уторак, јул 22, 2025
Blog Stranica 1946

Polomljen nožni prst

Svaki nožni prst se sastoji iz nekoliko kostiju. Jedan ili viš nožnih pstiju se može polomiti usled povrede stopala ili prstiju. Najčešće se prsti mogu polomiti usled udara u neki čvrst predmet ili usled pada nekog teškog predmeta na nogu. Ponekad je ovakva povreda moguća usled nekog ponavljanog i pedugo izvedenog pokreta u sportu – ovakve povrede se zovu stresne frakture.

Simptomi po kojima se može znati da je nožni prst polomljen:

– Posle povrede javlja se jak bol ili ukočenost, takođe može da pomodri koža polomljenog prsta. Prst takođe može da izgleda iskrivljeno ili deformisano ukoliko se pomeri polomljena kost. Hod je bolan, pogotovo ako je polomljen veliki prst.

– Bolno je i nošenje obuće ili povređeni ima osećaj da mu je ona preterano uska.

– Lekar može rengenom da snimi povređeni prst ali to obično nije potrebno ako je polomljen neki manji prst.

Neki drugi problemi se mogu pojaviti kao rezultat ovakve povrede: može se pojaviti krvni podliv ispod nokta – hematom, ukoliko je preterano velik lekari treba da ga otklone koristeći malu rupicu na noktu, ako je suviše velik onda treba odstraniti nokat.

Veoma retko prelom može da bude otvoren – kada polomljena kost probije kožu, u tom slučaju potrebno je pažljivo čišćenje rane i eventalno uzimanje antibiotika da bi se sprečila infekcija. Ponekad je u takvim slučajevima potrebna operacija.

Posledica koje su moguće kasnije:

-Kada zaraste polomljena kost moguć je povremen atritičan bol, ukočenost prsta ili njegova deformisanost.

Ponekad, prelomljena kost ne zaraste kompletno ili zaraste ukrivo, najčešće nije potrebno popravljati ovakav deformitet.

Lekaru se treba obratiti ukoliko ne prolazi bol i posle uzimanja lekova protiv bola, ukoliko se javi novo crvenilo ili otvorene rane u blizini polomljene kosti, ukoliko utrnu prsti, ukoliko koža dobije modru boju.

Posle povrede dobro je otići lekaru, retko se prave rengenski snimci. Odmah posle povrede ono što možete da uradite kod kuće je: da dignete nogu iznad nivoa srca tako što će te leći i staviti povređeno stopalo na jastuk. Bol najčešće prati oticanje povređenog prsta a ako je izdignete smanjiće te i oticanje i bol.

Stavite led u plastičnu kesu i stavite je iznad povrede 15 do 20 minuta i to na svakih 1 do 2 sata prvi dan posle povrede. Između kože prsta i leda stavite peškir da bi ste zaštili kožu.

Odmarajte se i izbegavajte svako dugo hodanje i stajanje. Izbegavajte prilikom hoda prebacivanje cele težine tela na povređeni deo stopala.

U zavisnosti od mesta preloma i intenziteta povrede moguće je da će prst trebati da bude namešten i stavljen u udlagu. Ukoliko se radi o otvorenom prelomu neophodna je vakcina protiv tetanusa i antibiotici, kao i lekovi protiv bola.

Najbolja Atkinsova dijeta

Prema najnovijoj studiji žene koje drže Aktinsovu dijetu gube dva puta više kilograma u poređenju sa onima koje drže tri druge popularne dijete.

Mnogi lekari i dijetetičari uključujući i tim stručnjaka koji je vodio ovu komparativnu studiju su bili skeptični ili potpuno negirali uspešnost Aktinsove dijete koja podrazumeva veoma mali unos ugljenih hidrata. Ono što su smatrali vrednim u ovakvom načinu ishrane je drastično smanjivanje unosa rafiniranih ugljenih hidrata kao što su beli hleb i bezalkoholna pića.

Naučnici su upoređivali 4 popularne dijete: Atkinsovu koja je u odnosu na druge preporučivala najniži unos ugljenih hidrata, Zone dijetu koja takođe preporučuje manji unos ugljenih hidrata, bazirana na odnosu 40:30:30 ugljenih hidrata, proteina i masnoća, LEARN dietu koja zastupa smanjenje unosa masnoća u korist povećanog unosa ugljenih hidrata i Ornišovu dijetu koja preporučuje veći unos ugljenih hidrata i veoma ograničen-nizak unos masnoća.

Nasumice je odabrano 311 ispitanica, koje su htele da smanje prekomerne kilograme, u menopauzi i nisu bolovale od dijabetesa. Podeljene su u grupe od kojih je svaka sledila jednu od ovih dijeta. Tokom 10 meseci kontrolisana je njihova težina i metabolizam.

Žene koje su pripadale grupi koja je sledila Atkinsovu dijetu su u proseku izgubile 4,7 kilograma u odnosu na 2,5 grupe koja je sledila LEARN dijetu, 2.1 kilogram iz grupe koja je sledila Ornišovu dijetu i 1,6 kilograma iz grupe koja je držala Zone dijetu.

Žene koje su sledile Atkinsovu dijetu su takođe imale najveće poboljšanja što se tiče količine holesterola u krvi i sniženje povećanog krvnog pritiska.

Neki od stručnjaka su bili zabrinuti zbog pretpostavke da će dijeta koja sadrži malu količinu ugljenih hidrata a bogata masnoćama izazvati povećanu koncentraciju holesterola, što će povećati rizik od srčanih oboljenja, međutim ova studija je pokazala da nije bilo mesta ovakvim pretpostavkama.

Ovakvim rezultatima istraživanja suprostavio se Dr Barry Sears, koji je stvorio Zone dijetu, govoreći da eksperiment nije vođen u strogo kontrolisanim uslovima i da učesnice nisu strogo poštovale pravila Atkinsove dijete.

Autor studije Dr. Gardner je izjavio u odbranu zaključaka svoje studije da zaista ispitanice nisu tako strogo pratile koncept Aktinsove dijete ali da ova dijeta najbolje deluje zbog jednog vrlo prostog pravila a to je da potstiče smanjeni unos rafiniranih ugljenih hirata kao što je šećer, belo brano a potstiče veći unos vode. Kada ljudi zamene zaslađena pića vodom generalno ne unose više hrane, čime smanjuju unos nepotrebnih kalorija.

Polipi

Polipi su benigni izraštaji koji se formiraju na membranama sluznica. Najčešće se pojavljuju u nosu ali se mogu pojaviti na glasnim žicama, donjem delu interstinalnog trakta. Kada se pojave oblika su suze ali kako se razvijaju dobijaju grozdast oblik privezani za sluzokožu peteljčicama. često njihova pojava nije praćena nikakvim simptomima ali sa njihovim rastom i umnožavanjem je moguće veće stvaranje sluzi i krvarenje.

Polipi u nosu – kada se suviše razviju mogu da blokiraju disanje, izazovu da kada govorite zvučite kao da govorite kroz nos i može da utiče na smanjeni osećaj za mirise. Mogu dugo da postoje u nosu a da ne prouzrokuju nikakve simptome. Ukoliko stvaraju probleme mogu se lečiti anti-zapaljenskim lekovima kao što su stereoidi (glukokortikostereoidi) u obliku sprejeva za nos. Polipi se iz nosa mogu otkloniti operativno pod lokalnom anestezijom ali se nažalost kod većine ljudi pojavljuju nakon par godina.

Polipi na glasnim žicama – prouzrokuju promuklost, dublji ton glasa. Premda uzrok nije poznat češće se javlja kod pušača, ljudi koji pate od ezofagijalnog refluksa ( bolest kod koje se dodiruju jednjak i želudac, pa se hrana iz želutca delimično vraća u jednjak) i hipotiroidoze. Slične promene izazivaju i čvorići na glasnim žicama koji takođe predstavljaju benigne izraštaje ali se najčešće javljaju kod ljudi koji profesionalno koriste svoj glas kao što su pevači. Polipi na glasnim žicama se otklanjaju lokalnom operacijom.

Polipi se mogu pojaviti na sluzokoži debelog creva. Veoma se često javljaju pogotovo sa godinama. Adenomatozni polipi su kancerogeni i od svih polipa debelog creva javljaju se u 75% slučajeva, zato je posle 50 godine potreban i povremen pregled creva i ukoliko se uoče hirurško otklanjanje polipa. Za sada je poznato da ishrana bogata masnoćama i siromašna biljnim vlaknima čini osobu sklonijom pojavi polipa i raka debelog creva. Zaštitnici creva su brokuli i karfiol kao i vitamini C i E. Polipi u debelom crevu često ne izazivaju nikakve simptome sem ako se ne namnože kad mogu da izazovu bolove i krvarenje.

Polipi na materici se ravijaju u endometrijumu i mogu da budu veliki nekoliko milimetra ali mogu da formiraju masovne polipe veličine loptice za golf. Polipi koji se razvijaju u blizini falopijeve tube mogu da izazovu probleme u sposobnosti da žena zatrudni. Polipi se mogu pojaviti u bilo kom periodu života ali se češće javljaju kod žena u 40-tim i 50-tim godinama života. često ih ne prate nikakvi simptomi ali su moguće neredovne menstroacije različitog intenziteta, krvarenje izneđu menstroacija, intenzivna krvarenja tokom menstroacije. Kod žena u menopauzi se mogu javiti veoma blaga krvarenja. Otklanjaju se hirurškim putem.

