.dan

Doručak:
Sveži ananas na kockice (100g) 48 kcal
1 kriška integralnog hleba (60 g) 147 kcal
3 šnite tofu sira (30 g) 45,3 kcal
1 šoljica sojinog mleka (200 g) 98 kcal
UKUPNO: 338 kcal
Međuobrok:
2 srednje kruške (300 g) 180 kcal
Ručak:
grčka salata
kockice tofu sira (150 g)
zelena salata narezana (100g)
kuvani pasulj (60 g)
luk narezan na kolutiće (35 g)
1 kašičica maslinovog ulja (sirće, so)
1 šoljicu jagoda (180 g)
UKUPNO: 500 kcal
Međuobrok:
1 šoljica sojinog mleka (200 g) 98 kcal
2 kašike zobenih pahuljica 20 g 78 kcal
UKUPNO: 176 kcal
Večera:
sejtan (100g) 150 kcal
zelena salata (300 g) 45 kcal
1 čajna kašičica maslinovog ulja (5 g) 44 kcal
1 čajna kašičica parmezana (5 g) 20 kcal
so, biber, začini po želji
UKUPNO: 259 kcal
SVEUKUPNO: 1453 kcal

2. dan

Sveži ananas na kockice (100g) 48 kcal
Doručak:
zobene pahuljice (50 g) 123 kcal
1 šoljica sojinog mleka (200 g) 98 kcal
UKUPNO: 269 kcal
Međuobrok:
1 veći crni grozd (350 g) 235 kcal
Ručak:
sendvič od pečenih ćurećih grudi ili salama od čurećih grudi:
pečeno ćureće belo meso (75g)
1 kašičica light majoneza
1 velika paprika (100g)
1 paradajz(120g)
2/3 kašičice maslinovog ulja
&#189, kriške raženog hleba (22g)
1 mandarina (100g)
UKUPNO: 513 kcal
Međuobrok:
2 jabuke(200 g) 104 kcal
Večera:
mekani kozji sira (50 g) 134 kcal
2 paprike (300 g) 76 kcal
UKUPNO: 210 kcal
SVEUKUPNO: 1379 kcal

3. dan

Ananas na kockice (100g) 48 kcal
Doručak:
1 kriška raženog hleba (60 g) 155 kcal
1 čajna kašičica maslaca (5 g) 45 kcal
1 šoljica sojinog mlijeka (200 g) 98 kcal
UKUPNO: 346 kcal
Međuobrok:
2 jabuke (200 g) 104 kcal
Ručak:
pašteta od lososa:
&#189, limenke lososa ili tune u vodi
1 kašičica light majoneza
6 maslina
2 komada paradajza (250g)
1 list zelene salate
&#189, kriške raženog hleba (22g)
&#189, šoljica ananasa (70g)
UKUPNO: 500 kcal
Međuobrok:
1 sojin jogurt (200 g) 143 kcal
2 kašike integralnih pahuljica (20 g) 78 kcal
UKUPNO: 221 kcal
Večera:
2 velika paradajza (400 g) 72 kcal
sveži sir mekani (180 g) 176 kcal
so, biber, origano
UKUPNO: 248 kcal
SVEUKUPNO: 1419 kcal

4. dan

Ananas na kockice 48 kcal
Doručak:
1 bio-pecivo (60 g) 150 kcal
2 šnite ementalera (20 g) 76 kcal
1 šoljica light mleka (240 g) 115 kcal
UKUPNO: 389 kcal
Međuobrok:
1 veći bio-aktiv (330 g) 188 kcal
Ručak:
tofu sir (50g)
1 mala tuna u salamuri
2 kašičice light majoneza
raženi hleb 22g
1 šoljica grožđa (120g)
UKUPNO: 600 kcal
Međuobrok:
2 srednje jabuke (300 g) 156 kcal
Večera:
1 komad sejtana (100 g) 150 kcal
2 paradajza (400 g) 72 kcal
UKUPNO: 222 kcal
SVEUKUPNO: 1555 kcal

5. dan

Ananas na kockice 48 kcal
Doručak:
1 kriška raženog hleba (60 g) 155 kcal
1 kašičica meda na hlebu 38 kcal
1 šoljica sojinog mleka (200 g) 98 kcal
UKUPNO: 339 kcal
Međuobrok:
čokoladno sojino mleko (300 g) 147 kcal
Ručak:
manja glavica kelja (350g) 133 kcal
1 čen belog luka 4 kcal
1 manji paradajz (100g) 26 kcal
1 čajna kašičica repičinog ulja, so, biber, začini po želji 44 kcal
kuvana piletina (100g) 165 kcal
1 kriška hleba od celog zrna 136 kcal
UKUPNO: 508 kcal
Međuobrok:
1 šoljica sojinog mleka – šumsko voće (200 g) 98 kcal
20 g badema 116 kcal
UKUPNO: 214 kcal
Večera:
2 šnite tvrdog tofu sira (50 g) 76 kcal
1 paprika (160 g) 40 kcal
1 paradajz (200 g) 36 kcal
2-3 masline bez koštica (20 g) 90 kcal
UKUPNO: 242 kcal
SVEUKUPNO: 1450 kcal

6. dan

Doručak:
4 velike kašike svežeg sira (280 g)
1 velika šolja šumskog voća (može smrznuto) (180g)
8 komada badema
UKUPNO: 317 kcal
Međuobrok:
1 banana
1 šoljica sojinog čokoladnog mleka (200g)
UKUPNO: 198 kcal
Ručak:
integralna testenina (60 g) 219 kcal
Pileća prsa na kockice (50g) 50 kcal
2 manja paradajza (300 g) 54 kcal
1 manja tikvica (200 g) 48 kcal
1 kašičica kiselog mleka (15 g) 23 kcal
1 čajna kašičica maslinovog ulja (5 g) 44 kcal
UKUPNO: 525 kcal
Međuobrok:
2 voćna jogurta sojina – 1,5% m.m. (300 g) 200 kcal
Večera:
1 šoljica (kuvanog) kukuruznog griza (60 g) 73 kcal
1 i &#189, šoljica sojinog mleka (300 g) 147 kcal
UKUPNO: 220 kcal
SVEUKUPNO: 1460 kcal

7. dan

Ananas na kockice 48 kcal
Doručak:
1 bio-pecivo (60 g) 150 kcal
maslac (5 g) 40 kcal
1 šoljica sojinog mleka (200 g) 98 kcal
UKUPNO: 336 kcal
Međuobrok:
1 veći bio-aktiv (330 g) 188 kcal
Ručak:
pileća supa s rezancima (1 šoljica = 240 g) 80 kcal
pečena pileća prsa ili odresci od soje (150 g) 170 kcal
karfiol (100 g) 23 kcal
brokuli (100 g) 28 kcal
2 čajne kašičice maslinovog ulja (10 g) 88 kcal
zelena salata (300 g) 45 kcal
1 čajna kašika maslinovog ulja 44 kcal
začini po želji
UKUPNO: 478 kcal
Međuobrok:
voćna salata: &#189, grejpa (150 g) 60 kcal
1 jabuka (150 g) 78 kcal
1 banana 105 kcal
1 breskva (200 g) 78 kcal
UKUPNO: 321 kcal
Večera:
2 rajčice (400 g) 72 kcal
tvrdi tofu sir (50 g) 76 kcal
začini po želji
UKUPNO: 148 kcal
SVEUKUPNO: 1471 kcal

Visoke temperature negativno utiču na učesnike u saobraćaju

Visoke temperature vazduha negativno utiču na zdravlje stanovnika, a posebno treba da budu oprezni vozači i drugi učesnici u saobraćaju, jer velike vrućine mogu umanjiti pažnju, te tako dovesti do saobraćajne nesreće. Prilikom vožnje najvažnije je praviti pauze i piti velike količine tečnosti, savjetuju lekari.

Vozači i ostali učesnici u saobraćaju, za vreme kada vladaju visoke temperature vazduha, trebaju se pridržavati određenih preporuka lekara koje uostalom važe i za sve građane, bez obzira da li učestvuju u saobraćaju ili ne. Standardne mere zaštite su nošenje pamučne i dovoljno prozračne odeće, koja upija znoj, reguliše i održava telesnu temperaturu, kao i nošenje pokrivala za glavu i sunčanih naočara.

«Periodi odmora su vrlo važni. Treba prekinuti vožnju kada osetimo da nam nije dobro, da smo umorni. Vožnja treba da traje sat do dva, a pauza oko pola sata, pogotovo kada su u pitanju duga putovanja i kada su u vozilu deca», savetuje dr. Snježana Rakovac, specijalista urgentne medicine u Domu zdravlja Tuzla.

Vrlo je važno tokom dana uneti dovoljne količine vode u organizam. Lekari preporučuju da se dnevno unese minimalno deset čaša vode, jer to može sprečiti omaglice, kolapse i glavobolje. Također, treba jesti što laganiju hranu i što više voća i povrća.

