понедељак, мај 5, 2025
Blog Stranica 1960

Zelena kafa, preparat za infarkt

Zašto ugrožavamo zdravlje zbog vitke linije?

Nakon što su dva preparata za mršavljenje, „Zelena kafa 800“ i „Zeleni čaj“, povučeni iz prodaje pod sumnjom da osim biljnih komponenti sadrže i rizične supstance, opet je u javnosti aktuelno pitanje: vitkost ili zdravlje? Samo, nije najjasnije kome treba da bude upućeno, potrošačima ili proizvođačima.
Proizvodi za redukovanje težine uvek će imati „dobru prođu“ na tržištu, jer žene nikad nisu dovoljno mršave i uvek žele da skinu još koji kilogram. Ipak, da li to znači da treba da budu i lak plen za najgore i uvredljive obmane, kako je nutricionistkinja Jagoda Jorga okarakterisala poslednji u nizu incident sa dijetetskim preparatima. Ona je za portal „Žena“ istakla da ne postoji magnična, a zdrava, supstanca za mršavljenje i posavetovala žene da se sa kilogramima razračunaju zdravijom ishranom. S njom su se složile i farmaceutkinja Vukosava Stevanović, koja je objasnila na koji način proizvođači kriju kompletan sastav proizvoda, i voditeljka Suzana Mančić koja je, na žalost, osetila posledice nesmotrenog korišćenja dijetetika.

U BOLNICU ZBOG PREPARATA

Suzana Mančić priznaje da je ceo život bila na dijetama i preparatima za mršavljenje. Jedan joj je, kaže, zamalo došao glave – 2004. je završila u bolnici sa otkucajima srca 200 u minutu.
Te godine trebalo je da se slika za „Pleyboy“, a da bi fotografije izgledale reprezenzativno, podvrgla se dijeti i vežbanju. Na svoju ruku koristila je i preparat za mršavljenje, za koji je znala da sadrži amfetamin – supstancu koja spada u sintetičke stimulanse centralnog nervnog sistema. Nije shvatala, kaže otvoreno, šta radi sebi i svom zdravlju, jer je mislila da „njoj nikada ništa loše ne može da se dogodi“.

ODBILA SAM DA ćERKAMA KUPIM „ZELENU KAFU“

Suzana je koristila preparat dva meseca. Nakon pet dana, taman kad se spremala za romantično putovanje na Santorini, usred noći pobudilo ju je lupanje srca. Našla se u čudu.
– Bila sam jako uplašena. U bolnici su mi uradili sve analize, srce mi nije trajno oštećeno, ali od tada ništa od dijetetika ne koristim. I nikada ponovo ne bi uradila tako nešto nepromišljeno – kategorična je voditeljka. – Nikome ne bih savetovala da na taj način pokušavaju da smršaju. Moje ćerke su me molile da im kupim „Zelenu kafu“. Odbila sam. Svako ko želi da smrša, treba da prestane da jede puno i da vežba. To je jedini način da se održava linija i izgube kilogrami. Sada to znam.
Naša sagovornica savetuje ženama da se pomire sa svojim izgledom.
– Ceo život sam htela da budem mršava, a i kada sam bila najtanja nisam bila mršava. Uvek sam imala „ženske obline“. Trebalo mi je dosta godina da shvatim da sam ja takva. Sada kuvam redovno niskokaloričnu hranu, vežbam i idem na masaže i mezoterapiju. Znam tačno šta unosim u svoj organizam.

PROMENA NAčINA ISHRANE JEDINO REŠENJE
Ipak, saveti da se samo promenom načina života može smršati, razne ispovesti, pa ni javna obraćanja stručnjaka, nikada nisu sprečila dame da, ipak, u slučaju krajnje nužde posegnu za dijeteticima.
Dr Jagoda Jorga, nutricionista sa tridesetogodišnjim iskustvom, kaže da nikada nije, niti bi savetovala korišćenje preparata za mršavljenje. Ona smatra da nije toliko bitno koji je konkretan proizvod „na tapetu“, jer se trendovi i etikete stalno menjaju, već je neophodno da se potrošači zaštite od zloupotreba.
– Preparati za mršavljenje se registruju kao hrana, prolaze virusne, bakterijske i radioaktivne kontrole, a prodaju se kao proizvodi koji imaju lekovita dejstva. Pri tome se ne kontroliše postupak i tok njihove proizvodnje, kao ni to da li u njima ima i koliko aktivnih supstanci. Sve to je prostor za manipulaciju – objasnila je dr Jorga.
Ono što je najgore i zastrašujuće su iskustva farmaceuta: u pojedinim preparatima za mršavljenje, ranijih godna, pronađeni su eferdin koji sužava krvne sudove, dijaretici, hormoni tiroide koji ubrzavaju metabolizam… a sve sa ciljem podsticanja gubitka kilograma. Pri tome, ovih supsatnci nije bilo na deklaraciji proizvoda – što je najgora i uvredljiva obmana potrošača.

LEK U DIJETETSKOM PREPARATU
Sibutramin je supstanca od koje se pravio lek „Reduktil“, a koji je korišćen za mršavljenje u bolničkim uslovima.
Korišćen je samo pod nadzorom lekara. Ovaj lek je takođe povučen sa domaćeg tržišta.

OBAVEZNA KONTROLA

I dok proizvođači navode razne razloge zbog kojih su se te aktivne supstance „našle“ u njihovim preparatima, farmaceuti kao jedino rešenje vide utvrđivanje kvalitetnih zakona i redovnu kontrolu.
– Proizvođači kriju kompletan sastav i kada sam prvi put pogledala deklaraciju „Zelene kafe“ ništa nije bilo sporno. Međutim, nije mi bilo jasno šta od navedenih biljaka podstiče organizam da se troši više. Sada mi je jasno. A te dodatne supstance nisu u preparatu mogle da se nađu tek tako. Proizvođač je dogovoran i morao je to da zna. Obaveza je da u deklaraciji napiše sve od čega je napravljen preparat. Sve ostalo ozbiljno ugrožava zdravlje građana ove zemlje- rekla je Vukosava Stevanović, farmaceut i predsednik nevladine organizacije „Farmaceutsko jezgro“. Ona se ne čudi što preparati za mršavljenje kod nas, kao i svuda u svetu imaju „dobru prođu“, jer su žene oduvek želele da budu mršave. Naravno, bitno je da dame shvate da je efekat podjednako kao i način na koji su došle do idealne kilaže. Cena ne bi smela da bude visoka, niti štetna po zdravlje.

SIBUTRAMIN SAMO ZA ZDRAVE
Aktuelni hit na tržištu dijetetika- „Zelena kafa 800“ i „Zeleni čaj“ poslednjih dana javno su stavljeni pod znak pitanja. Naime, objavljeno je da se u njima osim biljnih komponenti, nalazi i sibutramin- supstanca koja izazova kardiovaskularne probleme i povećava rizik od srčanog i moždanog udara. Zato su „Zelena kafa 800“(pakovanje od 18 kesica), „Zeleni čaj“(američke kompanije „Amerikan leptin farmaceutikals limitid“) i „Zelena kafa“(kesice beogradskog proizvođača Elefant co- Strong natura) povučeni iz prodaje, dok traju laboratorijske analize. U deklaracijama na ovim proizvodima nije navedeno prisustvo sibutramina.

Inače, sibutramin je u slobodnoj prodaji u Americi, ali je u Evropi zabranjen bez nadzora lekara. Na „udaru“ sibutramina su osobe koje imaju visok krvni pritisak, probleme sa srcem i krvnim sudovima. Zbog toga se savetuje poseban oprez osobama koje žele da smršaju, a nisu u najboljem zdravstvenom stanju.

Da li i kada piti probiotik – korisne ili moderne igračke?

Crevna flora je pojam koji se odnosi na sve mikroorganizme (MO) koji naseljavaju naša creva i pomažu nam svojim korisnim dejstvima u normalnom funkcionisanju. Oni predstavljaju barijeru, kako fizičku, tako i hemijsku ka mikroorganizmima koji izazivaju bolesti i nazivaju se patogeni mikoorganizmi. Naime, kada je sve u redu i potpuno smo zdravi, mi i ne znamo koje bakterije i gljivice i u kolikom broju žive u našem crevnom traktu.
Međutim, postoje stanja u kojima se narušava ovaj balans između „korisnih” i štetnih, patogenih mikroorganizama, gde određeni uslovi doprinose preovladavanju štetnih MO i izazivaju bolest.