Suviše soli nije dobro za zdravlje

So je mineral koji se nalazi i naziva se natrijum hlorid. Našem organizmu je potreban natrijum kako bi normalno funkcionisao, jer pomaže u održavanju ispravnog nivoa tečnosti, igra i glavnu ulogu u prenošenju električnih impulsa do nerava i pomaže ćelijama da apsorbuju nutritijente.

Zašto je previše soli štetno?

Kada je nivo hlorida u organizmu visok kod odraslih, dolazi do zadržavanja tečnosti u organizmu pa raste zapremina tečnosti.

Mnogi naučnici ne veruju da je ovaj proces povezan sa povišenim krvnim pritiskom koji je opet povezan sa koronarnim oboljenjima.

Ipak ukoliko velika količina tečnosti cirkuliše kroz krvne sudove mozga veća je mogućnost da će doći do slabljenja zidova krvnih sudova koji mogu da puknu izazivajući moždani udar. Slično je i kod srca. Puno je mogućih uzroka hipertenziji pa neki od naučnika odbijaju da so igra značajnu ulogu u njihovom nastanku.

Odrasli mogu da izbace višak soli preko bubrega i urina ali bebe nemaju mogućnost da izbace veće količine soli jer im bubrezi nisu dovoljno razvijeni, pa ako uzimaju hranu odraslih ako su 4 meseca stari višak hlora izaziva oštećenje bubrega, jetre i mozga, tako da bebe ispod 4 meseca smeju da piju samo mleko, bilo majčino ili veštačko za taj uzrast.

Koliko soli treba da unosimo?

Odrasli bi trebalo da unose 6g soli dnevno, prosečno ljudi unose 10g dnevno. Eksperti smatraju da kada bi se dnevno unošenje soli svelo na preporučene mere sprečio bi se veliki broj srčanih i moždanih udara.

Glavni izvor soli su dijetalni proizvodi, prerađena hrana i dodavanje soli u jelo tokom kuvanja. Meso i proizvodi od mesa i hleb su često bogati solju. Prerađevine sadrže 75% soli od one koju treba ukupno uneti tokom dana. Tokom proizvodnje prerađevinama se dodaje so zbog ukusa ali i kako bi se zaštitil od kvarenja. Hlor se nalazi u aditivima kao što je monosodijum glutamat i u sodi bikarboni.

Male količine hlora se prirodno nalaze u svakodnevnim namirnicama kao što su riba, jaja, meso ali ne posoljene ove namirnice sadrže svega 10% do 15% od dnevnih potreba.

Kako smanjiti unos soli?

Postoji 4 glavna načina da se smanji unos soli:

– Ne mojte da solite jelo kada je servirano

-Birajte namirnice sa smanjenom količinon soli

– manje konzumirajte prerađenu hranu

-jedite voće i povrće koje sadrže kalijum koji balansira efekat soli na organizam.

Ukoliko čitate sastav namirnica uočiće te da oni obično navode sadržaj hlora, da bi ste saznali koliko soli sadrže ovaj broj pomnožite sa dva.

Seboroični dermatitis

Seboreja je često, hronično oboljenje koje se pojavljuje na delovima kože gde se nalaze velike masne žlezde – na sredini lica, iza ušiju i najčešće na čelu i kosmatom delu glave. Na tim delovima koža je masna, peruta se i javlja se crvenilo. češće je kod muškaraca i javlja se kod beba i ljdi između 30 i 60 godina.

Tačan uzrok seboreje nije poznat. Kod male dece može biti povezan sa hormonalnim promenama i najčešće nestaje u pubertetu. Uzročnik može da bude i gljivica malasezia koja se normalno nalazi na koži u malom broju ali se dešava da se namnoži što uzrokuje probleme na koži. Seboroične promene se često javljaju uz neurološke probleme kao što je Parkinsonova bolest ili epilepsija, razlog povezanosti ovih oboljenja nije poznat.

Periode sa intenzivnim simptomima – crvenilo i znaci zapaljenja, masni i perutavi predeli, najčešće na kosmatom delu glave, središnjem delu lica, oko ušiju, grudima i preponama, smenjuju periodi kada se svi ovi simptomi povlače.

Dijagnoza se postavlja na osnovu vizuelnog pregleda, gde je potrebno samo razdvojiti je od ekcema, psorijaze ili rozacee.

Način lečenja seboreje zavisi od mesta koga je zahvatila i uzrasta pacijenta. Ne postoji lek, tretman je samo usmeren na stišavanje simptoma i smanjenje njene učestalosti.

Seboreični dermatitis koji je lociran na kosmatom delu glave se najčešće tretira šamponima koji sadrže salicilnu kiselinu ( X-Seb, Scalpicin), neki se uzimaju uz recept kao preparati na bazi selenium sulfida ili cinka. Ovi se šamponi mogu koristiti 2 puta nedeljno. Tokom korišćenja ovih šampona treba ih utrljati na glavu i ostaviti da odstoje 5 minuta kako bi imali dejstvo. Ukoliko šamponi ne deluju lekar može prepisati i steroidni losion, koji se koristi dva puta dnevno pored šampona. Seboreja kože se ublažava steroidnim losionima.

Seboreja kože glave kod beba i male dece se tretira mnogo blažim preparatima nego kod odraslih. Za početak treba pokušati sa blagim dečijim šamponima i blagim četkanjem bebine glave mekom četkom, dobra je i blaga masaža kosmatog dela bebine glave sa mlakim maslinovim uljem. Ukoliko ovo ne pomogne treba konsultovati lekara o korišćenju nekog šampona koji može sadržati male količine katrana ili 2% ketokonazol.

čemu vitamini i minerali i kako ih uzimati u dovoljnoj količini

Vitamini i minerali jačaju imuni sistem, podržavaju normalan rast i razvoj i pomažu ćelijama i organima da obavljaju svoj posao. Npr. u šargarepi ima dosta karotenoida koga organizam pretvara u vitamin A koji sprečava probleme sa očima. Vitamin K ubrzava prestanak krvarenja i pomaže kod bržeg zarastanja posekotina .

Raznovrsna ishrana je najbolji način za zadovoljavanje dnevnih potreba u mineralima i vitaminima.Treba obratiti pažnju da dnevni obroci budu izbalansirani u ugljenim-hidratima, proteinima, masnoćama i kalorijama, tako da je uvek dobar izbor sveže voće i povrće, neglazirane žitarice, mlečni proizvodi sa smanjenom količinom masnoća, krta mesa, riba, meso od živine.

Vitamini se dele u dve kategorije – rastvorljive u masnoći i rastvorljive u vodi. Vitamini rastvorivi u masnoćama su – A, D, E i K i mogu se skladištiti njihove rezerve u telu. Vitamini rastvorivi u vodi su vitamin C i B kompleks, oni se ne mogu skladištiti, sav višak koji se unese i ne upotrebi izbacuje se iz organizma, tako da ih je potrebno svakodnevno unositi.

Minerali su neorganske materije za razliku od vitamina i potiču iz zemlje i vode a apsorbuju ih biljke i životinje. Organizmu su potrebni neki minerali u većim količinama kao što je kalcijum a drugi kao što je hrom, bakar, jod, selen i cink se u organizmu nalaze u tragovima pa su potrbne veoma male dnevne količine.

Iako svakodnevno unosimo vitamine i minerale putem namirnica, neke namirnice ih sadrže u većim količinama od drugih. često smo bombardovani podatcima šta treba da jedemo i u kojim količinama, pa je često teško snaći s….. pogledajte kojih vitamina i minerala ima najviše u kojim namirnicama.
Vitamina A ima najviše u jagnjećoj đzigerici, puteru i margarinu, B1 u pšeničnim klicama, kornfleksu, brazilskom orahu, vitamina B2 u kornfleksu, bademima i misliju, vitamina B3 u kikirikiju, čuretini i piletini, kornfleksu, B6 u kornfleksu, misliju i orasima, vitamina B12 u sardinama u ulju, živim ostrigama, soku od paradajza. Vitamina C u jagodama, peršunu, vitamina D ima u margarinu, kornfleksu, vitamina E u suncokretovom ulju, orasima, bademima, kikirikiju. Kalcijuma u sardinama, mlečnim proizvodima, bademima, gvožđa ima najviše u kornfleksu, sočivu, bademima, magnezijuma u bademima, kikirikiju, selena u kuvanim jajima, sočivu, cinka u govedini, kikirukiju.

Da li vašom ličnošću dominira desna ili leva strana mozga?

Verovatno niste razmišljali da li vašom ličnošću dominira leva strana mozga pa ste analitični, matematički precizni i doslovni ili desna polovina mozga pa pamtite vizuelno i naklonjeni ste umetnosti. Da li ovakva razlika uopšte može da se napravi?

Profesor Michael Saling kaže da se sada sa sigurnošću može reći da govor kontroliše leva hemisfera mozga dok se prostorno razmišljanje ili prepoznavanje lica kordinira iz desne hemisfere mozga. Kada se govori o sposobnosti rasuđivanja obe hemisfere rade saglasno jedna sa drugom.
Svaka komponenta spoznaje ima svoje komponente i u desnoj i u levoj strani mozga. Kako bi se izbeglo takmičenje između leve i desne polovine mozga postoji podela posla između ove dve hemisfere.