«Upozorila bih i na klimatizovane prostore, znači ne treba praviti veliku razliku između temperatura u autu i napolju, jer to može da dovede do raznih zdravstvenih poremećaja», ističe dr. Rakovac.

Toplo vreme najviše utiče na hronične bolesnike, tako se njima preporučuju dodatne mere opreza.

VODIč ZA PREŽIVLJAVANJE SIBIRSKE ZIME

„Alo!“ je uz pomoć saveta lekara, nutricionista i eksperata za vanredne situacije pripremio praktikum za preživljavanje narednih desetak dana, kada će temperature konstantno biti u minusu čak i ispod minus 20 stepeni.

Povećati unos masnoća
– Povećati unos masnijeg mesa i pančete (slanine)
– Slobodno jedite i do 400 grama hleba, po mogućstvu crnog

– Počastite se masnijim sirevima i kajmakom
– Užinu obogatiti dodatnom narandžom ili jabukom
Zaboraviti na alkohol
Iako u prvi mah alkohol povećava unutrašnju tamperaturu organizma šireći unutrašnje krvne sudove, ubrzo se ovaj efekat prenosi na periferiju tela, koje se zato ubrzano hladi. Zato stručnjaci pored izbegavanja alkaholnih pića preporučuju i tople napitke.
Opšta uputstva za ekstremnu hladnoću
– Nabavite dovoljne količine ogreva i namirnica
– Pripremite tranzistore sa rezervnim baterijama ukoliko dođe do prekida električne energije
– Neka vam u kući bude toplo i ostanite unutra ukoliko je to moguće
– Ne puštajte decu napolje bez nadzora
– Obucite se slojevito u odgovarajuću odeću i obuću
Uputstva za vreme snežne oluje
– Uključite radio ili TV prijemnike kako biste bili obavešteni o vremenskim uslovima ili hitnim informacijama
– Štedite gorivo i ogrev
Uputstva za vreme snežne oluje ukoliko ste napolju
– Idite na bezbedno mesto i ne izlažite se snežnoj oluji
– Zaštitite osetljive delove tela (lice, ekstremitete)
– Neka vam odeća bude suva
– Obratite pažnju na pojavu promrzlina
– Obratite pažnju na znakove hipotermije: drhtanje, iscrpljenost, pospanost, gubitak pamćenja, dezorijentisanost i otežan govor
– Ukoliko je neophodno da vozite, koristite lance, putujte preko dana i obavestite svoju rodbinu/prijatelje o nameravanoj putanji kretanja
– Izbegavajte visoke konstrukcije, visoko drveće, ograde, telefonske kablove i električne vodove
Ukoliko se kod osobe primete simptomi hipotermije (smrzavanja):
– Odvedite je na toplo mesto
– Skinite joj odeću, obucite suvu i uvijte telo u ćebe
– Ugrejte prvo centralni deo tela
– Dajte joj da pije tople napitke
– Pružite joj prvu pomoć
– U što kraćem roku organizujte prevoz do medicinske ustanove

S. đ – R. K.

Kako seks pomaže…

Kolege sa Karolinskog instituta u Švedskoj su ustanovili da posebna kombinacija hormona pri seksu usporava razlaganje određenih ćelija. To znači da je seks najjednostavniji program protiv starenja.

Seks je bio i biće, uvek i svuda, nekome ništa a nekome sve: čežnja i stremljenje, zadovoljstvo i patnja, gorčina i slast. Zbog seksa poneki tinejdžeri seku vene a mnogi muškarci, već odavno s one strane pedesetih, prave budale od sebe zavodeći naivne devojčice. Seks je važan privredni i društveni faktor, on pokreće razvoj čovečanstva. Kad treba da ga imamo a nećemo, postajemo agresivni i do podne mrzimo sebe a po podne čitav svet, kad ga hoćemo a nemamo, padamo u depresiju ili dobijamo komplekse niže vrednosti. Da bi dobio onakav seks za kakvim žudi, poneko vara i laže sve oko sebe, gazi ponos i čast, krši zakon, prelazi sve granice morala, plaća za seks – na ovaj ili na onaj način.

Sredstvo protiv monotonije

Seks je najpoznatije sredstvo protiv monotonije svakodnevice, čini život uvek iznova uzbudljivim, budi maštu. Seks pruža jedinstven spoj telesnih iskustava, hemijskih procesa, emocionalnih stanja, duhovnih veza na višem nivou i međusobne razmene životnih energija između muškarca i žene. Ali, danas nećemo ići u dubinu i suštinu tog iskonskog nagona koji nas drži na životu, već samo navesti neke od dobrih razlog zašto bi, osim zabave, trebalo imati seks.

Hormonski koktel

Vrela oznojena tela, ubrzano disnje, miris požude i predaje, bezgranično zadovoljstvo. Lepo bi bilo ovako započeti svaki dan, pravom poplavom serotonina, dopamina i endorfina u mozgu koji uzrokuju dobro raspoloženje. Odmah za njima se javlja i adrenalin, zadužen za poboljšanje krvotoka, praćen feniletilaminom i kortizolom koji potpomažu proizvodnju belih krvnih zrnaca – i već teče seks sve divlje kroz vene. Srce ubrzava ritam na 160, krvni pritisak se penje na preko 200, svi mišići napeti, koža glatka i crvena – takozvani “sex-flush”. Redovan seks je najbolja terapija za mnogo toga: on dugoročno snižava visoki krvni pritisak i čini da se pri spavanju stvarno odmorimo. Već je odavno dokazano da seks popravlja opštu kondiciju, pomaže protiv migrene i depresije, testosteron sjajno utice na metabolizam a estrogen na klimaks. Oksitocin koji se javlja pri orgazmu u stanju je da generalno smanji bol i aktivira odbrambeni sistem.

Šta je uzrok a šta posledica

Alternativna medicina uvek postavlja pitanje uzroka i posledice – u slučaju seksa prema zdravlju: “Da li je ljudima bolje zato što imaju seks – ili su aktivni pri seksu zato što se bolje osećaju?” Pokušajte da nađete odgovor na ovo pitanje…

12 načina da se podmladite u 2012.

Zar ne bi bilo lepo da sa vremenom postajete sve mlađi? To je moguće, i nije reč o scenariju za film čudesan slučaj Bendžamina Batona. Ako se budete pridržavali dvanaest strategija protiv starenja sigurno ćete se osećati mlađe u 2012. godini.

1. Uzimajte vitamin D
Vitamin D je poznat kao najbolje sredstvo protiv starenja, zbog toga što neguje pamćenje, kožu, srce, kosti i pomaže u borbi protiv raka. Stručnjaci tvrde da svakodnevnim uzimanjem vitamina D možete podmladiti organizam za čak 9 godina.

2. Održavajte higijenu zuba i desni
Zdrav osmeh ne samo da izgleda privlačno već i održava arterije i imuni sistem u odličnoj formi. Redovno pranje zuba i korišćenje konca sprečava razvoj bolesti i ispadanje zuba, a zahvaljujući tome se možete osećati 6 godina mlađe.

3. Vodite računa o brojkama
Ako držite obim struka, krvni pritisak, nivo šećera u krvi i holesterol pod kontrolom dramatično ćete smanjiti rizik od mnogih zdravstvenih tegoba.
Na taj način vaše srce može biti u istom stanju kao kod 19 godina mlađe osobe.

4. Izbegavajte stres
Stres je u modernom dobu prisutan u mnogim oblicima. Iako pojedine vrste stresa mogu imati čak i pozitivan efekat na organizam, on najčešće čini da delujete starije i fizički i psihički. Izbegavanjem stresnih situacija podmladićete se za skoro dve godine.

5. Družite se
čak i kada nemate vremena da se viđate sa prijateljima i članovima porodice, potrudite se da ostanete u kontaktu sa njima putem telefona ili internet. Kad god možete podelite neki trenutak i uživo, jer održavanje odnosa sa dragim ljudima podmlađuje vašu psihu za 8 godina.

6. Vežbajte
Vežbanje sa tegovima ima pozitivan efekat na mišiće i kosti. Trening snage u trajanju od samo deset minuta tri puta nedeljno može učiniti vaše telo gotovo tri godine mlađim, a zamislite tek kakav bi bio rezultat kada biste vežbali svaki dan.

7. Budite srećni
Provodite što više vremena sa ljudima koji vam mame osmeh na lice. Gledajte romantične komedije čak iako svi oko vas misle da su površne. Smejte se od sveg srca kada vam se dogodi nešto lepo. Smeh čini organizam mlađim za 8 godina.

8. Jedite voće i orašaste plodove
Voće i orašasti plodovi su savršena užina između obroka jer održavaju srce zdravim i nisu odgovorni za višek kilograma. Ako dnevno jedete četiri porcije voća možete se osećati šest godina mlađe.

9. Jedite integralni hleb
Integralni hleb napravljen je od celog zrna pšenice i sadrži mnoge hranljive sastojke koje beli hleb nema. Vlakna će vam pomoći da se odbranite od bolesti i održite telesnu težinu stabilnom. Ako jedete pet porcija celih žitarica dnevno osećaćete se tri godine mlađe.