Takva stanja su:
* – upotreba antibiotika koja vrlo često (čak 1 od 5 osoba koja pije antibiotik) daje proliv kao komplikaciju.
* – putovanja, gde smo izloženi nekim, našem organizmu, manje poznatim infektivnim uzročnicima ili promeni načina ishrane ili vode.
* – stanja oslabljenog imuniteta
* – drugim stanjima gde smo izloženi uticaju različitih infektivnih uzročnika, kao što su mnogobrojni virusi i bakterije

Tako nastaju akutne ili hronične bolesti creva praćene prolivom kao dominantnim simptomom, potom osećajem nadutosti i bolovima u trbuhu. One često mogu biti predupređene, tj. prevenirane blagovremenom upotrebom probiotskih preparata, pre svega onih sa dovoljnom količinom mikroorganizama u svom sastavu.
Obzirom da pri prolazu kroz naš crevni trakt dolazi do propadanja izvesnog broja ovih MO (čak do 100 puta manje ih ima u stolici nego u oralno unetoj dozi), samo oni preparati koji imaju najmanje 10 9 MO (milijarda) postižu terapijski efekat.
Probiotski preparati sadrže korisne bakterije i gljivice koji unosom nadoknađuju oštećenu „korisnu” crevnu floru i bore se na nivou crevne sluznice sa uzročnicima bolesti. Tako, na najprirodniji način nadoknađuju narušenu crevnu floru i vraćaju ravnotežu između korisnih i štetnih mikoorganizama.
Stoga je neophodno crevnu floru zaštititi, kako preventivno, tako i terapijski, preparatom koji u svom sastavu ima idealan spoj korisnih bakterija i gljivica kako bi narušena ili uništena flora bila adekvatno nadomeštena i kako bi se crevna funkcija nesmetano odvijala.

Pojam probiotika nije nov kako se često misli, naprotiv uveden je 1965. godine i odnosi se upravo na mikroorganizme koji ispoljavaju pozitivno delovanje na zdravlje ljudi. Koncept se bazira na ranijim saznanjima nobelovca Ilje Iliča Mečnikova, ukrajnskog naučnika koji sugeriše po prvi put da je za dugovečnost bugarskih seljaka odgovorna intenzivna i redovna upotreba fermentisanih mlečnih proizvoda u njihovoj ishrani.
Erceflora duo, trokomponentni probiotski preparat na bazi prirodnih sastojaka koji nas štiti od dijereje, nadutosti i bolova u stomaku, a koji su, nažalost, tokom zimskog perioda, česti pratioci upotrebe antibiotika. Takođe, podjednako je delotvoran kod stomačnih virusnih infekcija,preventivno i terapijski kod dijareja na putovanjima, ali i kod ozbiljnih crevnih bolesti, najčešće onih hroničnih.
Erceflora Duo kapsule su dodatak ishrani, bez proteina kravljeg mleka i laktoze i svoje korisno dejstvo ispoljavaju na nivou prolaza kroz creva.

Preparat Ercefora duo sadrži idealnu kombinaciju dve “dobre”, korisne mlečnokiselinske bakterije:

* – Lactobacillus acidophilus
* – Lactobacillus rhamnosus
i jedne kvasne gljivice

* – Saccharomyces boulardi, čije zajedničko delovanje dovodi do blagotvornih efekata po oštećenu floru creva tako što u dovoljnom broju nadoknađuje uništene korisne bakterije.
Erceflora duo je jedini probiotski preparat sa čak 7 milijardi probiotskih mikroorganizam (7x 109 cfu). To je izuzetno važno za adekvatno naseljavanje (kolonizaciju) creva ovim korisnim MO, jer samo na taj način je zašita potpuna.
Obzirom da je Erceflora duo potpuno prirodni preparat, pogodan je za upotrebu u svim uzrastima kao i kod najosetljivijih grupa ljudi, male dece, ali i starih osoba. Uzimaju se 1- 3 kapsule na dan.
Idealno ih je uzimati tokom ili neposredno nakon obroka, a ako se piju kao kombinovana terapija sa antibioticima, onda 2-3 sata nakon svake doze antibiotika, od prvog dana antibiotske terapije, pa sve do dve nedelje nakon završetka terapije antibioticima. Dostupan u svim apotekama u dva pakovanja, bez lekarskog recepta.

Pre upotrebe detaljno proučiti uputstvo! O indikacijama, merama opreza i neželjenim reakcijama na lek, odnosno medicinsko sredstvo posavetujte se sa lekarom ili farmaceutom.

literatura:
Obren Popović, Gastroenterologija u sto lekcija, 2007.
Lynne V., Mcfarland, Anaerobe 2009, 15:274-280
Ercefloa duo, Uputstvo za pacijente.
S.S. Biradar, S. T. Bahagvati & B. Shegunshi: Probiotics and antibiotics: A brief overview. The Internet journal of nutrition and wellness. 2005 volume 2, number 1

Kako izgubiti salo na trbuhu – 3 koraka

Problem većine muškaraca, bez obzira vježbaju li ili ne, su nakupljene masne stanice na području donjeg dijela trbuha – popularni „šlauf“. Zašto je obično trbuh kritična točka kod muškaraca? Može li se uopće mršavjeti lokalno?
Vrlo je važno reći da je za raspored masnoća na tijelu prvenstveno odgovorna genetika. Određen broj ljudi nema problema sa masnim nakupinama na trbuhu jer im na tome području nije genetski uvjetovano nakupljanje masnoća. Kod žena se to može najbolje uočiti. Vidjeli ste tip žene koja, iako je pretila, ima uzak struk. Kod žena sa prekomjernom težinom, uz uzak struk obično dolazi i poveća stražnjica, na njihovu žalost. Dakle, masne stanice su im koncentrirane na području gluteusa. No, pravilnom prehranom i vježbanjem, salo na trbuhu se može maksimalno reducirati.
Da razbijemo onaj sveprisutni mit o lokalnom mršavljenju – Lokalno mršavljenje (samo na određenim dijelovima tijela) je nemoguće. Vi možete učvrstiti mišićno tkivo na određenom dijelu tijela ali ne i isključivo gubiti masno tkivo na izoliranom području. Mi svjesno ne odlučujemo iz kojeg dijela tijela će nam organizam crpiti masne rezerve kod dodatnih napora.

Kardio trening
Masno tkivo se najefikasnije gubi kardio vježbama (trčanje, brzo hodanje ili bilo koji drugi oblik intenzivnijeg kretanja). Intenzitet gubljenja masnog tkiva ovisi o intenzitetu kardio treninga. Kod toga je ključno znati da tijelo najkvalitetnije gubi masno tkivo kod pulsa od 130 otkucaja u minuti. Ako primjerice trčite dulje i kardio trening vam je zahtjevniji (a da pritom niste prethodno unijeli dovoljnu količinu ugljikohidrata u tijelo), energija će vam se crpiti iz mišića što dovodi do ubrzane razgradnje istih. Dakle, aerobne vježbe jačeg i duljeg intenziteta nemaju za svrhu gubljenje masnog tkiva, već poboljšanje fizičke spreme, odnosno jačanje kondicije. Kod duljih aerobnih napora obavezno morate imati visoku razinu zaliha glukoze u krvi, kako vam tijelo ne bi uzimalo energiju razgrađujući mišiće, već glikogen (glukoza se u tijelu pohranjuje u obliku glikogena). Zato primjerice mnogi profesionalni bodybuilderi nakon jačeg treninga uzimaju tablete glukoze kako bi odmah nadomjestili zalihe glikogena u organizmu koji će tijelo koristiti za oporavak. Isti efekt nakon intenzivnog treninga možete postići i na prirodniji način sa žličicom ili dvije običnog meda. Med se brzo razgrađuje i ulazi u krv, a sastoji se 75 posto od šećera, od čega na fruktozu otpada 38 posto, glukozu 30 posto, a ostatak na ostale šećere.

Trening snage
Da bi učvrstili bilo koji dio tijela, potrebno je pravilno vježbati. Treninzi snage (npr. sa utezima) nisu namijenjeni gubljenu kilograma odnosno masnog tkiva, već učvršćivanju organizma i oblikovanju/definiciji mišićne strukture. Kada je trbuh u pitanju, klasični trbušnjaci u kombinaciji s aerobnim vježbama će sigurno dati vrlo zadovoljavajući rezultat. Trbušnjaci će učvrstiti i izravnati mišićno tkivo ispod masnih naslaga, a aerobne vježbe će te masne naslage otopiti.