Mnoge publikacije se već od 70-ih godina pokušavaju da objasne tajne kreativnosti koje potiču od desne hemisfere mozga. Filozof Karl Popper i dobitnik Nobelove nagrade neuro-hirurg John Eccles, autor knjige Ličnost i njegov mozak opisali su desnu hemisferu mozga kao podređen-manje vredan deo mozga. Leva strana mozga se dugo smatrala dominantnom sverom mozga, odgovorna za jedinstvenu ljudsku sposobnost – govor i zbog toga našu samosvesnost. Shodno tome postojale su i rasprave o tome da je veći deo ljudi desnoruk zbog toga što se moć govora nalazi u dominantnoj levoj hemisferi, što u slučaju levorukuh ukazuje da centar za govor ne mora biti uvek u levoj hemisferi mozga.

Pre par godina prikazan je slučaj jedne devojčice kod koje je u jednoj polovini mozga bila ogromna površina ispunjena tečnošću i nije funkcionisala. Roditeljima je predložena operacija kojom bi se otklonio ovaj deo mozga i stavljeni su pred teško pitanje da li će njihova ćerka biti ista ličnost posle operacije, i da li će njena ličnost biti prepoznatljiva. Operaciju je izvršio tim hirurga koji su odstranili nekorisne delove mozga. Sličnu operaciju je preživeo dečak, kome je odstranjen veći deo desne hemisfere mozga. Oba deteta su se uspešno oproravila posle operacije. Ovo je nametnulo pitanje kako ličnost može da ostane ličnost i u slučajevima kada nedostaje čitava polovina mozga, kako samo polovina mozga može da kontroliše čitav um, da li nam je zaista potrebno toliko neurona i sinapsa da bi smo bili ljudi? Da li ako ljudi mogu da funkcionišu bez polovine sive mase, znači da je priča o podeli funkcija između leve i desne hemisfere tek nešto više od popularne mitologije. Ne u potpunosti, odavno se zna da su neke funkcije mozga lokalizovane isključivo u levoj ili desnoj hemisferi mozga (koje međusobno komuniciraju preko mostova koji primaju i šalju različite senzorne informacije).

Neurolog Roger Sperry je dobio Nobelovu nagradu za dokazivanje da leva i desna hemisfera imaju određene funkcije ali se međusobno dopunjuju. Priliku za ovo je imao kod pacijenta kod koga su hirurškim putem odstranjeni mostovi između desne i leve hemisfere (što je takođe vrlo redak postupak ali se primenjuje kod ljudi sa teškim oblikom epilepsije). U eksperimentima je pokazano da ako slike i reči dolaze sa leve strane, pacijent nije mogao da ih objasni i preduzme zahtevanu akciju jer je nedostajala vaza sa desnim verbalnim delom mozga kako bi leva pokrenula akciju sa smislom. Ovo je ukazalo na činjenicu da desna hemisvera mozga vidi objekat i upućuje levu stranu na korektnu akciju, bez ove veze takve akcije nisu imale smisla za pacijenta. U slučajevima dece, njihovo normalno funkcionisanje bi se moglo objasniti pretpostavkom da u fazi razvoja nervnih ćelija i mozga neki neuroni mogu da preuzimu funkciju onih koji nedostaju .

Ostale oblasti u kojima hemisfere igraju specifičnu ulogu još nisu otkrivene, ali skorije studije pokazuju da bi leva hemisfera mogla da bude odgovorna za osećaj sreće i funkcionisanje imunog sistema. Eksperimentom je bila obuhvaćena grupa ljudi koja nikada ranije nije meditirala, pohađali su dvomesečni kusrs meditacije a rezultat je bio značajno povećanje aktivnosti frontalnog dela leve hemisfere mozga što je vodilo ka smanjenju anksioznosti kod isptanika, takođe imuni odgovor na vakcinu protiv gripa je takođe bio mnogo snažniji.

Ljudi sa većom aktivnošću prednjeg dela korteksa leve hemisfere su mnogo srećniji ljudi, skloni pozitivnom raspoloženju. Zanimljivi su i podatci da ljudi koji su imali operaciju na levoj hemisferi mozga su mnogo skloniji infekcijama, što ukazuje na značajno smanjeno funkcionisanje imunog sistema, za razliku od onih kod kojih je hirurški zahtav urađen na desnoj hemisveri mozga, koji su pokazali daleko veću otpornost.

Iako razni primeri iz medicine pokazuju da bi smo mogli da živimo bez velikog dela jedne od hemisfera ipak interakcija između obe hemisfere mozga nas čini potpunom ličnošću.

ZIMSKI ZAŠTITNICI

Naranca – citrus aurantium

Naranca je voce toplog južnog podneblja. Ima više vrsta naranci, a razlikuju se po velicini, boji i kakvoci. Uz limun, najviše je korišteno citrusno voce. Koristi se kao svjež plod, u sokovima, sirupima, napicima, koncentrirana, u džemovima, bombonima i drugim konditorskim proizvodima kao aroma.

Sadržaj ploda narance razlikuje se po boji ploda, ovisno da li je narancino meso žuto ili crveno, u malim odstupanjima: sadržaj vode i bjelancevina je isti, 86 g vode i 0.8 g bjelancevina, 2 g biljnih vlakana, a sadržaj ugljikohidrata nešto je veci u crvenoj naranci – 9.3 g, a u žutoj 8.5 g, crvena naranca sadrži 0.3 g masnih ulja. Energetska vrijednost žutog mesa u 100 g iznosi 146 kJ (35kcal), a crvenog mesa 172 kJ (41 kcal). Sastav vitamina razlikuje se: crvena naranca sadrži 426 g, žuta 50 g, dok je sadržaj vitamina grupe B, folne kiseline i vitamina C podjednak. Sadržaj minerala podjednak je: dosta kalija 200 mg, 49 mg kalcija, fosfor, magnezij, željezo, cink, bakar. Koristi se i narancina kora, samo ako nije prskana pesticidima i drugim kemijskim sredstvima. U kori narance nalaze se ljekovito etericno ulje, tanini, gorke tvari, hesperidin, karotini (beta-karoten 250 mg) i vitamina C 130 mg. Energetska vrijednost kore je 235 kJ (56 kcal). Kora pomiješana s drugim biljkama, obicno šipkom, pije se kao aperitiv.
Od narance se koriste plod, cvijet, list i kora. U narodnoj medicini koristi se za sniženje temperature i uklanja nadutost, a nekada je korištena i protiv crijevnih glista. Lišce se koristilo za sniženje tjelesne temperature i pospješenje znojenja. Caj od cvjetova narance koristio se kao sredstvo za smirenje i protiv nesanice.

Caj od cvijeta narance obicno se miješa s drugim lijekovima – hmelj i maticnjak, u jednakim omjerima (po jednu žlicu), prelije s pola litre kipuce vode, ostavi da odstoji 5 minuta, procijedi i pije dva puta na dan, a protiv nesanice navecer jedna šalica.
MANDARINA ima slican sastav kao naranca, ali sadrži manje vitamina C. Za razliku od narance, lako se ljušti. Uglavnom se jede u svježem stanju, a i preraduje se u sokove, koncentrate, razne deserte, za izradu likera i sl.

KLEMENTINA ima vrlo tanku glatku koru i nema sjemenki.

Limun – citrus limonium

Limun je citrusno voce tropskog i mediteranskog podneblja. Plod je žutog jajastog oblika, kiselog okusa, ugodnog osvježavajuceg mirisa. Podrijetlo je limuna iz tropske Azije.

Plod limuna sadrži 91% vode, 3% ugljikohodrata, 1.9% biljnih vlakana, pektin, terpen, kalcijev oksalat, citrate, organske kiseline. Energetska vrijednost u 100 g je 50 kJ (12 kcal). Od vitamina, sadrži u malim kolicinama vitamine grupe B, vitamina C 40 mg. Svježi sok sadrži 7 g folne kiseline. Od minerala, sadrži dosta kalija – 150 mg te fosfor, kalcij, natrij i vrlo malo željeza. Kora ploda sadrži glikozide, etericna ulja, hesperidin. Limunova aromaticna kora suši se i koristi kao dodatak za kolace i nadjeve ako plodovi nisu prskani pesticidima i slicnim kemikalijama.

Limun se koristi, u prehrani kao dodatak jelima i napicima, te u industriji i kozmetici.

Industrijskom preradom, iz kore i soka dobiva se limunovo ulje, limunska kiselina i limunov sok. Limunska kiselina ima antimikrobni ucinak i u širokoj je upotrebi u prehrambenoj industriji kao aditiv.

Narodna medicina dala je limunu vece znacenje nego što tvrdi službena medicina. Koristi se kod povišene temperature, groznice, kao sredstvo za osvježenje, kod glavobolje, ujeda insekata, za bolji rad jetre i žuci i sl.

Popularni osvježavajuci napitak, omiljen pogotovo ljeti, jest limunada.

Popijemo li svako jutro prije jela, sok od pola limuna u caši mlake vode to oslobada organizam od otrova i povecava prirodnu otpornost organizma.