10. Razmišljajte pozitivno
Dobro raspoloženje i pozitivan stav pomažu vitalnim funkcijama da ostanu u ravnoteži, a to može učiniti da se osećate kao da ste pet godina mlađi. Pokušajte u svakom problemu da prepoznate pozitivnu stranu.

11. Šetajte
Trideset minuta šetnje na dan je najmanje što možete da podarite svom organizmu. Ne morate hodati brzo ili trčati kao maratonac. Pođite u šetnju sa prijateljicom i nećete ni osećati da vam je u priči i hodu prošlo pola sata. Šetnja vas čini čak devet godina mlađim.

12. Spavajte
Nedostatak sna je povezan sa pogoršanjem psihičkog stanja i razvojem mnogih bolesti.
Odraslim osobama neophodno je između šest i devet sati sna kako bi normalno funkcionisale.
Na taj način podmladićete organizam za tri godine.

Hormonski koktel – lek za menopauzu

Kroz period menopauze prolazi svaka žena između 45. i 55. godine života, a osim činjenice da ulaze u neplodan period u životu, u kojem su sklonije osteoporozi i kardiovaskularnim oboljenjima, žene prolaze i kroz neprijatne klimakterične tegobe. Istovremeno, muškarci nisu pošteđeni, a promene kroz koje prolazi njihovo telo nazivaju se – andropauza.

Žene u menopauzu ulaze onda kada punih godinu dana izostane menstruacija, a kada menopauza počne, tegobe su raznovrsne: od talasa vrućine, skokova krvnog pritiska, lupanja srca, nervoze, nesanice, smanjenja seksualne želje, do starenja kože i bolova u zglobovima, a za to je odgovoran deficit hormona estrogena.
– Menopauza je proces gubitka funkcije jajnika u smislu sinteze estrogena. To je fiziološki proces koji nastaje obično negde oko 50. godine života i ima svoje posledice. Estrogen ima brojne funkcije, ne samo reproduktivne. On utiče i na metabolizam koštanog tkiva, lipida u krvi itd. Kao posledica menopauze, žene osećaju tegobe, a povećava se i rizik od kardiovaskularnih bolesti zbog povećanja koncentaracije masti u krvi i dolazi do ubrzane razgradnje koštanog tkiva, što dovodi do osteroporoze – upozorava dr Milan Petronijević, reumatolog internista na VMA.
Simptomi menopauze mogu da traju od dve do pet godina, a kod onih žena kod kojih su simptomi toliko izraženi da ozbiljno remete normalan život, moguće je uključiti savremenu hormonsku terapiju koja pomaže da se promene lakše prevaziđu.

Kako ublažiti tegobe?
Nosite laganiju odeću
Spavajte u nezagrejanoj prostoriji
Izbegavajte začinjenu hranu, kafu i alkohol
Prestanite da pušite
Redovno se bavite fizičkim aktivnostima

– Prvi simptomi menopauze mogu da se ublaže konstultovanjem s ginekologom koji će preporučiti terapiju kombinovanja estrogena i progesterona, u određenom vremenskom periodu od oko pet godina. Ovim preparatima je dugo pripisivano to da povećavaju rizik od nekih drugih oboljenja, ali su današnji sintetski preparati napravljeni tako da rizika od nekih drugih bolesti praktično nema – dodaje dr Petronijević.
Za prvih pet godina posle menopauze žena gubi i do 20 odsto koštane mase, što ubrzava gubitak koštane gustine, koja se smanjuje već posle 35. godine života.

Šta su valunzi?
Vrelina se širi od torzoa naviše i zahvata čitavo lice, praćena je ubrzanim pulsom i osećajem uznemirenosti, koji se ponavlja nekoliko puta na dan, bez pravila. Temperatura tela se nekad povisi i za čitavih sedam stepeni, iako taj porast najčešće varira od jednog do četiri stepena Celzijusa. Temperatura se uglavnom snizi za nekoliko minuta, ali kod nekih žena valunzi traju i po pola sata.

Soja pomaže
Italijanski istraživači došli su do zaključka da izoflavoni iz soje mogu da smanje neprijatne simptome menopauze ukoliko se uzimaju duži period. U istraživanju je učestvovalo 3.000 žena, a šest nedelja kasnije, nakon svakodnevnog konzumiranja soje, zabeleženo je smanjenje valunga za čak 41 odsto.

Promene na koži
Posledice menopauze se ne osećaju samo unutar organizma već i na koži lica i tela, koja naglo gubi svoj tonus. Bore se pojačavaju i nestaje svežina tena, pa je koži lica i tela potrebna posebna pažnja i nega za zrelu kožu. Za za više informacija o problemu menopauze žene mogu da se informišu na sajtu www.cvrstosamresila.rs.

Brze paste

3 ukusne kombinacije testenine i povrća

Lagane paste spremaju se zaista brzo, pa ih od srca preporučujemo. Ako svojoj omiljenoj testenini dodate malo povrća i preliv po želji, eto vama ručka ili večere bez mnogo muke.

MEKSIčKA PASTA

POTREBNO JE
500 g zelene testenine, 2 veće šargarepe, 300 g korena celera, manja konzerva kukuruza šećerca, parče gorgonzole, 2 dl kisele pavlake, 1 dl mleka, 5 čenova belog luka, suvi biljni začin, maslinovo ulje, peršun, čili
PRIPREMA
Šargarepu i celer očistite i narendajte, pa s kukuruzom iz konzerve dinstajte na maslinovom ulju desetak minuta. Dodajte zgnječeni beli luk i peršun, začinite suvim biljnim začinom i čilijem. Dinstajte još pet minuta povremeno nalivajući mlekom, a onda dodajte komadiće gorgonzole. Kad se sir potpuno istopi, dodajte pavlaku. Prelijte kuvanu pastu i poslužite.

PESTO đENOVEZE

POTREBNO JE
400 g špageta, 20 g maslaca
ZA PESTO 40 g svežeg bosiljka, 40 g pinjola, 50 g narendanog sira pekorino, 50 g narendanog parmezana, 4 čena belog luka, 100 ml maslinovog ulja, so
PRIPREMA
Špagete skuvajte u slanoj vodi i ocedite ih. Sačuvajte oko 100 mililitara vode u kojoj se kuvala testenina. U blender stavite krupno isečen bosiljak, pinjole, naribane sireve, očišćen beli luk i polovinu maslinovog ulja. Sve usitnite, a zatim dodajte preostalo ulje, so i još malo izmešajte. Pripremljeni pesto stavite u teglicu. U široj posudi istopite maslac, dodajte tri kašike pesta i promešajte da se sjedini s uljem. Dodajte skuvane špagete i malo vode u kojoj su se kuvale. Dobro izmešajte i zagrejte.

ŠARENE SPIRALE

POTREBNO JE
300 g spiralne testenine, manja glavica brokolija, 300 g zelene boranije, 1 crvena paprika, 1 dl pilećeg bujona, 2 paradajza, 2 čena belog luka, 1 dl maslinovog ulja, 2 kašike narendanog parmezana, so, biber, veza peršuna, malo svežeg bosiljka
PRIPREMA
U slanoj vodi skuvajte testeninu i procedite je. Operite brokoli i boraniju, iskidajte ih na manje komade, a zatim ih kratko prokuvajte u pilećem bujonu. Papriku isecite na kockice i prodinstajte je na maslinovom ulju sa seckanim belim lukom. U to dodajte ohlađeno kuvano povrće, posolite, pobiberite, pomešajte s testeninom, a potom dodajte i svež paradajz isečen na veće kocke U ostatak ulja dodajte parmezan, iseckan peršun i bosiljak, prelijte sve time i još jednom dobro izmešajte.

Gasovi i nadimanje

Neke osobe imaju osećaj da puštaju previše gasova, ili da previše često podriguju, što može da bude izvor neprijatnosti i stida.

Prosečna odrasla osoba proizvede oko pola do litar i po gasa svakog dana, koji se kroz anus ispušta 14 do 23 puta dnevno. Povremeno podrigivanje pre ili nakon obroka takođe je normalno.
Količina gasa koji telo proizvede zavisi od načina ishrane i drugih individualnih faktora. Međutim, većina osoba koja se žali na preveliku količinu gasova ne proizvodi više gasa od prosečne osobe. Oni su samo su svesniji toga.
Sa druge strane, neke namirnice i medicinska stanja mogu da uzrokuju preveliku količinu gasa.
Ovde ćemo prikazati izvore intestinalnih gasova, stanja koja povećavaju osetljivost na gasove i mere kojima njegova produkcija može da se smanji.