Negativna energetska bilanca
Jednostavnije rečeno, potrošnja kalorija mora biti veća od količine unesenih. Kod prehrane je vrlo važno da jedete 4-5 puta dnevno ali manje količine hrane, uravnoteženog sastava. Bitno je ne izbjegavati masnoće jer su one neophodne za optimalno funkcioniranje našeg organizma. Pri tome mislimo na tzv. zdrave masnoće – omega 3 masne kiseline, koje su sastavni dio prvenstveno riba i maslinovog ulja. Tu svakako moramo spomenuti i orašaste plodove koji se većim dijelom sastoje od oleinske kiseline, ali dijelom i omega 3 masnih kiselina. Naravno, umjerenost u obrocima se podrazumijeva.
Proteini i aminokiseline (koje su sastavni dio proteina) su ključni u izgradnji i održavanju mišića. U osnovi ih možemo podijeliti na biljne i životinjske. Namirnice bogatije biljnim proteinima su primjerice slanutak, soja ili sve popularnija kvinoja. Najkvalitetniji izvori životinjskih proteina su bijelo meso (puretina, piletina), tuna, losos (koji je ujedno iznimno bogat omega 3 masnim kiselinama), te razni morski plodovi. Obrano mlijeko, jogurti, posni sirevi te bjelanjak jajeta su također bogat izvor proteina.
Ugljikohidrati iz integralnih žitarica su najpovoljniji izbor kada je reduciranje masnog tkiva u pitanju. Cjelovite žitarice ubrzavaju metabolizam jer u svome sastavu imaju značajan udio vlakana. Danas se na tržištu doista može naći mnogo integralnih proizvoda po relativno pristupačnim cijenama, od tjestenina do kruhova i žitnih pahuljica.
Da bi tijelo uopće moglo funkcionirati neophodni su vitamini i minerali. Najbolji prirodni izvor vitamina je voće i povrće. Osim što je većina ovih namirnica bogata vlaknima, vašem tijelu će omogućiti adekvatnu dozu vitamina i minerala.

Izgubiti isključivo masno tkivo na trbuhu, a da ostatak tijela ostane nepromijenjen, je nemoguće. Potrebni su cjeloviti treninzi cijelog tijela koji uključuju aerobne treninge, kao i treninge snage. Poznata je tvrdnja da je za oblikovanje tijela 70 posto presudna pravilna prehrana, a ostatak otpada na trening. Balansirajte svoje obroke, disciplinirajte se kad je unos kalorija u pitanju i posvetite se sebi. Jedino na taj način ćete postići dugotrajne zadovoljavajuće rezultate.

Promena vremena utiče na zdravlje

Odavno je potvrđeno da vremenske promene utiču na zdravlje ljudi, pogotovo na pacijente koji pate od neke hronične bolesti. A nagle klimatske promene sve su prisutnije i na našem podneblju. Na to nas najčešće podsećaju izveštaji lekara sa Hitne pomoći koji govore da je zbog razlike u tempraturi vazduha bilo mnogo intervencija kod srčanih bolesnika, da su psihički labilne osobe uznemirenije nego inače, da astmatičari imaju najviše tegoba…

Nauka je dokazala da ni fizički, ni psihički zdrave osobe nisu imune na promene koje se dešavaju u atmosferi.

Osećaj umora, nesanica, glavobolja, uznemirenost, najčešći su problemi koji nastaju zbog nagle promene vremena.

S obzirom na to da se vremenske prilike menjaju, postoji (uglavnom) 13 grupa bolesnika koji su prilično osetljivi na te promene. Njih muče reuma, astma, srčane smetnje, pre svega angina pektoris i visoki krvni pritisak, čir na dvanaestopalačnom crevu i želucu, psihoza i druge psihičke tegobe.

Lekari ističu da astmatičar oseti i reaguje u periodu od tri do 48 sati pre nego što usledi nagla promena temperature i zato je dobro znati bioprognozu, na osnovu koje doktor daje savet kako da ugrožene osobe što bezbolnije prebrode period koji nailazi.

Stručnjaci koji se bave ovom problematikom, uglavnom savetuju da se u “kritično” vreme ostane kod kuće, ne ide na putovanje, ne zamara teškim fizičkim ili psihički poslovima, kao i da se uzimaju propisani lekovi.

Redovno uzimanje lekova za smirenje savetuje se osobama koje pate od psihičkih tegoba.
Ako baš morate da se oglušite o neki od ovih saveta, (npr. čeka vam neizostavni put) koristite prevozno sredstvo kojim ćete najbrže stići, obavezno pojedite lagani obrok i ponesite flašicu vode.

Hrana je veoma bitna tokom pomenutih teških dana, a lekari savetuju da se tada poveća unos voća i povrća, ali i tečnosti. Obavezno izbegavajte alkohol i zašećerene sokove.

Zdravoholičarske priče – Rastavić (video snimak)

Današnju priču posvećujem rastaviću ili preslici kako se u narodu naziva najčešće. Rastavić je dosadan “žilav korov”, vrlo otporan. Raste po vlažnim, podvodnim kiselim livadama, njivama i ritovima. Biljčica je visoka 20-40 cm i svojim izgledom podseća na mali bor ili jelku. Igličasti dugački listići poređani su u višespratnim pršljenovima oko stabiljke.

Za razliku od drugih slčnih vrsta rastavića koji su otrovni, škodljivi i ne upotrebljavaju se u medicini i čiji su listići vodoravni ili vise, poljski rastavić ima listiće vrhom okrenute nagore. Bere se preko celog leta do oktobra i suši pod krovom na promaji. Ima vrlo razvijene razgranate rizome. Stabiljka je vitka i šuplja. Šupljina se vidi golim okom i lupom na poprečnom preseku.

Rastavić ima kremene kiseline koje se u vodi rastvaraju, takođe sadrži i oksalne i jabučne kiseline, smole, tanin, pektin, vitamin C. Kao i većina drugih samoniklih biljaka i rastavić dužim stajanjem gubi aktivnost. U narodu se od davnina upotrebljava kao diuretik, i sredstvo protiv plućnih bolesti. Od rastavića se pripremaju čajevi za upalu mokraćnih puteva, hronično zapaljenje bubrega, za bolje varenje, protiv gasova, za arteriosklerozu, protiv gihta i hipertonije.

U narodu se rastavić naziva i sledećim imenima. Preslica, barska metlica, konjorep, barska jela, poljska preslica, zglobara.

Dakle, ako ste na livadi i prepoznate rastavić, slobodno ga ponesite sa sobom kući, dobro će vam doći. A ako niste ljubitelj branja lekovitog bilja, snadbite se rastavićem u nekoj od prodavnica zdrave hrane i uživajte u njegovoj lekovitosti. Uz šolju čaja,

Želim vam prijatan i zdrav dan.

Pogledajte TV emisiju

Šljiva – prirodni laksativ

Ova plavičasta voćka je ukusna i zdrava, a uz to nenadmašno poboljšava i ubrzava varenje. Iako su veoma slatke, šljive imaju malu energetsku vrednost. Sadrže samo 46 kalorija na 100 g.

Šljiva je dragocen plod. Možete da je jedete svežu, ali i da je sušite i od nje pravite džem, slatko… Ova plavičasta voćka je ukusna i zdrava, poboljšava i ubrzava varenje i ima veliko laksativno dejstvo.

Iako su veoma slatke, šljive imaju malu energetsku vrednost. U 100 g ima samo 46 kalorija. Specifičan ukus potiče od voćnih kiselina i više vrsta šećera, jer šljive sadrže 51 odsto glukoze, 14 odsto fruktoze i 31 odsto saharoze. Zbog bogatstva kalijuma, šljive su važne za održavanje kiselo-bazne ravnoteže organizma. Ovo je naročito važno za ljude koji su stalno izloženi stresu ili teškom psihofizičkom naporu. Kao bogat izvor vitamina B, šljiva je veoma korisna za razdražljive osobe koje imaju problema s koncentracijom. Ovi slatki plavi plodovi pozitivno utiču na rad jetre i pomažu čišćenju organizma, jer odstranjuju štetne materije.

Plod šljive sadrži 87 odsto vode, 11 g ugljenih hidrata, 0,7 g belančevina, 0,3 odsto masti i 1,4 g vlakana.

Vitamini: provitamin A, vitamin C, E i B6, nijacin, folna kiselina
Minerali: kalijum, kalcijum, fosfor, magnezijum, gvožđe, natrijum i bakar kao i rastvorljiva dijetetska vlakna kao što je pektin.

Ekonomska kriza podstiče korištenje solarijuma u Velikoj Britaniji

Petina redovnih korisnika solarijuma planira dodatno da poveća učestalost korištenja, jer zbog ekonomske krize ne može da priušti odlazak na godišnji odmor, pokazuju podaci prikupljeni u Velikoj Britaniji.