Grejp – citrus paradisi

Uz limun i narancu, najviše se koristi grejp. Plod je drveta citrus paradisi, intenzivne žute boje, po velicini veci od narance, gorko-kiselog okusa, socnog mesa, karakteristicnog mirisa. Jede se svjež ili se cijedi sok, a preraduje se u džem, sok, žele, napitke, stavlja u bombone i vino.

Razlikuje se bijeli i crveni grejp, koji je sladi. Plod sadrži 91 g vode, 7 g ugljikohidrata, 1.4 g biljnih vlakana. Energetska vrijednost grejpa u 100 g je 117 kJ (28 kcal). Zbog niske energetske vrijednosti pogodan je kod osoba koje su na dijeti. Sadrži male kolicine vitamina grupe B, 40 mg vitamina C, a od minerala 150 mg kalija, 15 mg kalcija, 10 mg magnezija te fosfor, željezo, cink i bakar.

10 saveta za zdravu ishranu

Jednostavn odgovor na pitanje, Koji je najbolji nacin za mrsavljenje? je: jedite zdravu hranu u odgovarajucim kolicinama u pravo vreme. Pravilna ishrana je jedini pravi put da se snabdete sa dovoljno energije, oslabite, ocuvate imunitet i izgledate zdravo.

Pridrzavajte se ovih saveta:

1. Potrudite se da poboljsate svoje navike u ishrani. Uvek imajte na umu da ono sto jedete i pijete direktno utice na Vas izgled i kako se osecate.

2.Kupujte voce i povrce. Trudite se da izbegnite kupovinu raznoraznih grickalica, ako ih budete imali u kuci teze ce te im odoleti.

3.Koncentrisite se da jedete zdravu hranu, bogatu vitaminima i mineralima umesto da zadovoljavate glad visokokalorijskim, bezvrednim secerlemama. Vas organizam je savrsena masina kome je potrebna kvalitetna hrana kako bi dobro funkcionisao.

4. Pokusajte da izbegnete unosenje dodatnih kalorija pijuci gazirana pica, vestacke sokove,energetska pica. Unosenjem velike kolicine kalorija dobijate na tezini bez obzira da li su one poreklom iz hrane ili pica.

5. Nemojte da postanete zrtva dijete. proteini, masti biljnog porekla i td. vas ne cine debelim. Unosenjem vise kalorija nego sto Vase telo moze da sagori ce prouzrokovati da dobijate na tezini. Nemojte da dramaticno smanjite ili eleminiseteni jednu od korisnih hranjivih materija kao sto su:ugljeni hidrati, proteini ili masti.

6.Jedite vise malih porcija hrane tokom dana, kako bi Vam nivo secera u krvi bio stabilan. Stabilan nivo secera u krvi ne samo da povecava energiju nego omogucava da organizam sagori nepotrebne masnoce.

7. Kada jedete u restoranu zamolite da Vam sosove, raznorazne umake i prelive serviraju pored glavnog jela.

8. Pokusajte da izbegavate przenu hranu, pogotovo u fritezama.

9. Smanjite unos hleba, peciva, spageta.

10. Kod kupovine mlecnih proizvoda ili polugotove hrane obratite paznju nasastav, ako imate alternativu birajte one proizvode koji imaju manji sadrzaj masti.

Jagode- ono sto mozda niste znali !

Jagode su bogati izvor vitamina C i A, vlakana, folne kiseline, željeza i bioflavona – tvari koje djeluju antikancerogeno.

Jagode su jedino VOCE koje ima sjemenke izvana, a ne sakriveno u vocnom mesu. Prosjecna jagoda ima oko 200 sjemenki.

Ubrane jagode više ne zore. Jagode prati i odstraniti sa njih lisnati vršak neposredno prije upotrebe jer prerano pranje ili rezanje uzrokuje gubitak vitamina i vlažnosti.

U prošlosti su jagode bile lijek protiv probavnih smetnji, dok se njihovo lišce i korijenje koristilo za lijecenje kostobolje. Svježe jagode koristile su se i za ublažavanje posljedica opeklina na koži.

Zbog srcolikog izgleda i jarke crvene boje jagoda je bila simbol Venere, božice ljubavi. Neki narodi vjeruju kako jagoda pospješuje ljubavnu moc. Legenda kaže da dvostruka jagoda – dvije jagode srasle u jednu – kada se razdijeli napola i druga polovica ponudi osobi suprotnog spola, te osobe koje pojedu svaka svoju polovicu smrtno ce se zaljubiti jedna u drugu!

I u kršcanskoj simbolici jagoda ima važnu ulogu: ona je slika savršenstva i pravednosti. Zato je Djevica Marija katkad odjevena u haljinu koja je ukrašena kiticama jagoda.

Pivo – od lekovitog sredstva do uzitka

Pivo vec tisucljecima ne predstavlja samo užitak nego mu se pripisuju i ljekovita svojstva. Antropolozi su u više od 1500 godina starom egipatskom kosturu pronašli tragove antibiotika tetraciklina, koji je preko pivskog kvasca dospio u to opojno pice i na taj nacin se pobrinuo za nisku stopu infekcija kod stanovništva, prenosi znanstveni casopis Bild der Wissenschaft.

Brojna su svjedocanstva starih kultura koja pivo predstavljaju kao ljekovito i kultno pice. Ljudi vjerojatno radije piju pivo, nego što o njemu pišu, jer je i danas nepoznato kada je tocno zavrelo prvo pivo. Prvi pismeni dokaz o tome star je oko 6.000 godina. Rijec je o sumerskoj plocici s podrucja današnjeg Iraka na kojoj je detaljno opisan cjelokupni postupak proizvodnje piva.

Kod Sumerana se rijec pivo povezuje s medicinom. Predajom je tako sacuvano 15 recepata za zdrav život, od kojih deset sadržava pivo, kojim se u prvom redu razblaživao okus oporih biljnih ekstrakta. Tako se olakšavalo gutanje gorkih lijekova, pojasnio je strucnjak za pivo Anton Piendli. Osim toga, cini se da je kod Sumerana pivo imalo odredenu ulogu i u razlicitim obredima. U Europi je tradicija piva duga. Znanstvenici drže mogucim da je ono na škotskom otocju Orkney bilo poznato još prije cetiri ili pet tisuca godina.

Užitak ispijanja piva kod Babilonaca još je poznatiji. Oni su proizvodili najmanje dvadeset razlicitih vrsta piva. Hamurabijev
zakonik iz 18. stoljeca prije Krista, opcenito najstariji zakonik, sadržava nekoliko paragrafa vezanih uz pivo i njegovo tocenje. Spominje se cak kako se mora utopiti onoga koji skupo prodaje pivo loše kvalitete.

U starom Egiptu pivo se, zbog velike kolicine hranjivih tvari držalo osnovnom tekucom živežnom namirnicom. Egipcani su
zacinjavali pivo ne kao danas gorkim hmeljom, nego cak i sa slatkim datuljama. Egipcani su vjerovali u ljekovito djelovanje piva. Koristili su ga primjerice za lijecenje zubnog mesa, ali i za procišcavanje crijeva.

Znanstveni dokaz o pozitivnim ucincima piva u povijesti, potjecu od antropologa Georgea Armelagosa sa Sveucilišta Emory u Atlanti. On vjeruje da u odredenim uvjetima uzavrelo pivo ima pozitivne ucinke na stanovništvo. U kosturima iz Egipta znanstvenici su pronašli tragove tetraciklina, jednog i danas primjenjivanog antibiotika širokog spektra djelovanja. Armelagos je tu tvar otkrio u kosturima iz Nubije i Jordana pa je zakljucio da su je ljudi preuzimali preko piva i to 1500 godina prije pravog otkrica i primjene tetraciklina u suvremenoj medicini.

Pozitivno djelovanje na zdravlje imao je antibiotik u pivu samo u jako obogacenom obliku – nije bila presudna kolicina konzumiranog piva, nego kolicina u njemu sadržanog antibiotika, što je dalje ovisilo o podrucju i nacinu proizvodnje piva. Nubijski kosturi sadržavali su relativno puno tetraciklina, cime bi se mogla djelomicno objasniti rijetka pojavu infekcija kod tih ljudi. Jak antibiotski sadržaj u pivu pridonosio je poboljšanju cjelovitog zdravstvenog stanja.


Zbog velike prehrambene vrijednosti i opojnog djelovanja, pivo je bilo sastavni dio prehrane. Pivo su cijenili Grci i Rimljani – manje kao pice, obzirom da su oni prednost davali vinu, a više kao ljekovito sredstvo. Hipokrat je, za lijecenje nesanice i groznice, preporucao napitak od jecma. I germanski suvremenici Grka i Rimljana proizvodili su i pili pivo, ali pitanje kako je pivo došlo u srednju Europu nije potpuno razjašnjeno. Najstariji dokaz potjece iz blizine Kulmbacha, gdje je u grobu jednog Nijemca pronadena caša za pivo koja potjece još iz 800. godine prije Krista.

Tehnika proizvodnje piva kao ni dodaci koji su se ubacivali nisu svugdje bili jedinstveni. U vrijeme vladavine bavarskog Herzoga Wilhelma IV 1516. patvorinama je došao kraj: temeljne tvari piva tako su postali voda i jecam, a jedini dodatak hmelj. Kvasac koji je prirodni sastavni dio pivskih proizvoda odgovoran za vrenje, Louis Pasteur otkrio je tek 1876. godine.