IZVORI GASOVA
— Postoje dva glavna izvora intestinalnih gasova: ingestirani gasovi (uglavnom progutan vazduh) i gasovi koji proizvode bakterije u kolonu.
Gutanje vazduha — Gutanje vazduha je glavni izvor gasova u stomaku. Prilikom jedenja i pijenja gutanje male količine vazduha je normalno, kao i prilikom gutanja pljuvačke. Veće količine vazduha možete da progutate kada brzo jedene, uzimate velike gutljaje tečnosti, žvaćete žvaku ili pušite.
Progutan vazduh se uglavnom eliminiše podrigivanjem, tako da iz stomaka u tanko crevo prolazi mala količina vazduha. Držanje takođe može da utiče na to koliko vazduha prođe u tanko crevo.
• Kada sedite uspravno, najveći deo progutanog vazduha se vrati kroz jednjak i usta i može da dovede do podrigivanja.
• Kada ležite, progutan vazduh češće prelazi u tanko crevo, što uzrokuje ispuštanje gasova.
Podrigivanje može da bude namerno ili nenamerno. Nenamerno podrigivanje je normalan proces koji se obično javlja nakon obroka kako bi se oslobodio vazduh koji uvećava i rasteže želudac. Podrigivanje je češće ako unosite namirnice koje opuštaju prstenasti mišić (sfinkter) oko donjeg dela jednjaka, na mestu gde prelazi u želudac. Te namirnice su menta, čokolada i masnoće.
Bakterijska produkcija — Normalno, kolon je pun bezopasnih bakterija, od kojih neke održavaju creva zdravim. Neki ugljeni hidrati se ne vare potpuno enzimima u želucu i tankom crevu, što omogućava varenje od strane bakterija. Nusproizvodi tog procesa su, između ostalog, i gasovi kao što su ugljenik dioksid, vodonik i metan. Malobrojni sastojci gasova imaju neprijatan miris, kao što je sumpor kog ima u tragovima.
Neki ugljeni hidrati, na primer melitroza, se ne vare dobro i zbog toga dovode do veće produkcije gasova. Neka povrća takođe sadrže melitrozu, na primer kupus, prokelj, špargla, brokoli i cela zrna nekih žitarica. Zato te namirnice češće izazivaju gasove i nadimanje.
Neke osobe ne mogu da vare određene ugljene hidrate. Klasični primer je laktoza, glavni šećer mlečnih proizvoda. Unos veće količine laktoze u slučaju tih osobe može da dovede do povećane produkcije gasova, kao i grčeve i dijareju.
Neke bolesti takođe mogu da uzrokuju preterano nadimanje i gasove. Na primer, kod osoba sa dijabetesom i sklerodermom funkcija tankog creva može da postane sporija tokom vremena. To uzrokuje prenamnožavanje bakterija unutar creva, sa lošim varenjem ugljenih hidrata i drugih nutrijenata.

SIMPTOMI GASOVA I NADIMANJA
— Neke osobe smatraju da suviše često puštaju gasove ili podriguju. Druge osobe osećaju nadimanje i grčeve u stomaku. Taj bol osoba oseća u delu creva u kome se nalazi zarobljen vazduh, kao što su zavoji kolona koji se normalno nalaze u delu ispod jetre (gornji do srednje-desni deo stomaka), kao i u delu ispod slezine (gornji do srednje-levi deo stomaka).

OSETLJIVOST NA GASOVE
— Povezanost gasova, podrigivanja i realne količine gasova u crevima nije uvek jasna. Većina osoba pogođena simptomima povezanim sa gasovima nema preveliku količinu gasova u crevima, već je osetljivija na normalnu količinu. To može da bude posledica različitih okolnosti.
Sindrom iritabilnih creva — Mnoge osobe sa sindromom iritabilnih creva (SIC) su osetljive na normalnu količinu gasova. Nervi koji prenose impulse od creva kod osoba sa SIC-om mogu da budu preterano osetljivi, pa normalna količina gasova ili pokreta u crevima deluje kako prevelika i bolna. Primarni simptomi SIC-a su stomačni bol i promene crevne peristaltike (kao što su dijareja i/ili konstipacija). Mnogi se žale i na nadimanje.
Neke osobe sa teškim SIC-om se osećaju bolje kada se tretiraju lekovima koji smanjuju osećaj bola u crevima (kao što su male doze imipramina ili nortriptilina).
Funkcionalna dispepsija — Dispepsija je termin za ponovnu pojavu ili uporan bol ili neprijatnost u gornjem delu stomaka. Oko 25 procenata osoba u Sjedinjenim Američkim Državama i drugim zapadnim zemljama ima dispepsiju.
Dispepsija može da nastane kako posledica mnogih stanja, od kojih je najčešća funkcionalna dispepsija (ili bez čira). Funkcionalna dispepsija uzrokuje bol u stomaku bez nekog određenog uzroka, verovatno posledice preosetljivosti na gasove u tankom crevu.
Iritacija anusa ili jednjaka — Osobe koje imaju iritaciju oko anusa kao posledicu hemoroida ili drugih problema mogu da osete neprijatnost prilikom ispuštanja gasova.
Slično tome, za osobe sa iritacijom jednjaka (ezofagitisom) podrigivanje je bolno.

UZROCI POVEćANE KOLIčINE GASOVA
— Većina osoba koje osećaju neprijatnosti ne proizvodi preveliku količinu gasova. Međutim, postoji nekoliko stanja koja mogu da dovedu do preterane produkcije.
Progutan vazduh — Hronično, često podrigivanje može da se javi ako progutate veće količine vazduha (tj, erofagija). Erofagija je obično nesvesna. Tretman se fokusira na smanjenje količine progutanog vazduha sporim žvakanjem bez gutanja i izbegavanje gaziranih pića, žvaka i pušenja.
Namirnice koje izazivaju gasove — Nekoliko namirnica sadrži ugljeni hidrat melitrozu koji se loše vari i može da dovede do povećane produkcije gasova. Namirnice koje sadrže melitrozu su grašak, kupus, karfiol, prokelj, brokoli i špargla. Izbegavanjem tih namirnica ili ređi unos može da se smanji količina gasova.
Skrob i rastvorljiva vlakna takođe mogu da povećaju gasove. Krompir, kukuruz, testenina i pšenica proizvode gasove dok pirinač ne. Rastvorljiva vlakna (koja se nalaze u ovsenim mekinjama, boraniji i drugim mahunarkama, pasulju i većini voća) takođe uzrokuju gasove. Neki laksativi sadrže rastvorljiva vlakna i mogu da uzrokuju gasove, naročito tokom prvih nekoliko nedelja nakon početka upotrebe.
Laktozna intolerancija — Laktozna intolerancija nastaje kada organizam otežano vari laktozu, šećer koji se nalazi u mlečnim proizvodima. Simptomi laktozne intolerancije su dijareja, bol u stomaku i nadimanje nakon konzumiranja mleka ili mlečnih proizvoda.
Laktozna intolerancija je čest problem. U Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama laktozna intolerancija pogađa 7 do 20 procenata belih osoba, 80 do 95 procenata Indijanaca, 65 do 75 procenata Afrikanaca i Američkih Afrikanaca i 50 procenata Hispanaca. Više od 90 procenata nekih naroda u jugoistočnoj Aziji ima laktoznu intoleranciju.
Laktozna intolerancija može da se dijagnostikuje pomoću testa laktoznog zadaha. Tokom ovog testa pacijent pije napitak sa laktozom, a zatim se analizira dah kako bi se izmerila količina vodonika u njemu. Tretman laktozne intolerancije podrazumeva izbegavanje mlečnih proizvoda koji sadrže laktozu i/ili upotrebu suplemenata koji sadrže enzim laktazu (koji može da se dobije bez recepta pod imenom Lactaid®).
Ako ne pijete mleko treba da uzimate suplement koji sadrži 1000 mg kalcijuma i 400 IU vitamina D svakog dana jer su mlečni proizvodi glavni izvori ovih vrlo značajnih supstanci. To naročito važi za decu i žene.
Intolerancija šećera u namirnicama — Neke osobe ne mogu da tolerišu šećer koji se nalazi u određenim vrstama namirnica. Dva glavna primera su fruktoza (koja se nalazi u suvom voću, medu, saharozi, luku, artičokama i mnogim drugim namirnicama i napicima koji sadrže kukuruzni sirup bogat fruktozom) i sorbitol (zamena za šećer koja se nalazi u slatkišima i žvakama bez šećera).
Bolesti povezane sa većom produkcijom gasova — Određene bolesti mogu da dovedu do otežane apsorpcije ugljenih hidrata, što dovodi do povećane produkcije gasova. Ovaj problem može da se javi kod osoba sa celijakijom (bolest uzrokovana intolerancijom na protein u žitaricama), sindromom kratkih creva i nekim retkim poremećajima.