Ispitivanje sprovedeno među više od 2000 ljudi pokazuje kako trećina ispitanika zbog financijskih poteškoća više ne planira putovanje iz Velike Britanije u toplije krajeve.

Prema nekim podacima, ultraljubičasti zraci iz solarijuma mogu biti i do 15 puta jači od onih prilikom prirodnog podnevnog sunčevog zračenja.

Stručnjaci iz organizacije Cancer Research UK upozoravaju da su posete solarijumu jednom ili više puta mesečno povezane s 50% većim rizikom obolevanja od raka kože za više od 50%.

Orašasto voće – pozitivne i negativne strane

Grupi orašastog voća pripadaju orasi, kesteni, bademi, kikiriki, lešnici, pistaći i mnoge podvrste koje ne rastu na našem podneblju, kao npr. makadamijski orah, brazilski orah, indijski i japanski orasi i sl. S obzirom na dostupnost i učestalost konzumacije zadržaćemo se na onima koji rastu kod nas i s kojima se najčešće susrećemo.

Orašasti plodovi nezaobilazan su deo ljudske ishrane, bilo samo kao grickalice ili dodaci jelima, za srce i kardiovaskularni sistem bogati su važnim omega 3 kiselinama, vitaminima i mineralima a s obzirom i na kaloričnost, izvor su energije. Pomažu jačanju kože, kose i noktiju, jačanju memorije i koncentracije i utiču na povećanje libida.

Mogu se osim sirovih, pripremati na razne načine (prženjem, kuvanjem), kao dodatak jelima ili kao jedan od sastojaka gotovih proizvoda. Koriste se i u kozmetičkoj industriji, prerađeni kao ulja ili sastojci mnogobrojnim preparatima.

Dnevno se ne preporučuje konzumirati više od šoljice orašastih plodova jer su bogati mastima, ali zdraviji su od čipsa i sličnih grickalica, koje su jednako ili više kalorične.
Upravo zato, navešćemo neke od njih i koliko kalorija sadrži količina jedne šoljice pojedine vrste, i kojim je vitaminima i mineralima bogata.

Bademi
Bademi su bogatiji kalcijumom od drugog orašastog voća, dele se na slatke i gorke bademe, s tim što su gorki otrovni, a slatki su najukusniji mladi i sveži.
Sadrže nezasićene masne kiseline sa monozasićenim masnim kiselinama, bogati su vitaminom E, magnezijumom, umerenom količinom proteina, vlakana, vitaminom B2, bakrom i fosforom. Sadrže fitotvari i folnu kiselinu.

100 g badema sadrži 578 kalorija, 21,26g proteina, 19,74g ugljenih hidrata, 11,80g dijetalnih vlakana i 50,64g masti.

Orasi
Orasi su prepuni nezasićenim masnim kiselinama, linolnom, oleinskom i alfa linolenskom pa se stoga preporučuju kao nezaobilazan sastojak svakodnevne ishrane, a naročito trudnicama.
Više od 60% ovog ploda su upravo masti, poput drugih orašastih plodova, mana im je jedino kaloričnost.

117g ima 765 kalorija, 76g masti, 18g proteina, 16g ugljenih hidrata i 8g dijetalnih vlakana. Bogati su vitaminom C i E, kalcijumom, magnezijumom i gvožđem.

Kesteni
Kesteni sadrže najmanje masnoća od svog orašastog voća.
Bogat je vitaminom C, K, B1, kalcijumom, gvožđem, kalijem i sadrži nešto manje količine sumpora, bakra i mangana. Kesten je bogatiji skrobom od ostalog orašastog voća pa je nešto teže probavljiv.

100g ovog ploda sadrži 245 kalorija, 2,42g proteina, 45,54g ugljenih hidrata, 8,10g dijetalnih vlakana, 2,26g masti.

Kikiriki
Kikiriki je prirodan izvor vitamina D i E. Snižava nivo holesterola u krvi, pomaže u sprečavanju dijabetesa. Preporučuje se da se kupi neljušten jer takav sadrži više vitamina i minerala.

Šoljica kikirikija (146g) ima otprilike 828 kalorija, 38g proteina, 24g ugljenih hidrata, 72g masti, 13g kalcija, 37g gvožđa, izvor je niacina, folne kiseline (preporučuje se trudnicama), mangana i cinka.

Lešnik
Lešnici su bogati vitaminom C, kalcijumom i gvožđem. Lešnici sadrže bakar, mangan i bogat su izvor vitamina E, a preporučuju se za uklanjanje žgaravice.

Šoljica (115g) lešnika sadrži 722 kalorije, 17g proteina, 19g ugljenih hidrata, 70g masti, 11g dijetalnih vlakana.

Pistaći
Pistaći su jedna od najpoznatijih grickalica. Sadrže vitamin C, odličan antioksidant, vitamin A, kalcijum, gvožđe, vitamin B6, tiamin, bakar i mangan.

Količina od 100g pistaća sadrži 621 5,9g proteina, 51,6g ugljenih hidrata, 17,4g masti i 6,5g dijetalnih vlakana.

Grickanjem 123g unećemo u organizam 685 kalorija,

Brazilski i makadamijski orasi
Brazilski i makadamijski orasi takođe su bogati kalcijumom, dobar su izvor mangana i tiamina, ali jedna šoljica ovih oraščića sadrži gotovo 1000 kalorija pa ne valja preterivati s konzumiranjem.

Orašasti plodovi zdravi su za naš organizam, preporučuje se redovna konzumiracija jer su bogat izvor mnogih vitamina i minerala kojih nema u drugom voću i povrću, samo, kao što smo već naveli s određenim oprezom što se tiče količine jer sadrže masnoće i vrlo su kalorični.

Dnevna rutina konzumiranja dovoljno je da sadrži šaku ovu grickalica ukoliko želite biti zdravi i ujedno zadržati dobru formu.

Uskršnje čarolije: Kuvanje i farbanje jaja

Bliže nam se Uskršnji praznici, a sa njima i neizbežno kuvanje i farbanje jaja. Verovali ili ne, ipak postoji pravi način da obarite tvrdo kuvana jaja, lako ih oljuštite i da izbegnete stvaranje one ružne zelene boje koja se pojavljuje na žumancetu. Uprkos mišljenju koje većina nas ima, ta zelena boja ne potiče usled »bajatosti« jaja, već od neodgovarajućeg kuvanja, odnosno prekuvavanja jaja.

1. Jaja koja su sveža će biti teža za ljuštenje. Uvek odvojite jaja koja ste namenili za Uskrs, barem nedelju dana ranije i čuvajte u frižideru..
2. Najbolji rezultati se postižu ukoliko pre kuvanja, jaja izvadite iz frižidera i ostavite ih da odstoje kako bi im se temperatura izjednačila sa sobnom (na ovaj način ćete sprečiti da jaja puknu zbog razlike u temperaturi).
3. Stavite jaja u veću posudu, tako da budu u jednom sloju, i nalijte vode toliko da površina vode bude najmanje na 2.5cm iznad jaja.
4. Stavite na vatru i pustite vodu da proključa. čim voda provri, skinite sa vatre i poklopite. Ostavite da stoje u toploj vodi tačno 12 minuta.

Posle isteka predviđenog vremena, ocedite vodu, i u posudu sa jajima sipajte hladnu vodu sa kockicama leda (naglim hlađenjem zaustavljate proces kuvanja koji još uvek traje unutar jajeta). Ostavite ih da odstoje još 10 minuta, ovaj put u hladnoj vodi, a onda ocedite i odložite u frižideru.

Farbanje jaja na prirodan način

Jaja možete lako ofarbati pomoću raznih veštačkih boja za ovu svrhu. Ali, ove godine možete probati da farbate uskršnja jaja kako su se nekad farbala, sa prirodnim sastojcima.

Bledo crvena: sok od cvekle ili brusnica
Narandžasta: Kora od crvenog luka
Žuta: rastvor od kurkume (curry), kora od pomorandže,
Bledo zelena: rastvor od kuvanog spanaća
Plava: rastvor od borovnica
Ljubičasta: rastvor od crvenog zelja
Bež do smeđa: kafa

Jaja stavljajte u pre navedene vrele rastvore u koje ste osim navedenog voća, povrća ili začina dodali i kašiku jabukovog sirćeta. Ako želite da boja bude izražajnija, jaje ostavite potopljeno u rastvoru preko noći.