Je li i u kojoj kolicini pivo zdravo, danas se sve više raspravlja. To omiljeno pice, uz vitamine sadržava i tragove brojnih korisnih elemenata i minerala. Niz studija pokazuje pozitivne ucinke alkohola na krvožilni sustav, ali i to gdje završava korist i kada može štetiti, u cemu se znanstvena gledišta još razilaze.

Levoruki imaju bolje pamcenje

Ako ste iz porodice ciji su clanovi levoruki, možete tvditi da imate bolje pamcenje od onih koji su desnoruki, tvrdi se u istraživanju. Zakljucci su doneseni na osnovu teorije da dve hemisfere mozga rade udruženo da bi nam omogucila da upamtimo dogadaje.

Rezultati istraživanja, takode, mogu objasniti zašto se deca ne secaju dogadaja do svoje cetvrte godine. U tom periodu rasta i razvoja veza izmedu dve moždane hemisfere u popunosti sazreva i razvija se. Stephen Christman i Ruth Propper sa univerziteta u Toledu (University of Toledo, Ohio) su pronašli vezu izmedu levorukih osoba i pamcenja. Ova teorija važi i za osobe koje su desnoruke, ali imaju levoruke pretke (rodake).

Studija ukazuje da desnoruke osobe sa levorukim rodacima imaju podjednako rasporedene centre u mozgu veci broj veza medu hemisferama i razvijeniji corpus callosum (moždana formacija koja povezuje dve hemisfere) od desnorukih osoba.

Christman i Propper su istraživali dve vrste pamcenja – epizodicno (prisecanje i prepoznavanje dogadaja), ne-epizodicno (trajnu memoriju) i implicitnu memoriju. Pronadeno je da su levoruki imali superiorniju epizodicnu memoriju a slabiju implicitnu nego desnoruki.

Zakljucak je da ljudi koji su levoruki, imaju jace izražene veze medu hemisferama i bolje pamte dogadaje nego cinjenice.

Jelovnik za pusace

Studija koja je objavljena u americkom casopisu Journal of Nutrition, govori da se veliki broj pusaca losije hrani od nepusaca. Konzumiraju vise masnoce, hrane bogate holesterolom, alkohol, a mnogo manje namirnice koje sadrze vitamine, antioksidanse i vlakna. Profesor Benvenuto Cesaro sa Milanskog univerziteta upozorava da dim samo jedne popusene cigarete proizvede milion milijardi slobodnih radikala, molekula koji ostecuju celije, pa su tako i odgovorni za nastajanje mnogih ozbiljnih oboljenja.

Iako ne postoje namirnice koje mogu da eleminisu negativna svojstva duvanskog dima, lekari i naucnici pusacima savetuju da kroz ishranu u organizam unose sto vise antioksidanata, kao sto su cink (nalazi se u mesu, jajima, ribi i mlecnim preradjevinama), selen (riba i legumi), magnezijum (u cerealijama), i vitamini od kojih su najvazniji vitamin C (jagode, paprika, kivi, agrumi), E (suseno voce, suncokretovo ulje, klice) i betakaroten (voce i povrce zute, narandzaste i tamno zelene boje).

Da bi uneli dovoljanu kolicinu antioksidanata, pusacima je neophodna raznovrsna i uravnotezena ishrana u kojoj preovladjuje povrce i voce. Privilegovano mesto treba dati vitaminu C koji se u pusackom organizmu u borbi protiv slobodnih radikala trosi mnogo vise. Predlozena dnevna doza ovog vitamina kod pusaca je znatno visa nego kod nepusaca i iznosi 125 za muskarce i 110mg. za zene. U 100gr. kivija se nalazi 85mg, jagoda 54mg, pomorandzi 50mg. a paprici 165mg.

U ovoj studiji se dalje navodi da osobe koje zele da se oslobode ovog poroka a plase se viska kilograma kao posledice, nekoliko nedeklja pre ostavljanja duvana treba da konzumiraju sto vise voca i povrca podeljenih u 5 obroka dnevno.
Iako se zna da 20 popusenih cigareta dnevno sagori preko 200 kalorija, lekari su jedinstveni u stavu da se pravilnom ishranom i redovnom fizickom aktivnoscu sagoreva mnogo vise kalorija.

Promene na kozi izazvane UV zracenjem

Ultravioletno zracenje obuhvata deo spektra elektromagnetnog zracenja talasnih dužina 100 – 400 nm. Covek ne poseduje cula kojima bi detektovao nejonizujuce zracenje, osim što culo vida može da registruje uski pojas ovog zracenja – vidljivu svetlost.

Po ocekivanim biološkim dejstvima i nekim fizickim osobinama deli se na UVA, UVB i UVC podrucje. Prirodno UV zracenje potice od Sunca zagrejanog na oko 6000oK, koje šalje ka Zemlji veoma širok kontinualan spektar UV zracenja, a na površinu Zemlje stiže samo UV zracenje talasnih dužina vecih od 290nm (UVA i UVB), jer se zracenje manjih talasnih dužina absorbovalo u atmosferi, a narocito u sloju ozona u stratosferi.

Istanjenost ovog sloja ozona poslednjih decenija, u nekim delovima sveta, dovela je do povecanog UV zracenja. Interesantno je napomenuti da sva tela zagrejana iznad 2500oK mogu da emituju UV zracenje.

Priredila dr Slavica Žižic – Borjanovic

Promene na kozi izazvane UV zracenjem

Ass. dr Danijela Dobrosavljevic

Institut za dermatovenerologiju KCS, Beograd

Sunce emituje širok spektar zracenja gde su za kožu najznacaniji UVB i UVA zraci. Smatra se da UVC zraci ne prolaze kroz atmosferu jer ih apsorbuje ozon. Dejstva UV zraka na kožu mogu biti rana (solarne opekotine, pigmentacija kože) i kasna (foto-starenje, elastoza, brojne benigne (Lentigo solaris), premaligne (Keratosis solaris, Porokeratosis actinica) i maligne lezije (Carcinoma basocellulare, Carcinoma spinocellulare, Lentigo maligna, Melanoma). Dejstva na kožu zavise od fototipa tako da su najpodložnije osobe svetle puti koje uvek izgore na suncu, a retko pocrne (tip I) i one koje cesto izgore i crne manje od proseka (tip II). Neumitno biološko starenje kože je drasticno ubrzano prekomernim izlaganjem UV zracima – koža je žuckaste boje sa dubokim i plitkim borama, pseudostelatnim ožiljcima, sklona stvaranju hematoma i premalignim i malignim lezijama.

Fotokarcinogenezu mogu izazvati i UVB (stvaranje timinskih dimera DNK) i UVA zraci (mutacije, hromozomske aberacije). Obe vrste deluju imunosupresivno i to na Langerhansove celije i keratinocite (UVB) i mehanizmom slobodnih radikala (UVA). Kada odbrana kože zataji – nastaju klinicki vidljive maligne lezije.

Sve je više ubedljivih dokaza da UVA zraci, ranije smatrani inertnim, imaju veoma znacajnu ulogu u nastanku melanoma kože.> Znajuci da su dejstva UV zraka na kožu kumulativna, da svi ljudi ne pripadaju istom fototipu, da koža brže stari na suncu i da se može pocrneti i u hladu i pri oblacnom vremenu, možemo sunce pretvoriti u saveznika a ne u neprijatelja.

Kako sacuvati ljubavni zar uprkos deci i obavezama

Podizanje i briga o deci mogu biti istovremeno emocionalno i fizicki iscrpljujuci. Ako Vas ne bude nocu i ne narusavaju Vasu intimu onda Vas definitivno prekidaju u razgovoru, romanticne vecere i putovanja vikendom su nemoguca a osudjeni ste na brz i prikriveni seks. Ipak mnogi psiholozi smatraju da mozete imati i decu i takodje dobar ljubavni zivot .

Dr. Elen Kreidman, smatra da je deci najbolje pokazati ljubav ako oni osecaju skladne odnose izmedju svojih roditelja. Moguce je uskladiti odnos izmedju briznog roditeljstva i skladnih ljubavnih odnosa u braku.

Tri razloga za slabljenje strasti pored dece:

1. Tesko je presaltovati se. Dr. Dr. Elen smatra da je tesko presaltovati se sa uloge roditelja u ulogu ljubavnika. Pocnite sa time sto ce te promeniti nacin u medjusobnom oslovljavanju. Mozete jedan drugome tepati, ali izbegavajte madjusobno oslovljavanje sa mamice ili tatice. Ovakvo oslovljavanje ce sigurno uticati da se Vas partner ne oseca seksi.

2. Ponasate se kao da je vasa veza zagarantovana brakom. Mozete jedan drugog nagraditi makar paznjama, makar to bio osmejak u prolazu. Prisetite se neznosti koje ste jedan drugom upucivali kada ste se zaljubili. Iako ste u braku i imate decu pokusajte da se ponasate prema vasem partneru kao da je najvaznija osoba u vasem zivotu. Zagrlite je, poljubite, pitajte je kako je provela dan.