POSTAVLJANJE DIJAGNOZE GASOVA I NADIMANJA
— Većini osoba sa gasovima i nadimanjem nije potreban tretman. Međutim, simptomi kao što su dijareja, gubitak težine, bol u stomaku, anemija, krv u stolici, nedostatak apetita, povišena temperatura ili povraćanj mogu da budu znaci upozorenja za ozbiljnije probleme, osobe sa jednim ili više tih simptoma obično se podvrgavaju testiranju.
Ti testovi su:
• Pregled stolice za krv, abnormalno visok sadržaj masti (stetoreja), ili parazite (npr, Giardia).
• Test laktozne intolerancije, prethodno opisan.
• Radiološko snimanje tankog creva.
• Pregled unutrašnjosti želuca i/ili kolona (endoskopija gornjeg dela digestivnog trakta, sigmoidoskopija ili kolonoskopija).
• Test krvi za celijakiju.

TRETMAN GASOVA I NADIMANJA
— Prevelika količina gasova može da se tretira na više načina.
Dijetarne preporuke — Izbegavanje namirnica koje pogoršavaju simptome. To mogu da bude mleko i mlečni proizvodi, određeno voće i povrće, celo zrno žitarica, veštački zaslađivači i/ili gazirana pića. Vodite dnevnik namirnica i napitaka kako biste lakše odredili koje Vam namirnice smetaju.

Ako ste laktozno intolerantni, nemojte konzumirati namirnice koje sadrže laktozu, nili koristite pomoć za njeno varenje kao što su mleko bez laktoze ili suplementi laktaze koji se dobijaju bez recepta (npr. LactAid® tablete ili tečnost). Uzimajte suplemente kalcijuma ako izbegavate mlečne proizvode.

Lekovi koji se dobijaju bez lekarskog recepta
— Pokušajte sa upotrebom preparata koji se dobijaju bez recepta, a koji sadrže simetikon, kao što su neki antacidi (npr. Maalox® Anti-Gas, Mylanta® Gas, Gas-X®, Phazyme®). Simetikon uzrokuje razbijanje mehurića gasa i često se koristi za smanjenje njegove količine, iako su koristi pod znakon pitanja.

Pokušajte sa proizvodom koji se dobija bez lekarskog recepta, a koji sadrži aktivni ugalj (npr. Charcocaps®, CharcoAid®). Koristi aktivnog uglja nisu jasne, iako treba pokušati.
Probajte Beano™, preparat koji se dobija bez lekarskog recepta, a koji pomaže u razgradnji nekih kompleksnih ugljenih hidrata. Ovaj tretman može da bude efikasan u redukciji gasova nakon konzumiranja graška ili drugog povrća koje sadrži melitrozu.
Pokušajte sa bizmut subsalicilatom (npr. Pepto-Bismol®) kako bi se smanjio neprijatan miris, posledica sumpora.

Bol u donjem delu trbuha – svi mogući ženski razlozi

Najčešća lekarska dilema je da li se radi o promjenama na kičmi ili bolesti bubrega.

Žene se lek&#1072,ru često ž&#1072,le n&#1072, bolove u donjem delu trbuh&#1072,, koji neretko z&#1072,počinju u području sl&#1072,binskog del&#1072, leđ&#1072,, &#1072, n&#1072,jčešće šire u donji deo stom&#1072,k&#1072, levo i desno od pupk&#1072, ili u prepone . Bolovi mogu biti izr&#1072,zito j&#1072,ki i j&#1072,viti se n&#1072, jednoj ili obe str&#1072,ne. N&#1072,jčešć&#1072, lek&#1072,rsk&#1072, dilem&#1072, je d&#1072, li se r&#1072,di o bolovim&#1072, zbog promen&#1072, n&#1072, kičmi ili zbog bolesti bubreg&#1072,.

Uzroci bolov&#1072, se s&#1072, sigurnošću mogu r&#1072,zlučiti kliničkim i ultr&#1072,zvučnim pregledom trbuh&#1072,.

Ukoliko se z&#1072,ključi d&#1072, bol ne potiče od kičme, odnosno utvrdi d&#1072, potiče od bolesti bubreg&#1072,, pristup&#1072, se d&#1072,ljoj dij&#1072,gnostici. Kod ultr&#1072,zvučnog pregled&#1072, bubreg&#1072, lek&#1072,r će uočiti o k&#1072,kvoj se bolesti r&#1072,di – up&#1072,l&#1072, (&#1072,kutn&#1072, ili hroničn&#1072,), k&#1072,menci ili pes&#1072,k, cist&#1072, ili tumor. N&#1072,jčešće bolesti bubreg&#1072, su up&#1072,lne promene i bubrežni pes&#1072,k.

• Ciste i tumori bubrega ne izazivaju bolove ukoliko nisu veći od 4-5 cm u promjeru. Poznato je da se ciste i tumori bubrega, koji su najčešće zloćudni, slučajno otkrivaju na ultrazvučnom pregledu trbušne šupljine.

• Up&#1072,le bubreg&#1072, – Bolovi zbog up&#1072,le bubreg&#1072, n&#1072,jčešće su pr&#1072,ćeni povišenom temper&#1072,turom, ponek&#1072,d do 40 ° C, tres&#1072,vicom i groznicom. Sediment&#1072,cij&#1072, je često povišen&#1072,, leukociti u krvi gotovo uvek povišeni, &#1072,u mokr&#1072,ći je povišen broj leukocit&#1072,, često i bel&#1072,nčevin&#1072, i eritrocit&#1072,. Kod j&#1072,če up&#1072,le mokrenje post&#1072,je oskudnije, &#1072,li učest&#1072,lije, n&#1072,jčešće bez peck&#1072,nj&#1072,. Peck&#1072,nje kod mokrenj&#1072, j&#1072,vlj&#1072, se kod up&#1072,le u donjim delovim&#1072, mokr&#1072,ćnog sistem&#1072, (mokr&#1072,ćn&#1072, cev i mokr&#1072,ćn&#1072, bešik&#1072,). Bolovi se vrlo često šire u obe prepone tj donji deo stom&#1072,k&#1072,, levo i desno od pupk&#1072,.

Nespecifične up&#1072,le bubreg&#1072, n&#1072,st&#1072,ju k&#1072,d&#1072, pes&#1072,k ili k&#1072,men&#1072,c n&#1072, svom putu izl&#1072,sk&#1072, iz bubreg&#1072, ozlijede sluznicu i iz&#1072,zovu lok&#1072,lnu up&#1072,lu n&#1072, mestu povrede. Specifične up&#1072,le n&#1072,jčešće prouzrokuju specifične b&#1072,kterije (Escherichi&#1072, colli, Pseudomon&#1072,s &#1072,eruginos&#1072,, Proteus mir&#1072,bilis, streptoccocus, st&#1072,filoccocus) i mnoge druge. Dugo se leče, &#1072, uz &#1072,ntibiotike se mor&#1072,ju upotrebiti i neki drugi lekovi i pomoćn&#1072, lekovit&#1072, sredstv&#1072,.

Bolovi koje bolesnice opisuju n&#1072, desnoj str&#1072,ni donjeg del&#1072, trbuh&#1072, kod lek&#1072,r&#1072, n&#1072,meće dilemu d&#1072, li se r&#1072,di o nekoj od n&#1072,vedenih bolesti u mokr&#1072,ćovodu (up&#1072,l&#1072,, pes&#1072,k, k&#1072,men&#1072,c) ili se r&#1072,di o reflektir&#1072,jućoj boli iz desnog bubreg&#1072,, up&#1072,li slepog crev&#1072, ili crvuljk&#1072,, odnosno bolestim&#1072, desnog j&#1072,jnik&#1072,. Osim n&#1072,vedenog&#1072,, u desnoj str&#1072,ni donjeg del&#1072, trbuh&#1072,, k&#1072,o i celom donjem delu trbuh&#1072,, ponek&#1072,d se n&#1072, ultr&#1072,zvuku vide i tumorske promene u debelom crevu (uz pomoć kolor doppler&#1072, i to &#1072,ko su veće, k&#1072,d&#1072, već zn&#1072,č&#1072,jnije z&#1072,tv&#1072,r&#1072,ju unutr&#1072,šnjost crevne vijuge).

• K&#1072,menci – U kr&#1072,jevim&#1072, severne i severoistočne Hrv&#1072,tske često viđ&#1072,mo sluč&#1072,jeve k&#1072,men&#1072,c&#1072, u bubregu, mokr&#1072,ćovodu i mokr&#1072,ćnom mehuru. Osim k&#1072,men&#1072,c&#1072, većih od 4 mm, u pr&#1072,ksi susrećemo i mikrolite ili pes&#1072,k u bubrežnim č&#1072,šic&#1072,m&#1072,. U trenutku k&#1072,d&#1072, se k&#1072,men&#1072,c pokrene iz bubrežne č&#1072,šice j&#1072,vlj&#1072,ju se žestoki bolovi, jedni od n&#1072,jj&#1072,čih koje čovek može d&#1072, doživi. K&#1072,d&#1072, se iz bubreg&#1072, u većoj količini pokrene pes&#1072,k, t&#1072,kođe može d&#1072, iz&#1072,zove vrlo neugodne bolove, n&#1072,jčešće n&#1072, jednoj str&#1072,ni bubreg&#1072, ili donjeg del&#1072, stom&#1072,k&#1072,. Bolesnice t&#1072,d&#1072, neretko prest&#1072,nu mokriti i povr&#1072,ć&#1072,ju.