Farbanje jaja ljuskom od crnog luka

Farbanje jaja u lukovini je vrlo jednostavno, ali ukoliko želite ovako da ofarbate jaja, trebalo bi da se toga setite nekoliko nedelja pre Uskrsa, kako bi obezbedili dovoljnu količinu ljusaka crnog luka. Ako ste se kasno setili, jednostavno zamolite prodavačicu na pijaci da vam nakupi malo više ljuski, ili kupite 1-2 kg luka – “neće da se baci”.
Dakle, ono što je neophodno jeste ljuska crnog luka koju ćete poskidati sa 1-2 kg luka.

Što više ljuski – intezivnija boja.

Stavite ljuske od luka u šerpu, nalijte vode, malo promešajte rukom i prospite ovu prvu vodu. Zatim sipajte toliko vode koliko će vam trebati da jaja u šerpi budu skroz potopljena.
Kad prokuva, smanjite temperaturu ringle i ostavite da ključa oko 5 minuta. Nakon 5 minuta polako spuštajte i jaja u lukovinu. Jaja kuvajte po želji, ali s obzirom da su Uskršnja i da neće sve vreme biti u frižideru, bilo bi bolje da budu tvrđe kuvana, što znači od 10-15 (i više) minuta na tišoj vatri. Nakon kuvanja, jaja treba ocediti, prohladiti i namazati krpom natoplenom uljem ili parčetom slanine (sapunjare).

Ukrašavanje jaja biljkama

Ovo je verovatno najčešći način šaranja jaja. Boja za jaja može biti kupovna (u kesicama) ili prirodna – najčešće lukovina.

Potrebno:
• listovi biljaka – uberite listove biljaka koji vam naizgled deluju zanimljivo i za koje pretpostavite da će zanimljivo izgledati kao šara na jajetu. Radite to neposredno pre šaranja, jer ukoliko budu dugo stajali, listovi će uvenuti i biće vam teško da ih iskoristite.
• jaja
• najlon čarapa

Postupak:
1. Postavite list na jaje i vodeći računa da ne oštetite ili ne savijete list, obložite jaje najlon čarapom
2. zategnite čarapu sa suprotne strane jajeta i zavežite u čvor ili obmotajte koncem kraj čarape i snažno učvrstite
3. Jaja mogu biti i prethodno skuvana ili ne. Skuvana jaja potopite u posudu sa bojom i ostavite par minuta (u zavisnosti od farbe za jaja koju koristite – pogledati uputstvo za pripremu na kesici).
Ukoliko nisu kuvana, potopite čarapom umotano jaje u šerpu sa bojom i kuvajte oko 10 minuta od trenutka ključanja.
4. Kad se skuvaju, izvadite jaja, ostavite ih na papirnu podlogu ili salvet da se ocede 1 minut, a zatim makazama prosecite čarapu i izvadite jaje.
5. Skinite list biljke prstima, ili nožićem blago sastružite ako se zalepi.
6. Prohladite jaja, a zatim ih namažite krpom umočenom u ulje ili parčetom slanine.

Šaranje jaja voskom

Sastojci:
• obična olovka
• kutija pribadača s plastificiranim glavicama (može i čačkalica)
• velika, debela sveća
• jaja
• boje u kesicama (one u pigmentu, najjeftinije)

Priprema:
1. Na običnu olovku nabodite pribadaču (čiodu) sa loptastim vrhom, to će biti vaš alat za pisanje jaja.
2. Upalite sveću, neka se dobro razgori i oko fitilja nakupi rastopljenog voska.
3. Umačite pribadaču u otopljeni vosak pa na vatru plamena i brzo prinosite jajetu pa pišite: crtom, potezom, tačkama,… Potrebno je malo prakse dok ne steknete sigurnost i jasan potez. Ako je pretanak namaz, nanesite vosak još jednom. Tokom voskarenja uvek pribadaču s voskom otopite u plamenu, to je važno!
4. Išarano jaje umačite u boje koje ste pripremili po uputstvu na kesici (stavite po 2 boje, a vode i sirćeta prema uputstvu). Okrećite jaje. Želite li tamniju boju namačite ga u boji duže vreme.
5. Izvadite jaje iz boje, obrišite ga papirnatim ubrusom i prinesite ga ravno na plinski plamen – na vatru. Pazite prste! Vosak će se otapati pa ga odmah brišite papirnatim ubrusom.
6. Želite li jaje u dve ili više boja onda ga prvo obojite jednom bojom, osušite, šarajte voskom pa umačite u drugu boju. Tako možete puno puta i dobiti jako lepo i šareno jaje.

Izgrebana jaja

Ofarbano jaje izguliti žicom za pranje posuđa, a zatim ga ponovo spustiti u posudu sa bojom. Premazati uljem.

Mermerna jaja

Ljuske crnog luka iseći na komade. Uzeti jedno živo jaje, uviti malo u ljuske crnog luka, pa jaje umotati u foliju. Tako uvijati jaje po jaje, i kuvati u šerpi oko 12 minuta.
Kad se skuvaju, skinuti foliju i ostaviti da se hlade. Namazti uljem.

Šaranje kanapom

Potrebno:
• kanap
• boja za jaja – tečna (u epruveticama) ili praškasta, pripremljena tako da budu jače koncentrovana (manje vode nego što piše na uputstvu)
• jaja prethodno skuvana

Kanap dužine 30-tak cm potopiti u koncentrovanu farbu za jaja. Namočen kanap obmotati oko jajeta u raznim pravcima. Po želji ponoviti ovo sa nekoliko kanapa u različitim bojama. Ostaviti da se ocedi, skinuti kanap i prosušiti. Jaje namazati nauljenom krpom ili slaninom.

Drečava jaja bez ljuske

Ovako pripremljena jaja neće vam doneti pobedu u tucanju jajima jer se ljuska skida, ali mogu poslužiti za dekoraciju uskršnje trpeze.

Sastojci:
• Jaja (koliko god jaja želite)
• Jestiva boja ZA KOLAčE I TORTE

Priprema:
1. Jaja skuvajte i SKINITE LJUSKU
2. U posudi (npr. šolji) rastvorite boju po uputstvu proizvođača
3. Zatim jedno po jedno OLJUŠTENO jaje sa supenom kašikom spuštajte unutra i malo pridržite, par sekundi

Jaja se fantastično farbaju, na taj način i bude jaka, efektna boja.

Jaja – bubamara

Ovo su tufnasta jaja koja podsećaju na bubamare.
Jaja prvo ofarbati bojom kojom želite (ako je bubamara – crvenom) i ostaviti da se ohlade. Umutiti belance viljuškom (ne u potpunosti) i četkicom za slikanje napraviti nekoliko tufni na jajetu. Jaje se potom uvalja u posudi sa mlevenim makom. Sačekati koji minut da se belance osuši pa oduvati višak maka sa jajeta.

Ukrašavanje oblicima od lepljive ili izolir trake

Potrebno:
• skuvana jaja
• izrezani oblici od čvršće lepljive trake (za izolaciju strujnih žica ili lepljenje paketa) na cvetiće, tačkice, kvadratiće, trougliće, srca, šta god vam padne na pamet.
• najlon čarapa, konac
• boja za farbanje jaja
• ulje ili mast

Način pripreme:
Skuvati jaja, pa ih ostaviti da se malo prohlade, toliko da ih možete držati u ruci i šarati.
Izrezati trake ili neke druge oblike (tačkice, kvadratiće, trougliće, srculenca, cvetiće…) od malo čvršćeg selotejpa (kojim se lepe paketi), pa lepiti po jajetu. Preko svakog jajeta staviti tanku žensku čarapu i dobro zavezati koncem, pa spuštati jaja u boju za farbanje po želji.

Kad vidite da je jaje obojeno, skinite čarapu i komadiće selotejpa, pa premažete mekanom krpicom koju ste namočili u ulje ili mast i dobićete predivna šarena jaja.

Uskršnji sto: Jaja i holesterol

Obilje jaja na uskršnjem stolu izaziva dvoumljenje zbog široko utemeljenog mišljenja da jaja treba jesti samo povremeno i oprezno zato što obiluju holesterolom koji je odgovoran za kardiovaskularna oboljenja.

Ali, posle nekoliko decenija na “crnoj listi”, jaja se vraćaju na vrh lestvice visokovrednih namirnica. U poslednje vreme sve više naučnih istraživanja (među kojima je nekoliko dugogodišnjih i vrlo opsežnih) potvrđuje da je ipak tačnije tradicionalno shvatanje jaja kao izvrsnog, a uz to i jeftinog izvora hranjivih materija.