3. Ogrezli ste u rutinu. Umesto da budu i ljubavnici mnogi parovi postaju neka vrsta poslovnih partnera. Kada se ovo dogodi vecina parova zavrsi tako sto rutinski vode ljubav. Iako vam je teze da nadjete vrema da budete sami i posveceni jedan drugom jos uvek ima mesta da vas ljubavni zivot bude uzbudljiviji. Budite kreativni. Zamenite nekad vasu spavacu sobu nekom drugom prostorijom u kojoj mozete na miru da vodite ljubav. Iznenadite vaseg muza sa seksi donjim vesom, ili ga na primer pozovite na posao i flertujte sa njim kao kad ste ga upoznali.

Budite ljubavnici u braku


Da ne bi ste potpuno izgubili ljubav vaseg bracnog para, rezervisite vreme za vodjenje ljubavi. Ne mojte reci da za to ne mozete da nadjete vreme. To je najbolji nacin da zrtvujete nsjvazniji deo vase veze. Imajte uvek na umu staro, dobro pravilo da morate tri puta vise da se trudite da zadrzite svog supruznika-cu, nego sto vam je trebalo da je – ga osvojite.

Ne dopustite da vas ometu prepreke.

Jedan od prioriteta koje bi ste trbali da postujete je da gradite vase odnose sa supruznikom-com

Najcesca prepreke tome su:

1.Mozete pronaci nekoga da vam pricuva decu. Trebate da naviknete decu da vam je potrebno da ponekad sami izadjete. Neka sami biraju osobu sa kojom bi najradije ostali kada vi niste tu.

2.Suvise ste umorni da bi ste izasli u provod.Ucinite ipak to, jer ce vas izlazak osloboditi od stresa. Osecace te se bolje i relaksirano kada se vratite.

3. Ne osecate se seksi i romanticno. Ovo osecanje se cesto javlja posle napornog dana provedenog na poslu i sa decom. Pocnite da saljete sebi pozitivne poruke u vezi vase seksualnosti.Neke od misli koje mogu pomoci su: Volim svoje telo, Volim kada me on ona dodiruje, Volim da vodim ljubav. Ako bas ne mozete da udjete u sexsi raspolozenje, pokusajte da se zadrzite u zagrljaju vaseg partnera, ili da vam on posalje ljubavnu poruku kako bi ste videli kako ce te se tad osecati.

4. Nemam dovoljno vremena. Stvorite vreme, ustajuci ranije ili ostajuci duze nocu budan.Podelite svakodnevne obaveze sa partnerom sto ce vam osloboditi malo vremena.

Glavobolja na radnom mestu

Veliki je broj ljudi koji pate od glavobolje, posebno na radnom mestu ali ne pridaju tome znacaj. To je greska – misljenje je naucnika koji se bave ispitivanjem ove vrste tegoba. Naime glavobolja na radnom mestu dovodi do pada efikasnosti posla kao i znacajnog broja izostanka sa posla tokom godine. Pronadjeno je naime da 4% Amerikanaca cak 180 dana u godini (polovinu godine) oseca glavobolju. Ispitivanja su vrsena na 13000 ljudi i utvrdjeno je da gotovo duplo vise zena pati od glavobolje u odnosu na muskarce. Za razliku od migrene koja je najzastupljenija kod osoba oko 40.godine zivota, druge vrste glavobolja nisu vezane za godine zivota.

Da li je glavobolja ozbiljan problem ili samo dobar izgovor ? Cesto se zanemaruje ozbiljnost glavobolje. Naime najcesce kod pojave glavobolje, pacijent i ne ide lekaru vec sam uzme lek (analgetik). Medjutim, glavobolja je i pored toga jedan od 10 najcescig uzroka javljanja lekaru, 18,3% svih poseta lekaru je zbog glavobolje.

Da li od glavobolje cesce pate muskarci ili zene ? To zavisi od tipa glavobolje. Najcesci tip glavobolje je TENZIONA koja je podjednako zastupljena kod oba pola. Druga po ucestalosti je MIGRENOZNA glavobolja koje je 3 puta cesce zastupljena kod zena. Naime 20% zena izmedju 25-50 godine pati od migrene. Takozvana CLUSTER (histaminska) glavobolja koju karakterise ostar bol sa jedne strane glave pracen curenjem nosa i suzenjem ociju, cesci je kod muskaraca.

Da li glavobolja moze bitno uticati na posao i da li moze dovesti do znacajnijih gubitaka ? Koliko je glavobolja na poslu ozbiljan porblem ? Procenu gubitaka koji nastaju usled pojave glavobolje na poslu mozemo doneti na dva nacina DIREKTNO i INDIREKTNO. Direktno, preko troskova dojagnostike i lecenja (razni testovi, lekovi …). Indirektno, pracenjem efektivnosti rada, izostanaka sa posla – sto sve zajedno daleko premasuje direktne. Naime gubici koji nastaju usled pada efikasnosti, kvaliteta rada kao i pada produktivnosti cele grupe zaposlenih su nemerljivi. U 9% slucajeva veoma teski oblici glavobolja mogu smanjiti produktivnost rada za vise od 50%.

Da ta treba preduzeti da bi se glavoblja smanjila i tipe povecala produktivnost posla ? Kod najveceg broja blagih glavobolja, u zavisnosti od individualne preosetljivosti (alergijske komponente, postojanja oboljenja zeluca i duodenuma …) savetuje se upotreba sirokog spektra analgetika. Treba samo obratiti paznju na pojavu tzv. rebaund fenomena, odnosno pojavu pojacanja tegoba kod dugotrajne ucestale upotrebe lekova. Za teze oblike migrenoznih glavobolja potrebna je medicinska pomoc.


Da li postoje provocirajuci faktori za pojavu glavobolja ? Nije tacno pronadjeno sta moze da provocira pojavu odredjenih tipova glavobolja. Medjutim kada osobu koja pati od glavobolje pitamo kada je pocela i da li je sa necim povezana, obicno se navodi stres ili nerviranje (kod pojave tenzionih ili migrenoznih glavobolja), zamor, odredjena ishrana i to konzumiranje crnog vina, zestokih alkoholnih pica, cokolade, nekih vrsta sireva, zatim hormonski disbalans kod zena (migrene). Medjutim ovi faktori razlicito deluju s vremena na vreme kao i individualno. Takodje je moguca interakcija vise faktora. Naime casa crnog vina ako je udruzena sa stresom, umorom ili hormonskim promenama moze lako isprovocirati pojavu glavobolje.

Sta se preporucuje u okviru prevencije pojave glavobolje, posebno na radnom mestu? Najpre dobra edukacija zaposlenih i upoznavanje sa svim faktorima koji mogu isprovocirati pojavu glavobolje, redovni preventivni sistematski pregledi koji ukljucuju i individualni antistres program. Dobra prevencija i edukacija znacajno smanjuje troskove i gubitke nastane usled smanjenja efektivnosti rada.

NAJCESCE VRSTE GLAVOBOLJA

1. REBAUND GLAVOBOLJA -Dugotrajna, najcesce prekomerna upotreba analgetika moze u odredjenim slucajevima potencirati i pojacati glavobolju. Naime organizam se navikne na upotrebu leka, pa glavobolja ne prestaje vec se cak i pojacava. Tada pacijent povecava dozu leka i praveci zacaran krug sve vise pogorsava tegobe. Bol se obicno javlja sa obe strane glave, ponekad je pracen mucninom pa i povracanjem, kao i uznemirenoscu, zaboravljanjem, slaboscu i depresijom. Lekovi najcesce udruzeni sa ovim tipom glavobolje su narkoticki analgetici (tipa kodeina, hidrokodona i td.) ili prekomerna upotreba velikih doza lekova tipa aspirina, acetamninofena i ibuprofena. Kafetin koji se nalazi u sklopu drugih lekova moze provocirati ili pogorsati rebaund glavobolju. Lecenje se sastoji u prekidu uzimanja lekova sto prekida zacaran krug. Neki od lekova koji prouzrokuju pojavu ove vrste glavobolje su narkotici, prouzrokuju fizicku zavisnost i tada je neophodno potraziti pomoc lekara. Savet je da ukoliko glavobolje ne prolaze na uobicajene doze analgetika ili se cak pogorsavaju, konsultujte lekara. Najverovatnije ce biti potrebno da prekinete sa upotrebom svih lekova tokom 1-2 nedelje. Ne plasite se sta cete raditi ukoliko se glavobolja javi u tom periodu. Vas lekar ce Vam pomoci da prebrodite tegobe. Prevencija ove vrste glavobolje sastoji se u razumnoj upotrebi lekova i izbegavanju upotrebe narkotickih analgetika.

2. REUMATSKA GLAVOBOLJA-Ova vrsta glavobolje nastaje zbog degenerativnih promena na vratnoj kicmi i obicno je lokalizovana u potiljacnom delu glave. U slucaju kombimovanja nerva degeneratvinim promenama javlja se i osecaj stipanja, ukocenosti pa i slabosti. Uzrok glavobolje su zapaljenske promene na kostanomisicnih struktura vrata koje se odrazavaju i promenama na nervima tog dela kicme. Tretman podrazumeva koriscenje NSAI lekova tipa aspirina. Takodje dosta pomaze grejanje, masaza i vezbe ali obavezno pod kontrolom lekara.