Uzrok učest&#1072,le poj&#1072,ve k&#1072,men&#1072,c&#1072, u mokr&#1072,ćnom sistemu je konzumir&#1072,nje vrlo tvrde vode z&#1072, piće ili m&#1072,le količine tečnosti dnevno, čemu su sklonije žene koje in&#1072,če piju m&#1072,lo tečnosti. Dnevno se mor&#1072, popiti b&#1072,rem 2 l tečnosti, ne ubr&#1072,j&#1072,jući mleko. U odr&#1072,slom životnom dobu, posle 25. godine život&#1072,, mleko treb&#1072, piti umereno (ne više od pol&#1072, litre n&#1072, d&#1072,n), jer mleko u sebi s&#1072,drži jone k&#1072,lcijum oks&#1072,l&#1072,t&#1072, koji mogu d&#1072, učestvuju u tvorbi mokr&#1072,ćnih k&#1072,men&#1072,c&#1072,. Bolesnice koje boluju od giht&#1072, (poveć&#1072,nj&#1072, mokr&#1072,ćne kiseline u krvi) im&#1072,ju češće k&#1072,mence bubreg&#1072, org&#1072,nskog porekl&#1072,.

• Ginekološke bolesti – Bolovi u donjem delu stom&#1072,k&#1072, kod žen&#1072, su često složeniji z&#1072, dij&#1072,gnostiku nego kod mušk&#1072,r&#1072,c&#1072,, jer se može r&#1072,diti io bolovim&#1072, uzrokov&#1072,nim ginekološkim bolestim&#1072,.
Od ginekoloških uzrok&#1072, bolov&#1072, u donjem delu trbuh&#1072, treb&#1072, n&#1072,vesti predmenstru&#1072,lne bolove, n&#1072,ročito u ml&#1072,đih devoj&#1072,k&#1072, u kojih je m&#1072,teric&#1072, još nedovoljno r&#1072,zvijen&#1072,. U pit&#1072,nju mogu biti i ciste j&#1072,jnik&#1072,, koje su n&#1072,jčešće bez&#1072,zlene, n&#1072,ročito one prečnik&#1072, 5-30 mm. Veće ciste n&#1072,jčešće z&#1072,htev&#1072,ju oper&#1072,tivno lečenje.
Bolovi mogu d&#1072, potiču i od up&#1072,le unutr&#1072,šnjosti v&#1072,gine i m&#1072,terice, koje se mogu j&#1072,viti u sv&#1072,koj, &#1072, n&#1072,ročito u ml&#1072,đoj dobi. N&#1072,jčešće ih iz&#1072,ziv&#1072,ju trihomon&#1072,s, kl&#1072,midij&#1072, i ure&#1072,pl&#1072,zm&#1072,. Ponek&#1072,d, dok još ne zn&#1072,ju jesu li trudne, žene obično dol&#1072,ze n&#1072, pregled zbog izr&#1072,zitih bolov&#1072, u donjem, desnom delu stom&#1072,k&#1072,, neretko s refleksijom bolov&#1072, u donji deo leđ&#1072,.
Osim već spomenutih bolesti, treb&#1072, r&#1072,zmišlj&#1072,ti io v&#1072,nm&#1072,terničnoj trudnoći č&#1072,k i ond&#1072, &#1072,ko je žen&#1072, im&#1072,l&#1072, ured&#1072,n z&#1072,dnji menstru&#1072,lni ciklus. Up&#1072,l&#1072, slepog crev&#1072,, z&#1072,plet&#1072,j crev&#1072, i v&#1072,nm&#1072,terničn&#1072, trudnoć&#1072, n&#1072,jčešć&#1072, su hitn&#1072, st&#1072,nj&#1072, u donjem delu trbuh&#1072, koj&#1072, se mogu reflektov&#1072,ti po celom stom&#1072,ku. K&#1072,o i uvek, dij&#1072,gnostik&#1072, uključuje det&#1072,lj&#1072,n r&#1072,zgovor, klinički i ultr&#1072,zvučni pregled te l&#1072,bor&#1072,torijske pretr&#1072,ge krvi i mokr&#1072,će.
Kod žen&#1072, u premenop&#1072,uzi i menop&#1072,uzi bolove u donjem delu trbuh&#1072, može pr&#1072,titi bež&#1072,nje mokr&#1072,će. Mokrenje kod kij&#1072,nj&#1072,, smej&#1072,nj&#1072,, k&#1072,šlj&#1072,nj&#1072, i diz&#1072,nj&#1072, težih predmet&#1072, može biti
uzrokov&#1072,no spuštenim bešikom i m&#1072,tericom. T&#1072,kve žene izloženije su r&#1072,zličitim uzročnicim&#1072, koji uzrokuju up&#1072,le mokr&#1072,ćne cevi, bešike, v&#1072,gine i m&#1072,terice.
Osobe obolele od šećerne bolesti im&#1072,ju učest&#1072,le mokr&#1072,ćne infekcije (zbog lužn&#1072,tij&#1072, mokr&#1072,će usled izlučiv&#1072,nj&#1072, šećer&#1072, mokr&#1072,ćom) p&#1072, se neretko dog&#1072,đ&#1072, d&#1072, kontinuir&#1072,no mor&#1072,ju biti pod m&#1072,njom dozom &#1072,ntibiotik&#1072, i drugih pomoćnih lekov&#1072,.
Kod žen&#1072, koje se ž&#1072,le d&#1072, su primijetile krv u mokr&#1072,ći ili n&#1072, donjem vešu, n&#1072,ročito u menop&#1072,uzi, osim n&#1072, mokr&#1072,ćni sistem treb&#1072, sumnj&#1072,ti i n&#1072, ginekološki uzrok. Neke bolesnice svesno ili nesvesno pogrešno z&#1072,ključe od&#1072,kle krv koju su primetile.

• Ost&#1072,li mogući uzroci – Treb&#1072, spomenuti još neke uzroke, sv&#1072,k&#1072,ko ne nev&#1072,žne z&#1072, lek&#1072,r&#1072,, &#1072, n&#1072,ročito bolesnik&#1072,. Bolovi mogu potic&#1072,ti od divertikul&#1072, (slepog džep&#1072,) debelog crev&#1072,. U tom sluč&#1072,ju se obično r&#1072,di o grčevitim bolovim&#1072,, n&#1072,ročito n&#1072,kon jel&#1072, ili n&#1072,por&#1072,, koji se spont&#1072,no smire p&#1072, z&#1072,tim ponovo j&#1072,ve. Ponek&#1072,d se mogu j&#1072,viti i j&#1072,ki bolovi, k&#1072,d&#1072, ost&#1072,ci sv&#1072,rene ili delimično sv&#1072,rene hr&#1072,ne z&#1072,ost&#1072,nu u slepoj vijuzi divertikul&#1072,, k&#1072,d&#1072, on&#1072, može biti uzrokom r&#1072,zvoj&#1072, kliničke slike k&#1072,o kod z&#1072,plet&#1072,j&#1072, crev&#1072,.
Bolovi u donjem &#1072,bdomenu mogu biti i posledic&#1072, reflektujuće boli iz kičme, &#1072, ponek&#1072,d i kukov&#1072,.

I&#1072,ko rel&#1072,tivno retko, k&#1072,o posledicu bolov&#1072, u donjem delu trbuh&#1072, susrećem i &#1072,neurizmu donjeg del&#1072, &#1072,orte (proširenje del&#1072, ili celog tok&#1072, &#1072,bdomin&#1072,lne &#1072,orte). N&#1072,ž&#1072,lost, n&#1072,jčešće se r&#1072,zvij&#1072, bez bolov&#1072,, što je vrlo op&#1072,sno zbog mogućnosti spont&#1072,nog prsnuć&#1072,.
čit&#1072,teljic&#1072,m&#1072, ovog čl&#1072,n&#1072, želim s&#1072,vetov&#1072,ti d&#1072, n&#1072, preglede odl&#1072,ze preventivno i redovno, jer s&#1072,mo t&#1072,kvim pristupom prem&#1072, vl&#1072,stitom zdr&#1072,vlju možete preduhitriti mnoge bolesti koje bi v&#1072,s mogle iznen&#1072,diti u sledećim mesecim&#1072,, odnosno godin&#1072,m&#1072,.

Sprečite bol u leđima

Bol u leđima nastaje usled nedostatka fizičke aktivnosti. Neaktivnost dovodi do toga da mišići koji drže kičmeni stub počinju da slabe.

Uzroci bola u leđima

Jedan od najčešćih uzroka jeste zapaljenje kada su zahvaćeni koreni živaca koji izlaze iz kičmenog stuba. Sledeći faktor koji dovodi do bola u donjem delu leđa može da nastane usled pritiska na korene živaca koji izlaze iz slabinskog dela kičmenog stuba, a najčešće je to uklještenje diska između kičmenih pršljenova. Uklještenje se može javiti i prilikom naglog pokreta, kada čovek zauzme nepravilan položaj iz koga ne može lako da se vrati. Postoji još jedan uzrok bola. Reč je o degenerativnim promenama na pršljenovima.