Stručnjaci iz Britanske asocijacie za srce i Američke asocijacije za srce, koje se smatraju svetskim autoritetima za zdravlje kardiovaskulatnog sistema, kažu da se jaja bez straha mogu jesti i više od, ukupno preporučeno, jednog jaja tri puta nedeljno. Štaviše, zdrave osobe mogu da jedu jedno jaje dnevno, ali pritom je potrebno paziti na ukupan dnevni unos holesterola iz različitih izvora.

Međutim, osobe s povišenim holesterolom u krvi, svakako, treba da ograniče unos jaja i proizvoda od jaja prema preporukama lekara.

Inače, masnoće u jajima zapravo i nisu tako “loše” – više od polovine masnoća nezasićene su masne kiseline koje se smatraju zdravim izborom, a belance uopšte ne sadrži holesterol.

Jaja su pre svega visokovredna, a niskokalorična namirnica. U proseku sadrže oko 70 kcal po komadu i uopšte ne sadrže mnogo masti, pa je zato jedno jaje pogodno za doručak u dijetama za smenjenje telesne težine.
Belance ne sadrži holesterol i smatra se idealnim izvorom belančevina jer sadrži sve esencijalne aminokiseline u razmeri koje je stvorila priroda a žumance je bogato gvožđem koje ima visoku iskoristivost u organizmu.

Oprezno ga upotrebljavati samo u slučaju kamena u žuči jer su jaja izuzetno teška za bolesnu žuč. Protein iz jajeta ovoalbumin može da izazove alergijske reakcije, kao što su svrab, povraćanje i dijareja. Ne preporučuju se za ishranu male dece, izuzev žumanceta.

Svarljivost jajeta zavisi od toga koliko je sveže. Najbolji način pripreme koji ističe sva svojstva jajeta jeste kuvanje bez masnoće – rovito ili tvrdo kuvano jaje.

Kada je povećana sedimentacija eritrocita

Sedimentacija eritrocita (SE) je jedna od prvih, ako ne i prva laboratorijska analiza krvi koja se počela koristiti u savremenoj medicini. Predstavlja brzinu kojom se talože eritrociti u posebno konstruisanoj staklenoj cevcici izraženu u milimetrima taloga eritrocita u vremenskoj jedinici. Do nedavno se vrednost SE izražavala vrednostima sedimentacije u prvom i u drugom satu, ali je vremenom napušteno određivanje sedimentacije u drugom satu, pa se poređenja rezultata kod istog pacijenta dobiju poređenjem rezultata SE u prvom satu u dva merenja.

U rutinskoj praksi mnogo više značaja ima povišena vrednost SE

Značenje sedimentacije je u tome što ona ukazuje na moguće postojanje organske bolesti ili da se prati tok bolesti.

Uzrok ubrzane sedimentacije eritrocita

Uzrok je povećana količina belančevina plazme: fibrinogena i globulina velike molekularne mase u raznim patološkim stanjima što dovodi do stvaranja tzv. Rouleaux formacija eritrocita koje se talože na dno. Rezultati testa se izražavaju u milimetrima na sat.

Senzitivnost i specifičnost

Iako veoma nespecifična i ne senzitivna metoda i danas se održala u rutinskoj praksi. Termin nespecifična znači da porast vrednosti ne razjašnjava o kojoj je bolesti reč, jer se mnoge bolesti karakterišu porastom vrednosti SE.

Sa druge strane ova metoda je i nesenzitivna. Mnoge čak i teške, životno ugrožavajuće bolesti mogu biti praćene sasvim normalnom vrednošću SE.

Normalne vrednosti

Pod normalnim vrednostima se smatraju sledeći intervali:

Odrasli (Westergrin metod):

• Muškarci ispod 50 godina starosti: manje od 15 mm/sat
• Muškarci preko 50 godina starosti: manje od 20 mm/sat
• Žene ispod 50 godina starosti: manje od 20 mm/sat
• Žene preko 50 godina starosti: manje od 30 mm/sat

Deca (Westergrin metod):

• Novorođenče: 0 – 2 mm/sat
• Neonatus – do puberteta: 3 – 13 mm/sat

Postoje ljudi koji iz neobjašnjivih razloga od rođenja imaju povišenu SE i nikad im se u životu ne ispolji oboljenje koje bi to objasnilo.

Povišene vrednosti SE

• Anemije
• Bubrežne bolesti
• Osteomijelitis
• Trudnoća
• Reumatska groznica
• Reumatoidni artritis
• Sifilis
• Sistemski eritemski lupus
• Oboljenja štitne žlezde
• Tuberkuloza
• Ostala zapaljenjska stanja

Veoma povišena SE(trocifrena)

• Giant cell arteritis
• Hyperfibrinogenemia (povišena koncentracija fibrinogena u krvi)
• Multipli mijelom
• Primarna makroglobulinemija
• Nekrotizirajući vaskulitis
• Reumatična polimijalgija

Snižene vrednosti SE

• Zastojna srčana slabost
• Hiperviskoznost
• Hipofibrinogenemia
• Hipoproteinemija
• Policitemija
• Anemija srpastih erotrocita

Stanja koja mogu uticati na promenu rezultata SE

• Alergiski vaskulitis
• Atriajalni miksom
• Autoimuni hepatitis
• Endometritis
• Eozinofilni fascitis
• Erizipel
• Juvenilni reumatoidni artritis
• Legionarska bolest
• Zapaljenje srčane maramice nakon infarkta miokarda itd..

Higijena usne duplje

Karijes i bolesti desni spadaju u najčešće bolesti savremenog čoveka. Glavni faktor koji dovodi do nastanka tih bolesti su naslage na zubima, tzv. plak, koje čine okruženje za delovanje mikroorganizama. Mikrorganizmi u prisutstvu šećera svojim metabolizmom stvaraju kiseline koje razaraju tvrda zubna tkiva a posledica toga je gubitak minerala i stvaranje šupljina. U nastalim šupljinama bakterije se razmnožaju i dalje razaraju tkivo, zaštićene od delovanja pljuvačke koja neutralizuje kiseline i razara bakterije, mišića jezika i obraza koji mehanički čiste površinu zuba i postupaka oralne higijene.

Zubni plak je bezbojna lepljiva masa (biofilm) koja se stvara u usnoj duplji na zubima, desnima, zubnim protezama, mostovima i drugim protetskim dopunama. Plak nije vidljiv golim okom ali se može prikazati organskim bojama (npr. ertrozin) najčešće u obliku tabletice koja se sažvače.

Efikasnost u sprečavanju nastanka karijesa podrazumeva uklanjanje ostataka hrane i naslaga sa zuba i desni, uravnoteženu ishranu bogatu vlaknima i siromašnu šećerima i poboljšavanje kvaliteta cakline preparatima fluora.

Pravilno čišćenje

Naslage se najbolje uklanjaju zubnom četkicom i pastom koja bi trebalo da sadrži fluor. Zube treba prati najmanje dva puta na dan. Najvažnije i najtemeljnije pranje treba biti uveče posle poslednjeg obroka. Jutarnje pranje je dobro obaviti posle doručka.

Zubna četkica mora biti nova, ne starija od dva do tri meseca. Pasta se nanosi na suvu četkicu i unosi u usta bez ovlaživanja. U ustima ima dovoljno tečnosti za stvaranje pene. Zubi se četkaju najmanje tri minute pazeći da se iščetkaju sve dostupne površine: obrazne, jezične i grizne površine. Dlačice četkice se usmere pod uglom od 45° prema dubljoj osi zuba, utiskuju se u međuzubne prostore i između ruba zubnog mesa i zuba. Pokreti su vibracijski i elipsodni s određenim pritiskom. četka se odvojeno gornja i donja čeljust počevši od zubnog mesa prema griznoj površini. Svako područje se četka 10 – 15 s, odnosno 10-tak pokreta četkicom. Grizne površine se četkaju pokretima napred natrag. Zadnje površine gornjih i donjih sekutića četkaju se kružnim i pokretima gore dole prednjom polovinom četkice. Posebnu pažnju treba obratiti na područje vrata zuba uz zubno meso jer su tu naslage najtvrdokornije i manje dostupne čišćenju. Tek kad su zubi temeljno očišćeni ispiraju se usta vodom. Električna četkica se preporučuje samo kao dopuna običnoj četkici. Utvrđeno je da nije efikasnija od obične četkice. Ona se može koristiti pre i posle večernjeg pranja.