3. KOFEIN-ZAVISNA GLAVOBOLJA -Ukoliko ste naviknuti na upotrebu kofeina a dosli ste u situaciju da Vam je njegova upotreba zabranjena ili prekinuta, mozete doci u situaciju da dobijete jaku glavobolju pracenu zamorom, nadrazljivoscu, depresijom, curenjem nosa, bolovima u misicima, ukocenoscu ili mucninom. Stalna upotreba kofeina u malim dozama (2-3 soljice kafe dnevno) moze dovesti do stvaranja fizicke zavisnosti i pojave gore navedenih tegoba u slucaju prestanka uzimanja uobicajene dnevne doze. Naime apstinencija kofeina kod redovnih korisnika dovodi do povecanja protoka krvi u mozdanim krvnim sudovima. Kofein deluje na krvne sudove tako sto izaziva njihovo skupljanje, pa prekid upotrebe dovodi do sirenja, povecanja protoka krvi i glavobolje. Terapija se satoji u ponovnom nastavljanju konzumiranja kafe, jer je cinjenica da se kofein nalazi i u sastavu mnogih lekova. Medjutim, treba voditi racuna da on ima i mnoge sporedne efekte i da se takodje organizam vremenom adaptira, pa je potrebno dozu sve vise povecavati. Preporucuje se postepeno smanjivenje doze kofeina sto ima za cilj eliminaciju ili upotrebu minimalnih doza. Preporuka je da se ne konzumira vise od 2 soljice kafe dnevno.

4. CLUSTER GLAVOBOLJA-Karakterise je intenzivan, jak bol u vidu paljenja sa jedne strane glave koji prilicno kratko traje. Bol je lokalizovan u predelu oko ociju koje postaju crvene i veoma suzne. Nozdrva sa iste strane je cesto zapusena i curi. Pri palpaciji arterija osecaju se jake pulsacije. Znojenje i crvenilo lica mogu biti udru1eni sa glavoboljom. Ove glavobolje se javljaju ciklicno u pravilnim vremenskim intervalima. Individulani period traje 30-60 minuta i moze se ponavljati i do 8 puta dnevno tokom perioda napada. Tacan uzrok ove vrste glavobolja nije poznat, ali je cinjenica da prati odredjeni bioritam. Utvrdjeno je da tokom perioda glavobolja postoji odredjeni stepen disfunkcije hipotalamusa, takozvanog unutrasnjeg casovnika i kontrolnog centra koji regulise niz mozdanih aktivnosti (temperaturnu kontrolu, emocionalni status, metabolicke i endokrine funkcije). Inhalacija kiseonika moze ublaziti tegobe, sto je primeceno u cak 40% ljudi koji pate od ove vrste glavobolje. Tretman se sastoji u koriscenju uobicajenih lekova protiv glavobolje, inhaliranje kiseonika preko maske tokom 10′. Takodje derivati ergotamina dati parenteralno mogu ublaziti tegobe. Kortizonski preparati takodje mogu prekinuti seriju tegoba, mada se preporucuju u krajnjoj nuzdi zbog niza nusefekata. Primeceno je da osobe koje konzumiraju alkohol i pusenje imaju ovu vrstu glavobolje, pa se savetuje prekid konzumiranja alkohola i pusenja. Takodje je primeceno da te osobe imaju vecu ucestalost pojave koronarnih oboljenja, a cak 50% njih boluje od cira.


5. DEPRESIJA I GLAVOBOLJE -Ova vrsta glavobolje ne reaguje na uobicajenu terapiju i prati sve simptome depresije (neraspolozenje, gubitak energije, hronicni bolovi, poremecaj sna, promene apetita, pad seksulane aktivnosti). Najcesce je ovaj tip glavobolje tenzionog karaktera, opisuje se kao tup bol u celoj glavi i pogorsava se ujutru i uvece. Pitanje je da li depresija prouzrokuje glavobolju, ili glavobolja depresiju ? Najverovatnije je veza uzajamna. Leci se upotrebom antidepresiva.

6. FAKTORI OKRUZENJA, FIZICKI FAKTORI I GLAVOBOLJA-Faktori okruzenja razlicito deluju na svakoga, tako da nema opsteg pravila u simtomatologiji. Kod nekih ljudi mogu prouzrokovati migrenosznu glavobolju sa jakim bolom tipa udara sa jedne ili obe strane glave pracenim mucninom, preosetljivoscu na zvuke, svetlost, mirise. Glavobolje se ponekad opisuju kao teskoba u predelu cela, oka i glave pracena nespecificnim bolom i opstom nelagodnoscu. Uzrok su razliciti agensi tipa dima cigarete, gasovi motornih isparenja, toksicne hemikalije na poslu. Takodje uzrocni faktor mogu biti vremenske prilike ili promene vremena. Zagadjenje vazduha u zatvorenom prostoru ili napolju takodje prouzrokuje glavobolju. Terapija ove vrste glavoblja je najpre uklanjanje faktora koji prouzrokuju glavobolju ukoliko je to moguce, a zatim simptomatska.

Starenje koze i kako ublaziti

Vec u ranim 20tim godinama procesi starenja koze pocinju da se primecuju , oni napreduju u nasim 30tim, 40tim, 50tim i kasnije.

Nikada nije suvise kasno da pocnete da vodite brigu o vasoj kozi i da je zastitite od daljih ostecenja.Iako ce Vasa koza nastaviti da stari sa godinama mozete preduzeti odredjene mere u nacinu zivota i koristiti odredjene preparate za negu koji ce pomoci da Vasa koza izgleda zdravo, sveze i mladalacki..

Kako se koza menja sa godinama?

Kako se priblizavamo 30tim, nase telo pocinje da smanjuje stvaranje kolagena i elastina (dve supstance koje daju kozi cvrstinu i elasticnost). Kod mladih osoba koza je cvrsta, meka, ne naborana. Kako osoba stari gubitak kolagena i elastina prouzrokuje da koza postaje opustena i manje elasticna.
U isto vreme, masne celije koje se nalaze ispod koze pocinju da nestaju, pa zajedno sa gubljenjem elastina i kolagena a pod uticajem zemljine teze na koza pocinju da se stvaraju bore. Koza takodje pocinje da gubi sposobnost da nadohnadjuje vlagu sto je cini suvljom cesto sa iritiranim delovima.

Sa godinama se pojavljuju bore na celu i oko ociju koje nastaju usled permanentnih sitnih kontrakcija misica lica.

Kako ce vasa koza izgledati zavisi od vasih navika

Prirodan proces starenja koze dopunjuju dugogodisnji uslovi zivenja, koji prouzrokuju njena ostecenja.

Preterano izlaganje suncu je eksterni faktor koji najvise utice na stanje i zdravlje koze.Mnoge od pojava koje smatramo da su nastale starejem u stvari su nastala usled visegodisjeg izlaganja suncu, npr:

  • Sitne bore

  • Staracke pege
  • Prosireni kapilari
  • Gruba koza

    Pusenje veoma nepovoljno deluje na kozu tako sto skuplja krvne sudove u gornjim slojevima koze, sto smanjuje ishranjenost koze, smanjuje kolicinu kiseonika, smanjuje otklanjanje nus produkata i mrtvih celija.

    Opsti znaci starenja koze

    Tokom starenja koze cesto se pojavljuju:

    -Staracke pege ravne braon tackice koje se javljaju na licu, rukama, ledjima i nogama.

    -Modrice – Na starijoj kozi se mnogo lakse stvaraju modrice koje se mnogo teze povlace.

    -Bore – Kako koza stari pocinje da se bora pogotovo oko ociju, usta, na celu i obrazima.

    -Telangiectasias – Cesto ih zovu ispucali kapilari, s a oni su u stvari vidljivi prosireni krvni sudovi sto je najcesce prouzrokovano suncem.

    -Cherry Angiomas- Crveni izrastaji na kozi izazvani prosirenim krvnim sudovima.Bezopasni su i pojavljuju se kod 85% onih koji su zasli u zrele godine.

    -Seboroicna keratoza -To su braon ili crne izrasline na povrsini koze.


    Ocuvajte kozu

    Nikada nije kasno da pocnete da negujete kozu kako bi ona izgledala zdravo i kako bi ste usporili proces starnja.

    Minimalizujte izlagaje suncu – Ako ste na suncu koristite sredstva za suncanje sa UV faktorom koji treba da iznosi najmanje, zastitite lice sesirom. Pokusajte da izbegavate sunce izmedju 10 i 16h.

    Zastitite kozu od isusivanja -Koristite blage sapune, a posle kupanja koristite losione koji vracaju vlagu kozi.

    Pijte puno vode-Lekari i nutricionisti preporucuju da dnevno unosite 6-8 casa vode dnevno. Ova kolicina vode je neophodna ne samo za opste zdravlje nego nego smanjuje i isusivanje koze.

    Zdrava ishrana– Zdrava ishrana doprinosi kako opstem zdravlju tako i zdravlju koze. Voce i povrce sadrzi pored ostalog antioksidanse koji usporavaju prerano starenje koze.

    Kretanje i vezbe – Vezbanjem se povecava dotok kiseonika tkivima sto doprinosi mladjem i zdravijem izgledu koze.
    Prestanite da pusite-Ukoliko prestanite da pusite u bilo kom zivotnom dobu sprecicete dalja ostecenja koze prouzrokovana stetnim dejstvom cigareta.