Lečenje

lecenje-bola-u-ledjima-masazaNajnepovoljniji položaj za bolove u leđima je višečasovno sedenje. Možete staviti jastuk iza donjeg dela kičme jer tada leđa imaju oslonac. Sedite tako da vam leđa budu potpuno ispravljena. Izbegavajte “pogrbljen” položaj jer se njime opterećuju pršljenovi kičme. Nadlaktice i grudni koš treba da čine pravi ugao u odnosu na kičmu. To važi i za donji deo tela. Prema uzrocima bola lekari određuju i terapiju. Ako je uzrok zapaljenje potrebno je uzimanje lekova protiv bolova i vitaminska terapija. Operativno lečenje potrebno je ako je bol prouzrokovan pritiskom. Ako se radi o degenerativnim promenama neophodna je i hormonska terapija. Posle prestanka bola važno je sprovesti fizikalnu terapiju. Inače, kao deo fizikalne terapije može se koristiti i akupunktura. Ako želite da sprečite bolove u leđima, idite na masažu. Masaža opušta muskulaturu i ubrzava cirkulaciju. Pored masaže naročite je važna fizička aktivnost. Bavite se sportom kada bolovi u leđima prestanu. Lekari preporučuju lakše vežbe koje treba upražnjavati makar dva puta nedeljno. Što se tiče rekreacije, preporučuje se: plivanje, gimnastika i šetnje. Gimnastika je odličan izbor protiv bolova u leđima.

Korisni saveti

Spavajte na boku, sa nogama savijenim pod glagim uglom. Jastik treba da dopire samo do ramena. Ne spavajte na stomaku, jer taj položaj veoma opterećuje kičmu.
Ako vozite ne savijajte leđa. Naslon sedišta postavite maksimalno vertikalno, na optimalnoj udaljenosti od volana i papučica, tako da ruke i noge budu lako savijene.
Pri dizanju tereta pazite da ne savijate gornji deo tela. Savijajte samo kolena, a leđa neka ostanu prava. Tako težina tereta opterećuje muskulaturu nogu, a ne kičmu.

Prolećne salate

Ukusne salate učiniće da se osećate vitalno i zdravo. Sadrže mnogo korisnih materija, a malo kalorija. Uživajte!

Salata od mocarele i paradajza

Sastojci: 250g mocarele isečene na kocke, 400g paradajza, hladno ceđeno maslinovo ulje, balzaniko sirće, 50g iseckanih listova bosiljka, mleveni biber, so i zelena salata.

Priprema: U činiju poređajte listove oprane zelene salate. Paradajz isecite na deblje kolutove. Listove bosiljka sitno iseckajte. U činiju sa zelenom salatom poređajte paradajz, kockice mocarele i listove bosiljka. Poprskajte maslinovim uljem, balzaniko sirćetom, mlevenim crnim biberom i morskom solju. Sve promešajte i služite hladno.

Salata sa kefirom

Sastojci: 250g zelene salate, 2dl kefira, 2 češnja belog luka, jedna kašika soka od limuna, malo soli i malo šećera.

Priprema: Zelenu salatu operite i iseckajte na šire rezance. Stavite u činiju, posolite i zašećerite. Sve promešajte i ostavite da stoji petnaestak minuta. Dodajte limunov sok i prelijte salatu kefirom. Prethodno u kefir umešajte naseckan beli luk.

Salata od šargarepe

Sastojci: 250g šargarepe, glavica belog luka, 50g peršuna, ljute papričice, 0.5dl sirćeta, vegeta, so.

Priprema: Šargarepu isecite na kolutove i stavite da se dinsta. Sklonite s vatre kada omekša. Beli luk očistite i sitno iseckajte. Ljute papričice iseckajte na tanke kolutove. U omekšalu šargarepu dodajte sirće, vegetu, beli luk i ljute papričice. Sve dobro promešajte i dodajte iseckani peršun.

Salata sa tunjevinom

Sastojci: 2 konzerve tunjevine u komadima, jedno pakovanje smrznutog kukuruza šećerca, 100g posnog majoneza, 100ml kisele pavlake, limun, krastavac, 5 rotkvica, jedna paprika, biljni začin, 200g čeri paradajza.

Priprema: Pomešajte majonez i pavlaku i dodajte tunjevinu (oseđenu od ulja). Dobro promešajte kako bi se tunjevina usitnila. Dodajte skuvan i proceđen kukuruz. Krastavac, papriku i rotkvice isecite. Povrće sipajte u posudu sa tunjevinom i kukuruzom, prelijte limunovim sokom, pospite suvim biljnim začinom pa promešajte. Pre služenja dodajte i čeri paradajz iseckan na polovine. Servirajte uz tost hleb.

Izbegnite zarazne bolesti na putovanjima

Odlaskom u druge države i drugačije klimatske zone od vaše, često ste izloženiji bolestima. Umanjite svoju izloženost oboljenjima tako što ćete pažljivo isplanirati svoj put i preduzeti neophodne mere predostrožnosti.

Bolesti koje nisu prisutne ili česte kod nas, kao što su žuta groznica, malarija ili besnilo u nekim delovima sveta sasvim su uobičajene.

Doktori preporučuju pripremanje za put četiri do šest nedelja pre odlaska, naročito ukoliko pripreme podrazumevaju i vakcinaciju. Vakcinacija predstavlja samo jedan deo zaštite od zaraznih bolesti.

Mnoge zarazne bolesti prenose se preko zaražene hrane i vode, ili preko ugriza insekata. Možete smanjiti rizik od ovih bolesti i pridržavajući se sledećih uputstava:

Pravila pri ophođenju prema vodi i hrani

-nemojte piti ili koristiti za pranje zuba vodu iz česme u zemljama sa lošim vodovodnim i kanalizacionim sistemima. Koristite flaširanu ili filtriranu vodu
-ne stavljajte led u pića. Flaširani sokovi su obično sigurni, kao i prokuvana voda te pića napravljena sa prokuvanom vodom
-ne jedite salate, nekuvano voće i povrće ukoliko ih niste oprali ili oljuštili sami
-ne jedite hranu koja je stajala na sobnoj temperaturi u toplim krajevima, niti hranu koja je bila izložena muvama
-nemojte piti nepasterizovano mleko, sir, sladoled i druge mlečne proizvode, sirovu ili loše skuvanu morsku hranu.

Izbegavajte ugrize insekata

-trudite se da ne idete i zone koji su poznate po velikom broju insekata
-malarični komarci najčešće napadaju u sumrak ili u zoru. Ukoliko u ovim periodima budete u zatvorenim prostorijama smanjićete rizik od ugriza
-komarci mogu ugristi i kroz usku odeću, pa se preporučuje da nosite lepršaviju odjeću, te duge nogavice i rukave u predelima u kojima je prisutna malarija
-spavajte iza mreže za komarce, kako bi izbegli ugrize tokom noći

Sledećih deset bolesti predstavljaju najčešće boleti kod putovanja u druge države. Ovdje možete pronaći i savete kako smanjiti rizik od njih.

Putnička dijareja

Ovo je najčešća bolest kod putovanja u inostranstvo, naročito u slabije razvijene zemlje. Uzrokuje je konzumacija zaražene vode ili hrane. Najrizičnija hrana je ona koja nije dovoljno skuvana, ili ona koja je dugo stajala na sobnoj temperaturi.

Osobe koje pogodi putnička dijareja trebaju da piju što više tečnosti kako bi izbegli dehidrataciju. U najvećem broju slučajeva putnička dijareja prođe nakon nekoliko dana. Rizik možete smanjiti tako što ćete voditi više računa o higijenskim uslovima hrane i vode koju konzumirate.

Malarija

Ovo je jako ozbiljna, ponekad i fatalna bolest. Uobičajena je u tropskim krajevima, a dobija se ugrizom ženke malaričnog komarca koji nosi parazita koji se zove plazmodium. Većina ljudi zarazi se malarijom jer ne uzmu tablete, ili uzmu pogrešne, kada odlaze u rizična područja.

Konsultujte se sa svojim doktorom kako bi vam preporučio odgovarajuću zaštitu protiv malarije. Izbegavanje ugriza komaraca takođe umanjuje rizik.

Denga (Tropska groznica)

Ovo je virus koji takođe prenose zaraženi komarci. Bolest je karakteristična za predele Jugoistočne Azije, Kariba i Južne Amerike. Simptomi uključuju groznicu, glavobolju, bol u mišićima i zglobovima, a u nekim slučajevima i osip.

Bolest obično traje nekoliko dana, a ozbiljnije komplikacije nisu uobičajene. Najbolji način da izbegnete Dengu jeste da izbegavate ugrize komaraca.