Upotreba zubnog konca

četkanjem se očiste tri od pet povrišina zadnjih zuba, odnosno dve od četiri površine prednjih zubi. Da bi se očistile preostale dve površine, one sa strane, potrebno je koristiti zubni konac.
30 cm do 40 cm zubnog konca se obmota oko srednjih prstiju svake ruke, prihvati se palcem i kažiprstom, ostavljajući 3-5 cm slobodno. Palcem se konac usmerava između gornjih zuba a kažiprsitma između donjih. Konac treba uvoditi u međuzubni prostor nežno cik-cak pokretima pazeći da se ne ošteti zubno meso. Svila se obmota oko zuba i povlači gore-dole klizeći prema površini zuba i blago ispod ruba zubnog mesa. Svaki zub se ponaosob čisti neupotrebljenim delom zubnog konca.

Uspešnost pranja može se proveriti tableticama s bojama – revelatorima, koji se mogu nabaviti u apoteci. Taj test pomaže otkrivanju mesta koja se slabije četkaju u svrhu korekcije.
Parodontološki bolesnici ili nosioci fiksnih protetskih naprava – mostova trebaju koristiti i dodatna sredstva za uspešnu higijenu kao što su tzv. interdentalne četkice i vodeni tuševi.

Redovno i pravilno sprovođenje oralne higijene rezultira oralnim zdravljem – zubima bez karijesa, zdravim zubnim mesom i oralnom sluznicom. Tada su posete stomatologu uglavnom u svrhu kontrole. Ukoliko dođe do stomatoloških radova oni su trajniji a komplikacije su ređe. Sve to konačno dovodi do estetskog i funkcijskog sklada, a nije zanemariva i finansijska komponenta stomatoloških usluga.

čuvajte se ambrozije od 20. avgusta

Polen ambrozije, jedan od najopasnijih i najagresivnijih alergena koji ugrožava zdravlje sve više ljudi, oko 20. avgusta postići će visoke koncentracije u vazduhu. Zbog toga će se kod pacijenata ponovo javiti simptomi kao što su zapušen nos, otežano disanje, pojačana sekrecija iz nosa koja izgleda kao da ne može da se zaustavi.

Koncentracije polena ambrozije u vazduhu ove godine se mere na deset mernih mesta u Srbiji. Trenutno iznose oko deset polenovih zrna po kubnom metru vazduha u toku jednog dana, što su, prema rečima Mirjane Mitrović, koordinatorke programa za polen u Agenciji za zaštitu životne sredine, relativno niske koncentracije. Najviše se očekuju od 20. avgusta do sredine septembra.

Važno je ovu biljku suzbiti pre cvetanja i emitovanja polena, jer kasnije dolazi do većeg rasprašivanja polena i ugrožavanja stanovništva koji imaju problema zbog ove biljke. Agrotehničke, mehaničke i hemijske mere uništavanja moraju biti sistematske i kontinuirane u celoj zemlji, s obzirom na to da je ova korovska biljka rasprostranjena na čitavoj teritoriji. Mogu da kažem da ima pomaka na tom polju. Trenutno je u toku velika akcija uništavanja ove biljke u Novom Beogradu, rekla je za Blic Mirjana Mitrović.

Da bi se sprečile burne alergijske reakcije, lekari upozoravaju da svi alergični treba da se jave lekaru na vreme i da u dogovoru sa njim počnu da uzimaju neki od lekova na vreme.

Dr Zorica Plavšić, alergolog u Zavodu za plućne bolesti i tuberkulozu u Beogradu, napominje da pacijenti ne treba da paniče ako im se jave problemi kao što su zapušen nos, otežano disanje, pojačana sekrecija iz nosa, rafalno kijanje, svrab u nosu, očima i u grlu, kašalj, otežano disanje i napad gušenja. Treba opušteno i polako da udišu na nos, a izdišu na usta i obavezno da se jave lekaru.

Osobe alergične na ambroziju bi trebalo što manje vremena da provode u prirodi, da zatvaraju prozore ujutro i uveče kada je koncentracija polena ambrozije najviša, objasnila je dr Plavšić.

Saveti lekara:

• skloniti se od okruženja u kome raste uzročnik alergije
• ne gajiti biljke kao što su breze ili ukrasne trave
• ne kositi travu u bašti
• ne izlaziti u prirodu u sezoni cvetanja
• ići u prirodu samo kišnim danima
• ne provetravati stanove do 23 časa
• lekove uzimati redovno
• početi terapiju 10-15 dana pre povećanja koncentracije alergena u vazduhu
• ne uzimati lekove bez saveta lekara

Smanjeni unos kalorija usporava starenje

Ograničavanje unosa kalorija za 30% može usporiti proces starenja te smanjiti rizik za bolesti, sugerše dugotrajna studija sprovedena na majmunima.

U razdoblju od 20 godina pokazalo se kako životinje kojima nije bio ograničen unos kalorija imaju 3 puta veći rizik za smrt, objavio je časopis Science.

Životinje koje su konzumirale smanjeni broj kalorija imale su prosečno 50% manje izglede za obolevanje od raka, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, a imale su i manji rizik za atrofiju mozga.

Precizan biološki mehanizam odgovoran za ovakve rezultate nije identifikovan, ali istraživači veruju kako promene u metabolizmu smanjuju proizvodnju tzv. slobodnih radikala, molekula koji nanose oštećenja ćelijama, kažu američki naučnici s University of Wisconsin.

Otkriven enzim povezan sa širenjem raka

Britanski naučnici s Institute of Cancer Research identificirali su novu mogućnost zaustavljanja širenja karcinoma organizmom.

Naučni časopis Cancer Cell objavio je nalaze po kojima je enzim po imenu LOX (lysyl oxidase) ključan za širenje metastaza. Metastaza je, da podsetimo, pojava kada se patološki proces (na primer tumor) iz svog primarnog sedišta prenese na neko susedno ili udaljeno mesto u organizmu.

Veruje se da su metastaze odgovorne za 90% smrtnih slučajeva povezanih s rakom.

Istraživači veruju da će biti moguće razviti lek sposoban za blokiranje aktivnosti LOX-a pa tako i olakšati tretiranje raka.

LOX deluje u pripremi novih područja u organizmu na koja će se rak proširiti, jer u suprotnom u novoj sredini ne bi moglo doći do razvoja metastaza.

Kontrolišite pritisak integralnim žitaricama

Jedenjem većih količina integralnih žitarica može da se spreči pojava hipertenzije kod muškaraca, zaključili su stručnjaci Harvardske škole za javno zdravlje u Bostonu.

Dok se kod prerađenih žitarica odstranjuje spoljašnji omotač zrna, integralne zadržavaju i mekinje i klicu, što ih čini bogatijim mnogim nutritivnim sastojcima, podsetio je Rojters.

Bostonski tim je do zaključka o koristi od takvog zrna došao proučivši rezultate velike američke studije o zdravlju 51.529 medicinskih radnika, koji su 1986, kada je studija započeta, imali između 40 i 75 godina.

Tokom osamnaest godina praćenja, kod 9.227 ispitanika se pojavila hipertenzija. Bostonski stručnjaci su utvrdili da je kod petine ispitanika koji su prijavili najveće dnevno konzumiranje integralnih žitarica (oko 52 grama) rizik od pojave visokog pritiska bio za 19 odsto manji nego kod petine ispitanika sa najmanjim unosom integralnih žitarica (oko 3 grama dnevno).

Veza između većeg konzumiranja integralnog žita i smanjenog rizika od hipertenzije opstala je i kad su uzeti u obzir neki drugi faktori – unos voća i povrća, upotreba vitamina, nivo fizičke aktivnosti i to da li je kod ispitanika praćen nivo holesterola.

Bostonski stručnjaci smatraju da je povoljno dejstvo integralnih žitarica na održavanje normalnog pritiska, posledica i toga što su muškarci koji konzumiraju dosta takvog žita možda manje skloni da se s godinama goje.

Žene sklone riskiranju zdravlja zbog mode

Tajanstvena ljubav između žena i cipela je večna misterija, a orman pun visokih potpetica san je svake žene. U želji da izgledaju moderno i u trendu, 37 posto žena spremno je da nosi neudobnu obuću pogrešne veličine, pokazalo je najnovije istraživanje.

Prema istraživanju sprovedenom u Velikoj Britaniji, čak četiri žene od njih deset priznale su da će kupiti cipele iako su im neudobne.
čak 37 posto žena će trpeti neudobne cipele samo kako bi bile u trendu i imale it cipele sezone. Strast za cipelama ne muči samo žene. Pokazalo se da su i muškarci skloni da kupe neudobne cipele, njih čak 17 posto potvrdilo je da kupuje obuću neprimerene veličine samo zato što im se sviđa.