    Kozmeticki preparatikao pomoc

    Aktivne komponente u kozmetickim preparatima koje pomazu da koza izgleda mlado i zdravo:

    -Alfa-hidroksilni acidi (AHA) – Ove kiseline deluju kao blagi piling prouzrokujuci skidanje povrsinskog sloja mrtvih celija oslobadjajuci sloj mladje koze koja se nalazi ispod povrsine. AHAs se uobicajeno dobijaju iz voca ili sinteticki.

    -Retinol – Povezan je sa vitaminom A, danas vrlo zastupljen u kremeama. Pprivremeno izazivaju blago znojenje koze sto smanjuje pojavu sitnih bora.

    -Antioksidansi – Glavni vitamini sa antioksidansnim dejstvom su vitamini E i C, koji ubrzavaju oporavak koze ostecene od ultravioletnih zraka sunca i pusenja. Pomazu da koza izgleda glatko i sjajno.

    -Ceramid – Pomaze da koza prirodno zadrzi vlaznost i smanjuje ostecenja celija koze.

    -Gingko Biloba – Cesto se koristi u preparatima jer iako to nije dokazano pokazalo se da pojacava cirkulaciju cime koza dobija zdravu boju i cistija je.

  • Mozdani ili toplotni udar: Velika razlika

    Avg. 17 – Simpotomi toplotnog udara — mucnina,vrtoglavica, zamor kao i slicnost sama slicnost u nazivima oboljenja moze nas navesti na pogresni zakljucak da su mozdani i toplotni udar razlicite forme istog oboljenja.

    Medjutim ova pretpostavka je potpuno pogresna. Izmedju ove dve bolesti ne postoji srodnost iako oba toplotni i mozdani udar ako se medicinski ne tretiraju mogu da izazovu trajna ostecenja cak sa fatalnim posledicama.

    Toplotni udar je trci po ucestalosti u odnosu na razna oboljenja izazvana visokom temperaturom i predstavlja jedno od najozbiljnijih bolesti. Toplotni udar nastaje kada dodje do kolapsa sistema za termoregulaciju tela usled intezivnog izlaganja toploti. Kada je ovaj mehanizam u kolapsu telo ne moze da se rashladjuje usled cega raste telesna temperatura. Heat sSimptomi toplotnog udara su da se osoba ne znoji, ima ubrzani puls poviscrvenu temperaturu, a koza je crvenom i suvom .

    Sa ovim simptomima je najcesce udruzena vtoglavica, mucnina i jaka glavobolja. have a Prva pomoc bi se sastojala u tome da se osoba rashladi mokrim peskirima i hitno zatrazi medicinska pomoc. should Mozdani udar moze da se desi u bilo koje vreme. Premda je njegova pojava cesto isprovocirana naglim klimatskim promenama, direktan uzrog nije pregrevanje tele.

    Simptomi mozdanog udara mogu na prvi pogled liciti na simptome kod toplotnog udara ali za razliku od njega ukljucuju konfuznost, probleme sa govorom i vidom, utrnulost delova tela. Simptomi nastaju usled ne prokrvljenosti mozga- ishemicni mozdani udar prouzrokovanom ili hemoralgicnom mozdanom udaru nastalom usled pucanja nekog krvnog suda u mozgu.

    Postoji misljenje da se trajno ostecenje celija mozga moze ublaziti ako se osoba koja osti prve simptome mozdanog udara hitno obrati za medicinsku pomoc i pristupi kompletnom medicinskom tretmanu.

    Pijte jogurt da bi ste bili zdraviji

    Novija istrazivanja ukazuje da se tokom dijete ne bi trebalo odricati mlecnih proizvoda. I ne samo to, izgleda da oni mogu pomoci pri mrsavljenju.

    O gojaznosti se u zadnje vreme mnogo govori i pise. I to s pravom, jer je gojaznost postala najcesca bolest u globalnim razmerima, odmah uz depresiju. Osim toga, ta dva poremecaja ne samo da su jako ucestala, nego cesto idu zajedno.

    Ljudi pokusavaju rejesiti problem gojaznosti na najrazlicitije nacine. Jedan od nacina je i dijeta, odnosno izbegavanje unosenja prevelikih kolicina hrane, a time i kalorija u organizam.

    Novija studija ukazuje da se toekom dijete ne bismo trebali odricati mlecnih proizvoda. I ne samo to, izgleda da oni mogu pomoci pri mrsavljenju. Svrha ovog istrazivanja je pokazati neispravnost odricanja od mlijecnih proizvoda za vreme dijete. Ne samo da je kalcijum vazan za normalno odrzavanje kostanog tkiva i misica, vec se pokazalo da kalcijum usporava stvaranje i talozenje novih masti u organizmu.

    U ovom istrazivanju posmatrane su 34 gojazne osobe, koje su bile na niskokaloricnoj dijeti. Sesnćst ucesnika uzimalo je preparate kalcija, otprilike pola grama na dan. Preostalih osamnćst osoba moralo je popiti onoliku kolicinu jogurta koja im je pruzala vise od 1000 grama kalcijuma na dan.

    Nakon dvanćst nedelj posmatranja svi ucesnici istrazivanja izgubili su odredjenu kolicinu masnih naslaga. Kontrolna grupa koja je uzimala preparate kalcijuma izgubila je prosecno 3 kg, dok je grupa koja je uzimala jogurt izgubila 10 kg. Medjutim, to nije sve. Osobe koje su pile jogurt nakon studije nisu izgledale isto kao i ucesnici iz kontrolne grupe koji nisu pili jogurt. Osobama koje su pile jogurt struk se smanjio za oko 4 cm. Za poredjenje, osobe iz kontrolne grupe izgubile su tek pola cm u struku.

    Pokazalo se da 60% gubitka telesne tezine kod osoba koje su pile jogurt otpada na debljinu u podrucju trbuha, dok je kod kontrolne skupine gubitak debljine u podrucju trbuha iznosio tek 26%.

    Dijeta s jogurtom pokazala je jos jednu prednost, osobe su gubile masti, ali ne i misicnu masu, sto je takodje vrlo vazno. Misici su kljucni cinioc u potrosnji kalorija kod fizicke aktivnosti, medjutim ta misicna funkcija moze doci u opasnost ako dodje do nezeljenog gubitka misicne mase.

    Ovo je istrazivanje pokazalo da kalcijum, pogotovo kalcijum iz mlecnih proizvoda, usporava metabolicke procese stvaranja i talozenja masti u organizmu. Stoga strucnjaci predlazu da osobe na dijeti dnevno piju tri puta (u tri obroka) mlecne proizvode bez masti ili s niskim sadrzajem masti.

    Za zdrave kosti

    Poslednja ispitivanja su pokazala da u borbi protiv osteoporoze nije dovoljno jesti samo namirnice bogate kalcijumom. Kostima su potrebni i drugi minerali.

    Da bi se izbegao rizik od osteoporoze, lekari preporucuju da se redovno jede sir i mleko, namirnice bogate kalcijumom. Ali posle pedesete godine ovaj mineral sam nije dovoljan da bi se zadrzale zdrave i jake kosti. Isto toliko su potrebni kalijum i magnezijum.Ovo je nedavno dokazlo jedno istrazivanje sprovedeno na institutu za ishranu u Bostonu. Istrazivaci su utvrdili da ova dva minerala imaju indirektnu, ali jednako vaznu ulogu za zdrave kosti. Evo zasto. Ako se sprovede dijeta bogata solju (savim je dovoljno 4 puta nedeljno jesti konzervisane namirnice), bubrezi pocinju da pozamljuju kalcijum iz kostiju, koga koriste da bi uravnotezili delovanje natrijuma. Posle pedesete ovo moze znacajno da poveca rizik od osteoporoze. Ali ukoliko su u organizmu prisutni kalijum i magnezijum, bubrezi koriste njih, a ne rezerve kalcijuma, objasnjava Francesko Botacoli, jedan od prvih koji sledi rezultate americkih istrazivanja u prevenciji i lecenju ovog kod zena sve cesceg zdravstvenog problema.

    Da bi se organizmu stvorile zalihe kalijuma, u svakodnevno ishranu treba uvrstiti voce i povrce koje sadrzi ovaj mineral, kao sto je salata, paradajz, rotkvice, spanac, kajsije, tresnje, maline i kivi. Sto se magnezijuma tice, njime su bogate cerealije, mahunasto povrce, orasi i biljke sirokih listova kao sto je zelena salata.

    Jedno italijansko istrazivanje sprovedeno na 700 zena u i posle menopauze, ciji su rezultati objavljeni u engleskom casopisu Osteoproosis International, otkriva da se rizik od faktre kostiju znatno smanjuje ukoliko se redovno koristi neki integrator na bazi D vitamina. Ovaj vitamin favorizuje apsorpciju kalcijuma koja se unosi namirnicama., objasnjava doktor Silvano Adami, jedan od autora ovog istrazivanja.

    Vitamina D ima najvise u skusi, haringama, zumancetu i dzigerici. Nas organizam proizvodi ovaj vitamin spontano, svaki put kada smo izlozeni suncevim zracima. Dovoljna je setnja po suncanom danu u trajanju od jednog sata.
    Ukoliko pak nemate vremena ili vam klima nije naklonjena, posavetujte sa svojim lekarom koji integator sa vitaminom D da koristite i u kojoj kolicini.