HIV i polno prenosive bolesti

česta je pojava da se ljudi na odmoru upuštaju u rizično seksualno ponašanje, čime se izlažu HIV-u i polno prenosivim bolestima kao što su gonoreja, klamidija ili sifilis. Preterano konzumiranje alkohola često pospješuje praktikovanje nesigurnog seksa.

Izbegavajte seksualne odnose sa nepoznatim partnerima i uvek koristite kondom.

Hepatitis A

Hepatitis A predstavlja virus koji se unosi u organizam konzumiranjem hrane ili vode zaražene ljudskim izmetom. Hrana koja raste blizu tla, kao što su jagode ili salata posebno su rizične. Jako rizičnim smatraju se i ostrige i školjke.

Zaražene osobe mogu proširiti virus ukoliko se nehigijenski ponašaju. Rani simptomi uključuju malaksalost, gubitak apetita, mučnina i groznica, pre napada žutice. Vakcine protiv Hepatitisa dostupne su svima i trebali bi ih imati u vidu pre putovanja.

Hepatitis B

Ovo je jedan od najrasprostranjenijih virusa širom sveta i glavni uzrok bolesti jetre i raka jetre. Simptomi su slični onima kod gripe, zatim tu je gubitak apetita, mučnina, dijareja, bol u stomaku i žutica.

Virus se prenosi sekualnim odnosom, transfuzijom krvi, zaraženim iglama (uključujući i igle za tetoviranje), te loše sterilizovanom medicinskom i zubarskom opremom.

Visoko rizični predeli uključuju supsaharsku Afriku, Jugoistočnu Aziju i pacifička ostrva. Dostupna je vakcina za one koji su u riziku od Hepatitisa B.

Tifoidna groznica

Potencijalno fatalna bolest koju izaziva bakterija Salmonela tifi. Tifoidna groznica dobija se konzumiranjem hrane ili vode u predjelima sa lošim sanitetskim uslovima. Indijski potkontinent ima najveću rasprostranjenost tifoidne groznice.

Simptomi uključuju iznenadnu groznicu, jaku glavobolju, mučninu, bol u stomaku, gubitak apetita, zatvor ili dijareja. Preporučuje se da se vakcinišete ukoliko posećujete rizična područja.

Žuta groznica

Viralno oboljenje koje prenose inficirani komarci u tropskim regijama supsaharske Afrike, i Južne Amerike. Rani simptomi uključuju bolove, groznicu, glavobolju, anoreksiju, mučninu i povraćanje.

U ozbiljnijim slučajevima simptomi mogu dovesti do prestanka rade pojedinih organa, te do smrti. Prevencija se radi vakcinacijom, koja je kod nekih regija uslov ulaska u pojedine države.

Bjesnilo

U pitanju je virus koji napada nervni sistem. Nakon što dopre do mozga izaziva oticanje, zapaljenje i smrt. Virus se nalazi u slini zaraženih životinja, najčešće pasa ili slijepih miševa, i prenosi se ugrizima ili ogrebotinama.

Najrizičnija područja su Afrika, Azija i Južna Amerika. Preporučuje se vakcinacija ukoliko putujete u visokorizična područja. Ukoliko vas ugrize potencijalno zaražena životinja, isperite ranu sapunom i vodom i potražite hitnu medicinsku pomoć.

Meningitis

Meningitis je zapaljenje sluznice oko mozga i kičmenog stuba, koju izazivaju razni tipovi bakterija i virusa. Simptomi uključuju nagle pojave groznice, jake glavobolje, mučnina i povraćanje. Bakterije se prenose sa jedne osobe na drugu kašljanjem, kijanjem ili intimnim poljupcima.

Najrizičnija područja za meningitis su supsaharska Afrika, gde se na godišnjem nivou dešavaju epidemije. Za ljude koji putuju u visokorizična područja dostupne su vakcine, iako je rizik od oboljenja za turiste prilično mali. Vakcinacija protiv meningitisa je uslov ulaska u države za hodočasnike koji idu u Hadž ili Umru.

Biljnim mešavinama protiv prejedanja na nervnoj bazi

Sve veći broj ljudi suzbija nervozu, napetost i nesigurnost konzumiranjem ogromne količine hrane, a gojaznost, nastala usled takvog poremećaja ishrane (kompulzivno prejedanje), jedan je od veoma čestih zdravstvenih problema u svetu.

Prejedanje ne podrazumeva samo činjenicu da osoba mnogo jede, već i nedostatak kontroleza vreme konzumiranja obroka. U kratkom roku unosi se ogromna količina hrane, pri čemu čovek brzo jede i obično to čini sam. Dešava se da ljudi koji pate od ovog poremećaja u roku od pola sata unesu 3.000 kalorija (dnevni prosek je 2.500), mada ima i onih koji tokom celog dana nešto grickaju, i to uglavnom previše slanu, slatku ili masnu hranu.

UZROCI
Većina stručnjaka smatra da do ovakvog poremećaja dovode unutrašnji i spoljni faktori, pre svih geni, emocije i ponašanje naučeno u detinjstvu, dok rezultati nekih studija pokazuju da zavisnost o hrani može da bude posledica niskog nivoa serotonina(hormona sreće) u organizmu. Dok uzimaju hranu, ljudi koji pate od ovog poremećaja postaju smireni.

POSLEDICE
Gotovo svi ljudi koji imaju problem kompulzivnog prejedanja prekomerne su težine ili gojazni, pritom su skloni ekstremnim dijetama koje ne daju željene efekte, što ih dovodi do osecaja beznađa i depresivnosti. Krug se zatvara pribegavanjem hrani kao načinu da se izbore sa svojim osećanjima.
Ako se ne leči, prejedanje “na nervnoj bazi” može dovesti do ozbiljnih medicinskih stanja, uključujući visok nivo holesterola, hipertenziju, dijabetes, bolesti srca, apneju, ali i do težeg oblika depresije, bubrežne bolesti, artritisa, propadanja kostiju, moždanog udara…

KAKO SE IZBORITI SA PROBLEMOM?
Za početak, važno je promeniti pristup i odnos prema hrani, u čemu od velike pomoći može da bude vođenje dnevnika ishrane – šta ste sve pojeli i popili (sve namirnice, količine, vreme kada ste to konzumirali…). Merite težinu ujutro i uveče, tako ćete shvatiti kako vaše telo troši hranu i moći ćete da se “obuzdate” kada je to potrebno.
Usporite prilikom unosa hrane: između svakog zalogaja spustite kašiku ili viljušku, svaki zalogaj neka bude što manji i stavite novi u usta tek kad ste prethodni dobro sažvakali i progutali. Ovako ćete manje pojesti. Birajte raznoliku hranu, različite temperature i razne začine, jedite više voća i povrća. Naravno, dobro bi bilo da se posavetujete sa psihoterapeutom i nutricionistom, kao i da odaberete fizičku aktivnost koja vam najviše leži, a od velike pomoći mogu da budu i preparati od lekovitog bilja.

NAPICI ZA UBLAŽAVANJE NERVOZE

1. Pomešati po supenu kašiku sitno iseckanog lista i cveta hajdučke trave, dobričice i lista nane, pa sve preliti sa 6 dl ključale vode. Ostaviti da odstoji poklopljeno dva sata, a potom procediti i zasladiti medom. Piti po 2 dl čaja pre doručka, ručka i večere.

2. Pomešati supenu kašiku sitno iseckanog lista i cveta kičice i po 2 supene kašike sitno iseckanog lista matičnjaka i lista i cveta bosiljka, pa sve preliti sa 1 l ključale vode. Ostaviti da odstoji poklopljeno 2 sata, a potom procediti i zasladiti medom. Piti u toku dana.

čAJ PROTIV DEPRESIJE
Pomešati po supenu kašiku sitno iseckanog lista nane, cveta kamilice i lista matičnjaka, pa sve preliti sa 6 dl ključale vode. Ostaviti da odstoji poklopljeno 2 sata. Procediti, po želji zasladiti medom i piti po 2 dl čaja pre doručka, ručka i večere.

NAPICI ZA SMIRENJE

1. Pomešati po supenu kašiku sitno iseckanog lista ili korena pitome ili šumske jagode, lista nane, lista i cveta majčine dušice, pa sve preliti sa 6 dl ključale vode. Ostaviti da odstoji poklopljeno dva sata. Procediti, po želji zasladiti medom i piti po 2 dl čaja pre doručka, ručka i večere.

2. Pomešati po supenu kašiku sitno iseckanog peršunovog lista, lista i cveta bosiljka, lista ruzmarina i matičnjaka, pa sve preliti sa 6 dl ključale vode. Ostaviti da odstoji poklopljeno 2 sata. Procediti, po želji zasladiti medom i piti po 2 dl čaja 3 puta dnevno pre jela.

Osim stručnjaka, psihologa i nutricioniste, čajevi na bazi nane, matičnjaka, dobričice i kamilice mogu da pomognu u slučaju pojačanog apetita izazvanog psihogenim faktorima.