Istraživanje sprovedeno na uzorku od 2000 ispitanika pokazalo je i da čak 80 posto žena trpi neku vrstu bolova izazvanu neudobnom obućom. Kurje oči, žuljevi, bolni zglobovi i urasli nokti samo su neki od poduže liste problema koji ih muče.

Uprkos tome, čak četiri žene od njih deset nikada nije zatražilo pomoć doktora za neki od tih problema, pokazalo je istraživanje koje je provelo Društvo pedikira i ortopeda.

Mnogi od nas teško odolevaju napasti da kupe obuću koja je zadnji krik mode, pa makar ona bila neudobna i nezdrava za nošenje. Ali ne smemo smetnuti s uma da će nas neudobna obuća sigurno koštati neprijatnosti i bolova i da ona predstavlja rizik za zdravlje, upozorila je Lorraine Jones iz Društva pedikira. To ne znači da ne bismo smeli da nosimo moderne cipele, već da bi svojim nogama trebalo naći pravu veličinu i odmor i potražiti stručnu pomoć kad god imamo neki problem.

Sok od cvekle povećava fizičku izdržljivost

Britanski naučnici s University of Exeter utvrdili su da konzumacija soka od cvekle povećava izdržljivost i omogućava produžavanje fizičkih vežbi za 16%.

Journal of Applied Physiology objavio je kako nitrati prisutni u cvekli dovode do smanjenja potrošnje kiseonika u sklopu fizičkih napora, pa su stoga povezani s manjim gomilanjem umora pri vežbanju.

Nalazi prikupljeni od 8 ispitanika starosti između 19 i 38 godina, pokazuju kako je pozitivan uticaj dnevnog unosa pola litre soka od cvekle izraženiji od onog kojeg je moguće postići redovnim fizičkim vežbanjem.

Ranija istraživanja su već pokazala kako sok od cvekle može da dovede do snižavanja krvnog pritiska.

O depresiji

Depresija će prema podacima Svetske zdravstvene organizacije do 2020. godine postati vodeći uzrok smrti i onesposobljenosti u ženskoj populaciji, a posle kardiovaskularnih oboljenja drugi uzrok smrti u celokupnoj populaciji. Oko 450 miliona ljudi u svetu boluje od depresije, a više od dve trećine samoubistava izvrše osobe osobe koje se nalaze u teškoj depresiji. U Srbiji minimum 250.000 ljudi ima neki od simptoma depresije: neraspoloženje koje traje nedeljama i mesecima, nemogućnost odlaska na posao i obavljanje osnovnih dnevnih aktivnosti, nedostatak sna, povremeni ili stalni strah.

Kao niz psihofizičkih poremećaja depresija je stanje koje karakteriše poremećaj raspoloženja. Potištenost, tuga, nervoza, iscrpljenost i umor, svaki čovek se ponekad ovako oseća, ali ovakvo raspoloženje prođe za nekoliko dana. Depresija je mnogo više od žalosti i očaja, ona traje najmanje nedelju dana i potpuno preuzima kontrolu nad životom. Utučenost je prisutna većinu vremena, a sve stvari koje su obično podizale raspoloženje više nemaju pozitivan uticaj. Kod čoveka koji pati od depresije može se promeniti način razmišljanja. Svet se vidi drugačije, obično u negativnom svetlu, utiče na porodični i profesionalni život, tako da može da prouzrokuje socijalnu izolaciju. Može da se krije iza osećaja iscrpljenosti, a često je maskirana drugim smetnjama, kao što su hronična anksionznost ili poremećaj u ishrani.

Uzroci depresije

Depresivno stanje se može javiti usled samoće, teške bolesti, nakon gubitka drage osobe, teških uslova života, smanjenog kretanja, a takođe može biti posledica genetskog nasleđa. Kako tačno nastaje nauka do danas nije uspela da objasni. Prema najnovijim teorijama smatra se da je pojava depresije povezana sa smanjenjem aktivnosti nekih neurotransmitera, serotonina, noradrenalina i dopamina koji imaju prirodnu antidepresivnu funkciju. Drugi bitan faktor za nastanak depresije je prekomerno lučenje stresnih hormona, poput kortizola. Izloženost hroničnom stresu menja funkciju mozga, tako da se mnoge depresije mogu objasniti akumulacijom štetnog delovanja stresa.

Osnovni simptomi depresije:

– nedostatak životne radosti, intenzivna tuga, samosažaljenje, napadi plača

– strah, nemir, zabrinutost, strepnja

– osetljivost ranjivost, razdražljivost

– usamljenost, bezvoljnost

– oslabljena koncentracija i poremećaj pamćenja

– nesanica ili velika potreba za snom

– umor, iscrpljenost, manjak energije

– značajno smanjen ili povećan apetit

– somatski bolovi koji nemaju fizičke uzroke

– želja i razmišljanje o smrti ili planiranje samoubistva

Lečenje

Prvi korak u lečenju depresije je pravilno postavljanje dijagnoze. Dijagnozu depresije nije teško postaviti, jer se vrlo jednostavno na osnovu razgovora sa pacijentom može proveriti koje simprome ima i koliko dugo. Uzalud je očekivati da će depresija sama proći snagom volje i pozitivnim mišljenjem. To se događa retko, jer upravo su volja i optimizam nestali kod bolesnika, a on je nemoćan da ih povrati. Najvažnije je da se pacijent na vreme javi lekaru opšte prakse, koji će proceniti da li je potrebno konsultovanje sa psihijatrom i koja će se terapija primeniti – da li antidepresivi, psihoterapija ili oba pristupa. Za lečenje depresije koriste se antidepresivi nove generacije, među kojima je citalopram, lek sa kojim je lečenje depresije postalo uspešnije, jednostavnije i sa manje rizika.

Podstičite decu da samostalno jedu

Navike i ponašanje dece za vreme jela su bitan aspekt pravilne ishrane.

Pravilne navike se stiču još u uzrastu odojčeta. U ovom uzrastu treba pažljivo pratiti signale koje šalje beba. Ovi signali često mogu biti nejasni roditeljima, na primer roditeljima može biti nejasan način na koji beba ispoljava glad, što može dovesti do vezivanja negativnih iskustava bebe za obrok.

Takođe, neka druga negativna iskustva koje je dete imalo prilikom jela (bol, povraćanje, gušenje) mogu rezultirati u odbijanju hrane dugo vremena nakon otklanjanja problema. Tada se stvara “začarani krug” – dete zbog negativnih senzacija odbija hranu, roditelji zbog toga vrše pritisak na dete, što dovodi do još jačeg odbijanja hrane. Ovaj oblik poremećaja treba suzbiti prekidanjem ovog lanca, promenom ponašanja roditelja koji bi trebalo da shvate problem i pomognu detetu da stekne pravilne navike vezane za ishranu.

Podstičite decu da samostalno jedu

U periodu dohranjivanja, deca postepeno ispoljavaju želju da se sama hrane i često odbijaju pomoć roditelja. Roditelji treba da podstiču decu da se samostalno hrane, jer je to veoma važan korak u razvoju njihove samostalnosti i samopouzdanja. Deca vole da se igraju hranom, da je razbacuju oko sebe. Sprečavanje ove igre, kao i sprečavanje želje da se dete samo hrani, izaziva suprotan efekat i dovodi do toga da će vam se mališan mrštiti na bilo šta što mu ponudite za jelo.

Dobra navika je zlata vredna

Za vreme obroka dete treba da sedi udobno u svojoj stolici, za stolom, zajedno sa ostalim članovima porodice. Poželjno je isključiti radio i televiziju i voditi razgovor o stvarima koje interesuju dete. Dete treba da ima dovoljno vremena za jelo, ono jede sporije nego odrasli.

Broj obroka je individualno različit. Veliki broj dece se rano, već krajem prve godine života, navikne na tri glavna obroka dnevno – doručak, ručak i večeru.

Radi stvaranja dobre navike, obroke treba davati u približno isto vreme svakoga dana. Između obroka daje se užina, pre i poslepodne (voće, sok, keks). Ukoliko užina smanjuje apetit za naredni obrok, treba je izbaciti. Ne preporučuje se obilan obrok pred spavanje da bi dete duže spavalo u toku noći.

česti uzroci poremećaja u ishrani su: odvajanje deteta od roditelja, potištenost (depresija) roditelja, traume roditelja (zlostavljanje…). U tim slučajevima, efikasno lečenje podrazumeva rad i sa decom i sa roditeljima.

Ovaj tekst je preuzet iz UNICEF-ove brošure “Životne poruke o zdravlju majke i deteta”.